Vladari habsburške dinastije nastojali su podrediti Hrvatsku načelima dvorskog, a pod Josipom II. (1780.-1790.) prosvijetljenog apsolutizma. Hrvati su bili prisiljeni u savezu s Mađarima voditi zajedničku borbu protiv bečkoga centralizma.
Priznanje svoje državnopravne individualnosti uspjeli su 1790. izvojštiti od Josipa II. Ali umjesto austrijskog centralizma, za Hrvatsku je nastupio mađarski.

Tako je u 19. stoljeću položaj Hrvatske u Austro-Ugarskoj Monarhiji, napose u ugarskim nagodbenim prilikama, u trajnoj borbi za očuvanje vlastite države i narodne individualnosti.

Iz zbirke:

Hrvatski pisci

Kukuljević Sakcinski, Ivan: Privilegia Libertas Regni Croatiae, Dalmatiae , Slavoniae, Zagreb, 1862.
Kukuljević Sakcinski, Ivan: Acta Croatica, Zagreb, 1863.
Šulek, Bogoslav: Naše pravice. Izbor zakonah, poveljah i spisah znamenitih za državno pravo Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske od 1202. do 1868., Zagreb, 1868,
Polić, Martin: Parlamentarna povijest Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1899.
Tkalčić, Ivan: Povjestni spomenici slob. Kralj. grada Zagreba priestolnice kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske, Zagreb, 1889.
Strohal, Ivan: Statuti primorskih gradova i općina, Zagreb, 1911.
Tomašić, Nikola: Temelji državnoga prava hrvatskoga kraljevstva , Zagreb, 1910.
Smičiklas, Tade: Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1910.
Šišić, Ferdo: Hrvatski saborski spisi, Zagreb, 1912.
Laszowski, Emilij: Habsburški spomenici kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1914.

Strani pisci

Westenbergii, J.O.: Jcti et antecessoris principia juris, Wiennae, 1755.
Szegedi: Tripartitum juris Hungarici, Zagabriae, 1762.
Verböczy, S.: Extractus.. tripartiti juris, Pestini 1800.
Zeiler, Franz Edlen: Commentar über das allgemeine bürger. Gesetzbuch für die gesammten deutschen Erbländer der Österreichishcne Monarchie. Wien-Triest, 1812.
Hupka, Kristophs: Sätze über das peinliche Recht nach der Theresianschen Halsgerichtsordnung mit angehängten Abweichungen vom Karolinschen Rechte. Wien, 1874. (gotica)
Collectio benignarum normalium resolutionum caesareo-regiarum, Pestini, 1785.
Szlemenics, Paulo: Discussio opusculi, cui nomen: Ratio Jurisprudentie Hungaricae ad ductum institutionum kelemenianarum, Posonii, 1817.
Deglivellio, Antonio: Saggio d uno studio storico-critico …di Ragusa, Ragusa, 1873.
Pellegrini-Danielli, Cesare: Sulla colonia Dalmata, Zara, 1896.

Hrvatsku je 19. stoljeće zateklo razdijeljenu na civilni i vojni dio. Vojni dio Hrvatske, Vojna krajina, proširena je još za Marije Terezije na slavonsku Posavinu, sa službenim njemačkim jezikom i zakonicima. Civilni dio, Kraljevina Hrvatska, tada je prvi put bila podvrgnuta Ugarskoj i njezinoj vladi. Rijeka je imala zasebnu političku vlast, a obala od Trsta do Senja pripadala je Austriji (Austrijsko primorje). Dalmacija je bila pod Mlecima do 1797., dok je Dubrovnik 1814. postao dijelom Kraljevine Dalmacije.

Nakon sloma mađarske revolucije i pobune u Hrvatskoj, dolazi do obnove Austrijskoga carstva koje se kao ustavna nasljedna monarhija sastojalo od krunovina:
- Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Hrvatskim primorjem i gradom Rijekom
- Kraljevine Ugarske
- Vojvodine Erdelj
- Vojne krajine (ugarske i hrvatske kao cjelina).

Hrvatska je 1850. dobila novu političku upravu s banom na čelu banske vlade, te samostalnost u upravi, sudstvu i školstvu. Hrvatski jezik postaje službenim.



Austro-Ugarskom nagodbom 1867. uspostavljene su dvije samostalne države: zemlje krunovine sv. Stjepana i austrijske zemlje (Carevina Austrija), sa zajedničkom vladom. Austrija je zadržala Dalmaciju, a Ugarskoj je izručila Hrvatsku da se s njom samostalno nagodi. Ugarsko-hrvatskom nagodbom 1868. obje zemlje istupaju kao jedno državno tijelo, a u unutarnjim poslovima svaka zemlja čini nezavisnu političku jedinicu. U pitanju Rijeke nije došlo do sporazuma.

Bosna i Hercegovine bile su pod turskom vlašću. Na Berlinskom kongresu 1878. europske velesile ovlastile su Austro-Ugarsku Monarhiju da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. Ostale su okupirane do 1908. kada je Franjo Josip I. proglasio njihovu aneksiju Monarhiji.

Iz zbirke:

Austro-Ugarska Monarhija, opći dio

Handbuch aller unter der Regierung des Kaisers Joseph des II für die K.K. Erblände erganenen Verordnungen Gesetze in sistematischen Verbindung, Wien, 1785-1790.
Sammlung der Gesetze unter der glorreichsten Regierung der König Leopold II, Wien, 1790-1792.
Zeiller, Franz Edlen: Vorbereitung zur neuesten Österreichischen Gesetzkunde im Stra- und Civil- Justizsache …, Wien und Triest, 1810.
Sammlung der Gesetze welche unter der glorreichsten Regierung der Kaiser Franz des II, Wien, 1792. -1848.

Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Dnevnik Sabora Trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 1861.-1887.
Stenografički zapisnici Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
1887-1918.
Sbornik zakona za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1863.-1926.
Sbornik Ugarsko-hrvatskih skupnih zakonah 1871.-1917.
Zemaljsko-zakonski i vladni list za Krunovinu Horvatsku i Slavoniu 1850.-1859.
List zakonah i spisah vlade za Krunovinu Dalmaciu 1849.-1916.
Raccolta delle leggi ed ordinanze per la Dalmazia dell anno 1819-1848.

Vojna krajina

Zbirku zakonah i naredabah za Vojnu Krajinu, 1871.
List zemaljske uprave za Hrvatsko -slavonsku vojnu krajinu 1872-1881.
Militär-Gränitz-Rechten… für das Karlstädter und Varasdiner-Generalat, Wien, 1754. (gotica)
Stopfer, M.: Erläuterungen der Grundgesetze für die Carlstädter-Warasdiner Militär Gränze, Wien, 1831.

Bosna i Hercegovina

Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu 1881.-1922.
Zbirka naredaba za šeriatske sudove u Bosni i Hercegovini 1878-1900.
Sammlung der Gesetze für Bosnien und die Hercegovina 1878-1880.

Ostale zemlje

Gesetze … für das österreichisch-ilirische Küstenland 1883-1914.
Deželni zakonik … za Kranjsko Kronovino 1849-1914.
Zakonnik zemsky ralovstvi Českeho 1883-1914.
Landesgesetz... für das Königreich Galizien … 1883-1908.
Landesgesetz... für das Herzogthum Steiermark 1883-1913.

Pravosuđe je 1850. godine preustrojeno pa je Banski stol uspostavljen kao viši zemaljski sud s drugostupanjskom ovlašću. Prizivi na njegove odluke upućivali su se u doba apsolutizma Vrhovnomu kasacijskom sudu u Beču. Do ukidanja austrijskog konzulata u Bosni i Hercegovini Banski je stol rješavao i žalbe na njihove odluke.

U Zagrebu je 1862.g. osnovan Kraljevski stol sedmorice kao vrhovno sudište za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, pod predsjedanjem bana.

Iz zbirke:

Hrvatska

Ustanovljenja u pogledu privremene uredbe o sudovah za Krunovinu Hrvatsku i Slavoniu, Beč, 1850.
Političko i sudbeno razdijeljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije 1889.
Zakon o mjesnim sudovima 1876.

Statistički pregled odnošajah u kr. zemalj.kaznionah Hrvatske i Slavonije 1885.-1894.
Vrbanić, Fran: Statistika kaznenoga pravosuđa za godine 1863-1876.
Tauffer, Emil: Obrtni odnošaji u kralj. zemaljskih kaznionah kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Povodom Zemaljske izložbe u Budimpešti godine 1885., Zagreb, 1885.
Hinković: Odvjetnički red od 1852. sa tičućimi se pojedinih ustanovah zakoni i naredbami, Zagreb, 1883.

Accurti, Milan: Rješidbe kr. stola sedmorice kao suda kasacialnoga, Zagreb, 1907.
Indeks načelnih i važnijih civilnih rješidbi kr. Stola sedmorice, Zagreb, 1913.
Načelne rješitbe kr. financ.upravnoga sudišta 1890-1895.
Ogorelica, Nikola: Kazneno procesualno pravo s osobitim obzirom na judikaturu kr. stola sedmorice i Kasacionoga suda bečkoga. Zagreb, 1899.

Austrija

Edlen von Kess, Franz George: Kommentar über Josephs des Zweiten allgemeine Gerichtsordnung, Wien, 1789.
Winner, Jakob: Normalien-Sammlung für Militär Gerichte 1857-1877. (gotica)
Novak, R.: Entscheidungen des k.k. Obersten Ferichtshofes in Civilsachen, Wien, 1887-1902.
Entscheidungen des k.k. Obersten Gerichts als Cassationshofes…,Wien, 1990-1918.