Sudbena vlast

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.

Zakonom o sudovima ("Narodne novine" broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 126/19.) uređeno je ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača, vještaka i procjenitelja te sredstva za rad sudova.

Sudovi štite Ustavom, pravnom stečevinom Europske unije, međunarodnim ugovorima i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno (članak 3. Zakona o sudovima).

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi, te Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Redovni sudovi su:

  • općinski sudovi
  • županijski sudovi.

Specijalizirani sudovi su:

  • trgovački sudovi
  • upravni sudovi
  • Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
  • Visoki upravni sud Republike Hrvatske
  • Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
  • Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima).

Zakonom se mogu prema stvarnoj nadležnosti ili za određena pravna područja ustanovljavati i drugi redovni i specijalizirani sudovi (članak 14. stavak 5. Zakona o sudovima).

Sjedište u kojima će djelovati  i područja nadležnosti sudova određena je Zakonom o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/18.).


VRHOVNI SUD
REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

 

ŽUPANIJSKI

SUDOVI

 

 

 

VISOKI

PREKRŠAJNI SUD

REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

VISOKI

TRGOVAČKI SUD

REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

VISOKI

UPRAVNI SUD

REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

VISOKI

KAZNENI SUD

REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

 

 

 

 

OPĆINSKI

SUDOVI

 

OPĆINSKI

PREKRŠAJNI

SUDOVI

 

TRGOVAČKI

SUDOVI

 

UPRAVNI

SUDOVI

 


redovni sudovi      specijalizirani sudovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na dan 31. prosinca 2019. u Republici Hrvatskoj kao sudovi prvog stupnja djeluju 34 općinska, 9 trgovačkih i 4 upravna suda.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske te županijski sudovi su sudovi drugog stupnja. Županijski sudovi (15 sudova) obavljaju i poslove istrage te suđenja u nekim kaznenim predmetima prvog stupnja, a Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučuje i o zakonitosti općih akata. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, između ostalog osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

U Hrvatskoj, dakle, djeluje ukupno 66 sudova.

U sudovima je na dan 31. prosinca 2019. radilo ukupno 1712 sudaca. U sudovima je radilo 622 sudskih savjetnika i stručnih suradnika, diplomiranih pravnika u statusu sudačkog vježbenika i 5875 sudskih službenika i namještenika.

U suđenju sudjeluju i sudski savjetnici te suci porotnici sukladno zakonu.

U svim sudovima u Republici Hrvatskoj bilo je 2019. godine u radu ukupno 1.696.778 predmeta svih vrsta. Od toga broja je 1.287.716 novih predmeta. Od ukupnog broja sudovi su riješili 1.215.959 predmeta, a ostalo je neriješeno 481.348 predmeta. Statistike ukazuju da se broj sudaca kontinuirano smanjuje, pa je prateći kretanje broja sudaca kroz petogodišnje razdoblje vidljivo da je 2019. na sudovima radilo 167 sudaca manje nego 2015.

Sudske rasprave su u pravilu javne i presude se izriču i javno objavljuju u ime Republike Hrvatske.

Najviši sud u Republici Hrvatskoj - Vrhovni sud Republike Hrvatske u okviru svoga djelokruga i nadležnosti:

  • osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni,
  • odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom,
  • odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj,
  • rješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom,
  • razmatra aktualna pitanja sudske prakse, te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika radi podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,
  • ​obavlja druge poslove određene zakonom (članak 20. Zakona o sudovima).

Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske zbog drugih zakonom određenih razloga (članak 44.a stavak 1. Zakona o sudovima).

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, na prijedlog predsjednika Republike Hrvatske bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno biran na istu dužnosti, time da nitko ne može biti biran na tu dužnost više od dva puta.

U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se ustrojstvene jedinice i to Ured predsjednika, Kazneni odjel, Građanski odjel, ustrojstvene jedinice za praćenje, proučavanje i bilježenje sudske prakse pri odjelima te za praćenje i proučavanje sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europske unije, Centar sudske prakse te ustrojstvene jedinice za poslove sudske uprave.

U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na dan 31. prosinca 2019. radi 39 sudaca, uključivo i predsjednika.

Vrhovni sud Republike Hrvatske izdaje Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, periodičnu publikaciju u kojoj objavljuje sudsku praksu čineći je time dostupnom stručnoj, ali i cjelokupnoj javnosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske ima i svoju web-stranicu (www.vsrh.hr) na kojoj se također objavljuje sudska praksa i koja je pristupačna svekolikoj javnosti. Pristup na web stranicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske je besplatan.

Suce u Republici Hrvatskoj imenuje i razrješuje, te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće sukladno odredbama Zakona o državnom sudbenom vijeću ("Narodne novine" broj 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.).

Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe. Članove Vijeća iz reda sudaca čine dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedan sudac visokih sudova, tri suca županijskog suda, jedan sudac prvostupanjskih sudova.

Izbore za članove Vijeća iz reda sudaca, koje biraju suci između sebe provodi Povjerenstvo za izbor članova Vijeća, kandidacijski odbori i izborni odbori.

Članove državnog sudbenog vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj (članak 34. stavak 1. Zakona o državnom sudbenom vijeću).

Dva člana državnog sudbenog vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda svojih zastupnika od kojih je jedan iz reda oporbe (članak 35. Zakona o državnom sudbenom vijeću).

Predsjednika i zamjenika predsjednika Državnog sudbenog vijeća biraju članovi Vijeća između sebe, na vrijeme od četiri godine, a predsjednik Vijeća mora biti iz redova sudaca (članak 41. stavak 1. Zakona o državnom sudbenom vijeću).

Sudačka dužnost je stalna.

Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike odnosno koja već obnaša pravosudnu dužnost. Za suca županijskog suda može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje deset godina, a za suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje dvanaest godina. Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima (članak 51. Zakona o državnom sudbenom vijeću).

Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti ako to zatraži, ako trajno izgubi sposobnost obnašanja svoje dužnosti, ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti, ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela, tako odluči Vijeće, te kada navrši 70 godina (članak 77. Zakona o državnom sudbenom vijeću).

Suci, izuzev sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se u postupku imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda.

Sudac ne smije biti član političke stranke niti se baviti političkom djelatnošću. Sudac ne smije obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, pristranost i neovisnost ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem sudačke dužnosti. Sudac je dužan zadržati za sebe sve što je u obnašanju sudačke dužnosti, odnosno obavljanju drugih poslova doznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom sudskog postupka nisu bili predmet javne rasprave.

Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i najmanje jednom godišnje sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.

Predsjednika suda imenuje Državno sudbeno vijeće na vrijeme od 4 godine. Nitko ne može biti imenovan na dužnost predsjednika suda u sudu istog stupnja i vrste više od dva puta. Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan nastavlja obnašati sudačku dužnost u sudu u kojem je imenovan za suca.

Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije