Sudbena vlast
naslovnica
 
 
 
  pretraživanje:  
 

 

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Sjedište i mjesna nadležnost sudova određena je Zakonom o područjima i sjedištima sudova (NN br. 144/2010, 84/2011) i Zakonom o područjima i sjedištima prekršajnih sudova (NN br.137/2009).

Na dan 31. prosinca 2012. u Republici Hrvatskoj kao sudovi prvog stupnja djeluju 61 prekršajna, 67 općinskih, 7 trgovačkih i 4 upravna suda.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud te županijski sudovi su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. Županijski sudovi (15 sudova) obavljaju i poslove istrage te suđenja u nekim kaznenim predmetima prvog stupnja, dok Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučuje o zakonitosti općih akata. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

U Hrvatskoj, dakle, djeluje ukupno 158 sudova.

U sudovima je na dan 31. prosinca 2011. radilo ukupno 1.924 sudaca. U sudovima je radilo i 588 sudskih savjetnika i stručnih suradnika, 75 diplomiranih pravnika u statusu sudačkog vježbenika i 6.251 sudskih službenika ili namještenika.

U suđenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom.

U svim sudovima u Republici Hrvatskoj bilo je 2011. godine u radu ukupno 2.439.201 predmeta svih vrsta. Od toga broja je 1.653.640 novih predmeta. Od ukupnog broja sudovi su riješili 1.613.447 predmeta, a ostalo je neriješeno 827.102 predmeta. Statistike od 1997. na ovamo ukazuju na tendenciju stalnog povećanja broja primljenih predmeta.

Sudske rasprave su javne i presude se izriču javno, u ime Republike Hrvatske.

Osim što osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, Vrhovni sud Republike Hrvatske razmatra i aktualna pitanja sudske prakse, odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to zakonom određeno, odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom, rješava sukob nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske kad je to propisano zakonom te analizira potrebe za stručnim usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika te obavlja i druge poslove određene zakonom.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Mandat predsjednika Vrhovnog suda je četiri godine.

Vrhovni sud Republike Hrvatske ima Kazneni i Građanski odjel i u njemu radi 42 suca, uključivo i predsjednika.

Vrhovni sud Republike Hrvatske izdaje Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, periodičnu publikaciju u kojoj objavljuje sudsku praksu čineći je time dostupnom stručnoj, ali i cjelokupnoj javnosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske ima i svoju web – stranicu (www.vsrh.hr) na kojoj se također objavljuje sudska praksa i koja je pristupačna svekolikoj javnosti. Pristup na web stranicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske je besplatan.

Suce u Republici Hrvatskoj imenuje i razrješuje, te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Državno sudbeno vijeće ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Većina, njih sedam, od ukupnog broja članova Državnog sudbenog vijeća, su iz reda sudaca.

Sudačka dužnost je stalna. Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike, dok za suca županijskog suda, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 godina. Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti ako to sam zatraži, ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti, ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje sudačke dužnosti, zatim, ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće, te kada navrši 70 godina.

Suci, izuzev sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se u postupku imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda.

Sudac ne smije pripadati ni jednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njenim aktivnostima. Sudac ne smije obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost ili neovisnost ili bi se umanjio njegov društveni ugled ili je inače nespojiv s obnašanjem sudačke dužnosti. Sudac je dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima i obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja sudačke dužnosti, te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom suđenja nisu bile predmetom javne rasprave.

Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja.

Predsjednika suda imenuje Državno sudbeno vijeće na vrijeme od 4 godine. Predsjednik suda ne može biti imenovan više od dva mandata uzastopce osim u sudovima s najviše pet sudaca. Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan nastavlja obnašati sudačku dužnost na sudu u koju je imenovan za suca.

/Posljednja izmjena: 14.8.2013./


Ovaj projekt
podržan je sredstvima
Europske unije