Sudska praksa i propisi

Sud Europske unije


Sud Europske unije osnovan je 1952. a ispunjavanjem svoje temeljne zadaće osiguravanja poštovanja prava EU, uz njegovu ujednačenu primjenu i tumačenje, ima značajnu ulogu pri uobličavanju pravnog poretka EU. Sjedište Suda Europske unije je u Luksemburgu a njegova organizacija uređena je Ugovorom o Europskoj uniji, Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, Statutom Suda te Pravilima postupka.

Ustrojstvo

Sud Europske unije sastoji se od Suda (Court of Justice), Općeg suda (General Court) i specijaliziranih sudova (specialised courts).

Sud čine po jedan sudac iz svake države članice, kojima u radu pomažu nezavisni odvjetnici. Danas je to 28 sudaca. Ravnopravan položaj u Europskom sudu ima i osam nezavisnih odvjetnika, čija je zadaća davati Europskom sudu stručnu ocjenu o tumačenju i primjeni prava u rješavanju konkretnog predmeta, ne zastupajući pri tom ničije interese u postupku. Europski sud sudi u plenumu ili u sudskim vijećima.

U nadležnosti je Suda odlučivanje o tužbama koje podnose države članice, neka institucija, ili fizička odnosno pravna osoba, odlučivanje u postupcima prethodnih pitanja, temeljem zahtjeva nacionalnih sudova država članica (kojima se zahtijeva interpretacija prava EU ili valjanost akata koje donose institucije), odlučivanje u drugim slučajevima sukladno Osnivačkim ugovorima.

U radu Suda primjenjuju se sljedeći postupci:

  • Prethodni postupak - Postupak koji pred Sudom pokreće nacionalni sud pred kojim se neko pitanje europskoga prava pojavi kao relevantno za odlučivanje u predmetu. Nacionalni sudovi u tom postupku mogu Sudu Europske unije postavljati pitanja tumačenja i pitanja valjanosti prava Zajednice. Nacionalni sudovi nižih instanci ovlašteni su postavljati takva pitanja, dok su sudovi zadnje instance to obvezni učiniti. Na taj se način u pravnom sustavu Zajednice osigurava ujednačenost prava. Postupak se u praksi pokazao iznimno važnim, i upravo je u tom postupku Sud Europske unije razvio neka temeljna načela prava Zajednice.

  • Postupak povodom tužbe protiv države članice - Sud Europske unije ovlašten je na zahtjev Komisije ili države članice utvrditi da neka država članica krši neku od obveza utemeljenih u europskom pravu. Ako nije zadovoljna argumentima države o nepostojanju povrede europskog prava, Komisija stvar podnosi Sudu Europske unije zahtijevajući sankciju. Od tužene države očekuje se da poduzme sve što je nužno da bi ispravila povredu koja je utvrđena presudom Suda Europske unije.

  • Postupak povodom tužbe za poništenje akta Zajednice - Sud Europske unije ovlašten je poništiti akt koji donese institucija EU ako je protupravan iz nekog od razloga predviđenih Ugovorom. Takav zahtjev Sudu mogu podnijeti institucije EU - Vijeće, Parlament, Komisija, te u svrhu zaštite svojih prerogativa Europska središnja banka, Revizija ili Odbor regija. Takav zahtjev mogu podnijeti i države članice, ali i pojedinci - pravne i fizičke osobe iz država članica ako se akt odnosi na njih, odnosno ukoliko je akt za njih od izravnog i pojedinačnog interesa, kao i protiv regulatornog akta koji ne zahtijeva nikakve provedbene mjere.

  • Postupak povodom tužbe zbog propusta – postupak koji se pokreće zbog propusta neke od institucija, tijela ili agencija EU da donese akt koji je temeljem postojeće pravne norme dužna donijeti. Ovlaštenici za pokretanje ove vrste postupka isti su kao osobe koje su ovlaštene podnijeti tužbu za poništenje.

  • Postupak povodom tužbe za naknadu štete - institucije, države članice te pravne i fizičke osobe ovlaštene su pred Europskim sudom zahtijevati da im institucija EU naknadi štetu koju je uzrokovala protupravnim (ne)djelovanjem.

Sud je nadležan i u nekim drugim pitanjima, primjerice, u sporovima između zaposlenih i institucijama EU s tim institucijama. Nadležnost Suda države članice mogu uspostaviti i međusobnim dogovorom (arbitražnom klauzulom) u ugovoru koji je sklopila EU, ili je sklopljen u ime EU.


Opći sud (prijašnji Prvostupanjski sud) čini barem po jedan sudac iz svake države članice. Danas se Opći sud sastoji od 28 sudaca. Iako u Općem sudu nema nezavisnih odvjetnika, u konkretnom se predmetu može odlučiti da se jednom od sudaca povjeri zadaća nezavisnog odvjetnika. Opći sud sudi u plenumu ili u sudskim vijećima.


Službenički sud uspostavljen je 2004. godine, a zadaća mu je rješavanje na prvostupanjskoj razini radnih sporova između institucija Europske unije i njihovih zaposlenika. Sastoji se od sedam sudaca.

Građani pojedinci imaju ograničen pristup Sudu Europske unije. U situacijama kada se za zaštitu svojih prava koja im dodjeljuje novi europski pravni poredak ne mogu obratiti Europskome sudu, ovlašteni su zaštitu potražiti pred nadležnim nacionalnim sudom.

Na sljedećim linkovima možete pronaći korisne informacije o Sudu Europske unije na hrvatskom jeziku:

 

Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije