Odredbe o položaju sudaca sadrži Ustav Republike Hrvatske u odjeljku "Sudbena vlast", a položaj sudaca je uređen i u više zakona, od kojih su najvažniji Zakon o sudovima i Zakon o državnom sudbenom vijeću.

Za suca može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit, radno iskustvo na određenim pravnim poslovima, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.

Uvjeti za imenovanje sudaca u prekršajne sudove, općinske sudove, trgovačke sudove, županijske sudove, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske naznačeni su u čl. 50. Zakona o sudovima, NN br. 3/94, 100/96, 115/97, 131/97, 129/00, 67/01.

Sudac obnaša sudačku dužnost samostalno ili sudjeluje u radu sudskog vijeća.

Prava i dužnosti sudaca određena su zakonom.

Sudac se mora ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.

Sudac je dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima i obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja sudačke dužnosti, te čuvati tajnost svih podataka koje tijekom suđenja nisu bile predmetom javne rasprave.

Sudac ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njenim aktivnostima.

Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih prava. Sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu ili poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe. Sudac ne smije obavljati niti drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost ili neovisnost ili bi se umanjio njegov društveni ugled ili je inače nespojiv s obnašanjem sudačke dužnosti.

Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja, ovlašten je pisati stručne ili znanstvene radove, objavljivati sadržeje otpravljenih sudskih odluka, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i sudjelovati u pripremanju nacrta propisa.

Sudac ima pravo na:

• plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan,
• naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost,
• mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,
• odmore i dopuste koje imaju djelatnici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,
• pravo na materijalne troškove pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima,
• naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškove putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana,
• naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,
• stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

Sudac općinskog, trgovačkog i županijskog suda može uz svoj pristanak biti privremeno, a najdulje tri mjeseca, upućen na rad u drugi sud istog ili nižeg stupnja. Sudac može, uz svoj pristranak, biti upućen na rad u drugi sud istog stupnja i na dulje vrijeme ili trajno premješten.

Ako sudac bude imenovan za ministra pravosuđa, ili za zamjenika ministra pravosuđa, ili za drugog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan u izvršnoj vlasti. Sudac uz svoj pristanak, može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvu pravosuđa, ali ne dulje od dvije godine, za koje vrijeme mu sudačka dužnost miruje.

Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac građaninu ili pravnoj osobi, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Republika Hrvatska može od suca zatražiti naknadu isplaćene svote samo kad je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Od kraja 2000. godine u hrvatskim sudovima pojačana je sudačka samouprave, jer je propisano djelovanje sudačkih vijeća koja trebaju utjecati na odabir kadrova, tako da daju ocjenu obnašanja sudačke dužnosti, daju mišljenja o kandidatima za suce u sudovima iz svog djelokruga i predlažu kandidate za predsjednike sudova.

Opširnije u: 

			Zakonu o sudovima (NN br. 3/94, 100/96, 115/97, 131/97, 129/00, 67/01)
			Zakonu o državnom sudbenom vijeću (NN br. 58/93, 49/99, 31/00, 107/00, 129/00)
			Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN br. 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02)