Novosti

Priopćenja

12.11.2020.

Savjetodavno vijeće europskih sudaca pripremilo je Mišljenje o ulozi sudačkih udruga u potpori neovisnosti sudaca

Objavljeno je novo Mišljenje Savjetodavnog vijeća sudaca Europe (Consultative Council of Europe- an Judges - CCJE) o ulozi sudačkih udruga u potpori neovisnosti sudaca.

CCJE je savjetodavno tijelo pri Vijeću ministara Vijeća Europe. Uloga mu je davati mišljenja i preporuke o različitim pitanjima koja se tiču sudstva te položaja sudbene vlasti u zemljama članicama Vijeća Europe. Mišljenja i preporuke su predmet razmatranja najvišeg političkog tijela Vijeća Europe – Vijeća ministara. U dosadašnjem radu CCJE je donio 23 mišljenja.

Sva mišljenja, od kojih je većina prevedena na hrvatski jezik, su na mrežnoj stranici CCJE-a: https://www.coe.int/en/web/ccje/ccje-opinions-and-magna-carta.

U Mišljenju broj 23. CCJE navodi da je vrlo poželjno da u svakom pravosudnom sustavu postoji barem jedno udruženje sudaca.

Ciljevi udruge sudaca su ponajprije uspostava i obrana neovisnosti sudstva te promicanje i unapređivanje vladavine prava. CCJE preporučuje dijalog između sudske uprave sudova i predstavnika udruga sudaca, zasnovan na otvorenosti i uzajamnom poštivanju njihovih uloga. Suci trebaju imati izrađena etička načela profesionalnog ponašanja. Poticanje vjerodostojne odgovornosti sudaca i sudstva važan je zadatak udruga sudaca.

Izvršna vlast na svim razinama trebala bi zatražiti i razmotriti mišljenje udruga sudaca u pogledu pravosudnih reformi i projekata, uključujući proračunska pitanja i raspodjelu sredstava, uvjete rada i sve druge aspekte položaja suca. Udruge mogu pridonijeti pravosudnim reformama, a poželjno je da pripremaju preporuke o značajnim zakonodavnim izmjenama i dopunama.

Detaljnije na poveznici:

- Mišljenje CCJE-a

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



10.11.2020.

Obavijest o načinu komunikacije s Vrhovnim sudom Republike Hrvatske zbog pogoršanja epidemiološke situacije

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavijestio je stranke, njihove punomoćnike i zastupnike, kao i druge sudionike sudskih postupaka da će se komunikacija sa sudom obavljati putem službene e-pošte: vsrh@vsrh.hr​ ili informacije@vsrh.hr.

Stranke mogu izvršiti uvid u spis pomoću aplikacija e-Predmet ili e-građani, a iznimno i osobno, uz potvrdu dogovorenog termina dolaska.

Podatke o stanju predmeta na osnovi podataka iz upisnika i spisa mogu se dobiti telefonom:

- za Građanski odjel na broj 01/4862-159 ili 01/4862-222, ponedjeljkom i četvrtkom 9,00-12,00 sati

- za Kazneni odjel na broj 01/4862-157 ili 01/4862-222, utorkom i petkom 9,00-12,00 sati

Detaljnije na poveznici:

- Obavijest

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





5.11.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske povisio kaznu optuženom mlađem punoljetniku za kazneno djelo teške tjelesne ozljede i spolnog odnošaja bez pristanka

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu u odluci o kazni. Optuženik je proglašen krivim za kazneno djelo teške tjelesne ozljeda i spolnog odnošaja bez pristanka. Prvostupanjsku jedinstvenu kaznu zatvora 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci Vrhovni je sud povisio i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora 6 (šest) godina. U kaznu je uračunato vrijeme koje je optuženik proveo u istražnom zatvoru. Vrhovni je sud protiv optuženika odredio istražni zatvor.

Optuženik je osuđen jer je 2012. iskoristio tešku alkoholiziranost žrtve. Zbog alkoholiziranosti žrtva nije bila u stanju izraziti pristanak niti odbijanje. Optuženik je u spolovilo i anus žrtve gurao svoju ruku. Uslijed snažnog guranja žrtva je zadobila osobito teške i po život opasne ozljede. Život joj je spašen isključivo hitnom medicinskom intervencijom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da prvostupanjski sud nije primjereno cijenio okolnosti o kojima ovisi vrsta i mjera kazne. Pravilno je cijenjeno izraženo žaljenje, smanjena ubrojivost, neosuđivanost prije i poslije djela te optuženikova mladost (rođen 1992.). Međutim, podcijenjen je značaj otegotnih okolnosti. Bestijalnost i bešćutnost optuženika odražava se u činjenici da je gotovo pola sata „kopao“ rukom po utrobi oštećenice ne mareći za njeno besvjesno stanje i posljedice koje su realno nastupile u vidu teškog i trajnog narušenja zdravlja. Posljedice su iznakaženje uz upitnu fertilnost i očekivani trajni poremećaj probave. Optuženikovo ponašanje je odraz egoizma i agresije. Optuženikova penetracija nema nikakve prirodne veze sa seksualnim odnosom.

Jedinstvena kazna zatvora šest godina primjerena je ukupnosti počinjenih djela, njihovoj težini i pogibeljnosti te ličnosti optuženika. Kazna može ostvariti zakonom propisanu svrha kažnjavanja. Takva će kazna utjecati na optuženika da ne dolazi ponovno u sukob sa zakonom.

Povišena kazna uključuje i jasnu društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela i treba utjecati na sve ostale da ne čine kaznena djela kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Budući da je optuženik ovom drugostupanjskom presudom osuđen na kaznu zatvora težu od pet godina, to je prema zakonu optuženiku morao biti određen istražni zatvor.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-112/2017

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.11.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda donio uputu svim sudovima o mjerama za sprečavanje širenja epidemije i o organizaciji rada sudova za vrijeme epidemije

Upute predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske imaju dva modela organizacije rada sudova za vrijeme epidemije: model A i model B. Predsjednici svih sudova od 3. studenoga 2020. organizirat će rad po modelu A, a po modelu B ako dođe do nepovoljnog razvoja epidemiološke situacije. Za prelazak na model B predsjednik pojedinog suda zatražit će odobrenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Neovisno o modelu po kojem se organizira rad, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio je od predsjednika svih sudova da na sudovima:

- osiguraju provedbu svih epidemioloških mjera

- komunikaciju s obveznim sudionicima izvršavaju isključivo elektroničkim putem

- poštu dostavljaju korištenjem usluga e-pošte

- primanje stranaka u zemljišnoknjižnom odjelu ili sudskom registru ograniče posebnom odlukom.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske propisao je posebne organizacijske uvjete rada za modele A i B i to posebno za prvostupanjske i posebno za drugostupanjske sudove. Predsjednici svih sudova dužni su osigurati te uvjete.

Za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 predsjednici sudova obvezni su osigurati pridržavanje svih općih protuepidemijskih mjera i posebnih preporuka i uputa koje objavi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Dužni su razmotriti i prilagoditi prostornu organizaciju rada u sudu kako bi se poštovao fizički razmak 2 metra. Predsjednici sudova imenovat će koordinatora za zaštitu od bolesti COVID-19 koji je zadužen za koordiniranje aktivnosti vezanih uz provedbu mjera za sprečavanje širenja zaraze i osiguranje uvjeta za redovito obavljanje poslova. Tamo gdje je to moguće na sudovima će se odrediti klizno radno vrijeme, kao i rad u skupinama uz organizaciju preostalog radnog vremena da se rad obavlja od kuće. Uvedena je nužna mjera obveznog korištenja maski za lice u prostorijama suda. Na sudovima će se mjeriti temperatura svim zaposlenicima i drugim osobama pri svakom ulaska u sud.

Broj sastanaka i poslovnih okupljanja potrebno je smanjiti na najmanju mjeru. Također je potrebno smanjiti i broj izravnih kontakata između zaposlenika na sudu. U svakoj se situaciji preporučuje koristiti tehničke mogućnosti komuniciranja na daljinu koje sucima i sudovima stoje na raspolaganju, uključujući i unutar suda (e-pošta, videolink i dr.).

Sudovi su dužni na mrežnim stranicama i uočljivim mjestima objaviti važne brojeve telefona i adrese elektroničke pošte. Također će se na vidljivim mjestima postaviti upute za provedbu preventivnih mjera prema savjetima HZJZ-a. Sudovi moraju osigurati dovoljnu količinu higijenskih sredstava, a potiče se i preporučuje češće čišćenje i prozračivanje radnih prostora.

Detaljnije na poveznici:

- Upute

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



29.10.2020.

Pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske dva nova člana Državnog sudbenog vijeća iz reda saborskih zastupnika položili prisegu

Danas su pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đurom Sessom prisegnuli novi članovi Državnog sudbenog vijeća iz reda saborskih zastupnika, Arsen Bauk i Dražen Bošnjaković.

U kraćem govoru koji je prethodio prisezi Predsjednik je naglasio da je Ustavom Državno sudbeno vijeće definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Stoga, a obzirom na činjenicu da su oba nova člana, prepoznati i poznati u javnosti i za saborskom govornicom, kao osobe koje razložno, strpljivo i argumentirano brane svoje stavove i promiču ih uz demokratske uzuse, izrazio je svoju nadu, kao i svih u sudstvu, da će novoizabrani članovi te svoje prednosti i vrline koristiti, ne samo u radu DSV-a već da će na potpun i realan način prikazivati stanje u sudstvu i tako braniti njegovu samostalnost i neovisnost.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





28.10.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske demantira Jutarnji list

U povodu članka objavljenog u Jutarnjem listu:

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/damir-je-bio-na-rutinskoj-operaciji-iz-bolnice-je-izasao-kao-invalid-osam-godina-trazi-pravdu-15027506 radi pravilnog i potpunog informiranja javnosti Vrhovni sud RH ističe sljedeće.

Pogrešan je podatak iz članka da je svaki dvanaesti kazneni predmet u Hrvatskoj u posljednjih deset godina otišao u zastaru. Pogrešan je i podatak da je od 2010. do 2019. u zastaru otišlo 7,7 % svih kaznenih predmeta.

Do ovakvih je pogrešnih podataka Jutarnji list došao ili zbog nepoznavanja stanja stvari ili zbog zlouporabe statističkih pokazatelja.

Javno su dostupni podaci o radu svih sudova u Republici Hrvatskoj. Podatke objavljuje Državni zavod za statistiku (dalje: DZS). Svaki je sud dužan dostaviti podatke za svaku osobu za koju se vodio kazneni postupak. Osim toga, javno su objavljeni i dostupni svi godišnji izvještaji predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti koje podnosi Hrvatskom saboru.

Svake godine DZS objavljuje publikaciju Punoljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude (u 2019.). Prema podacima DZS-a u posljednjih je deset godina (2010.-2019.) kazneni postupak pravomoćno okončan za 190.870 osoba (sve vrste odluka). Od toga broja, za 11.920 punoljetnih osoba počinitelja kaznenih djela donesena je tzv. odbijajuća presuda. Odbijajuća presuda može biti donesena iz više zakonom propisanih razloga. Zastara kaznenog progona je samo jedan od tih razloga. U istom je razdoblju za 920 punoljetnih počinitelja kaznenih djela postupak okončan zastarom, a za 11.000 osoba optužba je odbijena zbog drugih razloga, ne zbog nastupa zastare.

Dakle, od 190.870 osoba za koje je pravomoćno okončan kazneni postupak u desetogodišnjem je razdoblju samo u odnosu na njih 920 optužbe odbijena zbog zastare. To je 0,48 %, a ne 7,7 % kako je pogrešno naveo Jutarnji list koji pogrešno tumači brojke, miješa podatke koje se odnose na osobe s podacima koji se odnose na predmete (koji mogu obuhvaćati više osoba) i tako stvara lažni podatak o 7,7 % zastara u navedenom razdoblju.

Ovakvo plasiranje neistina u javni prostor te nestručni i površni novinarski pristup služi zlonamjernom potkrjepljivanju teze o nevjerodostojnosti sudbene vlasti.

Prema podacima Ministarstva pravosuđe i uprave o radu svih sudova u Republici Hrvatskoj, u posljednjih je pet godina ukupno riješeno 76.173 kaznenih predmeta. Od toga je njih 199 dovršeno nastupom zastare kaznenog progona. Dakle, od svih kaznenih predmeta dovršenih u posljednijih pet godina, samo je njih 0,26 % dovršeno zastarom.

Nastup zastare nije uvijek rezultat pasivnosti sudova u vođenju postupka. Cilj sudbene vlasti je svesti nastup zastare u kaznenim postupcima na minimalnu moguću mjeru. Naglašavamo da je primjena zakonskih odredbi o zastari kaznenog progona obvezna. Svaki je sud, bez iznimke, dužan utvrditi zastaru nakon što proteknu rokovi propisani u članku 81. Kaznenog zakona.

Mediji oblikuju stavove i stvaraju dojam u javnosti. Zato mediji ponajprije trebaju biti pronositelji točnih informacija i s njima pravilno obaviještavati javnost. No površni, neznalački i zlonamjerni medijski napisi ne donose pozitivne pomake nego i dalje održavaju stereotipe i generalizacije te doprinose propadanju društvenih vrijednosti.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




28.10.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio prijedlog za ogledni postupak

Svojim rješenjem broj Gop-2/2020-2 od 13. listopada 2020. VSRH odbio je prijedlog Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetu P-154/2020 za ogledni postupak radi rješavanja pravnih pitanja važnih za jedinstvenu primjenu prava koji je podnesen 24. rujna 2020.

Postupajući po prijedlogu Trgovačkog suda u Zagrebu VSRH je ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje prijedloga za rješavanje pravnog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava u oglednom postupku.

Naime podnošenjem revizije koji je prethodno dopustio VSRH u jednom od identičnih predmeta već je postignuta svrha koja bi bila postignuta dopuštenjem oglednog postupka. Prema shvaćanju VSRH ustavna uloga VSRH, kako je koncipirana odredbama Zakona o parničnom postupku, se prvenstveno ostvaruje u postupcima po reviziji stranaka nakon što je već donesena odluka u prvom i drugom stupnju. Samo iznimno se ta ustavna uloga ostvaruje u oglednom postupku kao svojevrsno "skokovitom" institutu, po dopuštenju vijeća VSRH, na prijedlog prvostupanjskog suda u predmetima u kojima je održano pripremno ročište ali nije rješenjem zaključen prethodni postupak.

Ogledni postupak ima svrhu omogućiti da se u situaciji koja je uzrokovala pokretanje velikog broja parnica prevenira dugotrajno odlučivanje u tri stupnja, tako da se već u ranoj fazi postupka pred prvostupanjskim sudom omogući da Vrhovni sud Republike Hrvatske riješi pravno pitanje o temama od javnog interesa i time otkloni dilema oko tumačenja zakona, a ujedno i spriječi priljev velikog broja žalbi i revizija.

- VSRH Gop-2/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




21.10.2020.

Vrhovni sud ukinuo prvostupanjsko rješenje kojim je određeno izručenje Kneževini Monako

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je prihvatio žalbu izručenika i ukinuo prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Dubrovniku. Prvostupanjskim je rješenjem utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje izručenika Kneževini Monako.

Izručenik je državljanin Ujedinjenog Kraljevstva. Uhićen je u Republici Hrvatskoj jer je za njim raspisana međunarodna potraga na temelju naloga istražnog suca na prvostupanjskom sudu u Kneževini Monako, radi vođenja kaznenog postupka zbog kaznenog djela pokušaja iznude.

Izručenik se tereti da je u Monaku, Singapuru i Velikoj Britaniji tijekom 2013. i 2014. pokušao ucjenjivati poslodavca pisanim prijetnjama ili verbalnim otkrivanjem. Prema podacima u zahtjevu za izručenje izručenik se pri tome koristio prijetnjama da će otkriti podatke i informacije koje se donose na ulogu korporacije u kojoj je bio zaposlen u međunarodnom slučaju korupcije.

Vrhovni sud smatra da za pravilnu odluku treba provjeriti hoće li Ujedinjeno Kraljevstvo izdati europski uhidbeni nalog. Premda je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Europsku uniju, u tijeku je tzv. prijelazno razdoblje u kojem se primjenjuje pravo Europske unije. Treba stoga primijeniti pravni standard prema kojem je država članica Europske unije koja odlučuje o izručenju radi progona stranca koji je građanin Europske unije ili za koga se primjenjuje pravo Europske unije, dužna o zahtjevu za izručenje obavijestiti državu čiji je izručenik državljanin. Vrhovni sud zato smatra da je nužna razmjena informacija s Ujedinjenim Kraljevstvom čiji je izručenik državljanin.

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud putem nadležnih tijela Republike Hrvatske žurno izvijestiti Ujedinjeno Kraljevstvo i zatražiti očitovanje u odnosu na izručenje njegovog državljana državi izvan područja Europske unije – Kneževini Monako. Ako Ujedinjeno Kraljevstvo ne zatraži predaju svog državljana radi kaznenog progona, prvostupanjski će sud donijeti novu odluku vezanu uz zahtjev Kneževine Monako o izručenju radi kaznenog progona. Tada će ponovno provjeriti postojanje zakonskih uvjeta za izručenje. Ako je Ujedinjeno Kraljevstvo zainteresirano za predaju svoga državljanina, europski uhidbeni nalog ima prednost pred zamolbom za izručenje treće države odnosno Kneževine Monako.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 542-2020-6-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




16.10.2020.

Deset godina Pravosudne akademije

Svojim priopćenjem od 14. listopada 2020. Pravosudna akademija obavijestila je svoje polaznike, partnere, suradnike ali i javnost da je prošlo 10 godina od stupanja na snagu Zakona o Pravosudnoj akademiji (1. siječnja 2010.) kojim je izdvojena iz tadašnjeg Ministarstva pravosuđa i postala javna ustanova.

Pravosudna akademija počela je svoj rad u Ministarstvu pravosuđa 2003. kao Centar za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika te je od 2004. djelovala kao Zavod u Ministarstvu pravosuđa.

U prvim godinama njezin rad se koncentrirao na cjeloživotno stručno usavršavanje sudaca i državnih odvjetnika, a od 2008. počeli su se razvijati programi inicijalnog stručnog usavršavanja koji su bili namijenjeni najprije vježbenicima u pravosudnim tijelima, a potom i kandidatima za pravosudne dužnosnike, odnosno polaznicima Državne škole za pravosudne dužnosnike.

Akademija ima sjedište u Zagrebu ali i regionalne centre pri županijskim sudovima u Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu.

Akademija nastoji na najbolji način odgovoriti zahtjevima svojih ciljnih skupina, a jedan od glavnih razloga uspješnosti njezinih programa je u sinergiji, s jedne strane pravosudnih dužnosnika i drugih stručnjaka okupljenih u programskom vijeću, a s druge strane potreba pravosudnih dužnosnika za edukacijom o temama koje uočavaju u svom svakodnevnom životu.

S obzirom da je u općepoznatim okolnostima nemoguće proslaviti desetu godišnjicu rada, okupljanjem u većem broju to Pravosudna akademija putem priopćenja u povodu jubileja ima potrebu zahvaliti se svima koji su sudjelovali u njenom stvaranju i razvoju te koji su svojim entuzijazmom, vizijom i trudom utkali sebe, svoja znanja i iskustva u akademiju kako bi ona postala ono što je danas, međunarodno priznata javna ustanova koja se bavi stručnim usavršavanjem.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




7.10.2020.

Priopćenje

U povodu medijskih napisa u kojima se navodi da jedan od osumnjičenika u tzv. aferi Janaf ima bračnog druga u sudstvu, a radi potpunog obavještavanja javnosti, navodimo sljedeće:

Sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ivana Zorić je u svojstvu savjetnice na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske od 15. siječnja 2018.

Odmah po saznanju za uhićenje koje je bilo 17. rujna 2020., kolegica Zorić je o tomu, kao i o činjenici da je bračna zajednica faktički prestala 1. srpnja 2020., obavijestila sudsku upravu.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.10.2020.

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije na temelju članka 267. stavka 3. UFEU-a jer je ocijenilo da mu je tumačenje prava Europske unije potrebno za donošenje odluke u predmetu u kojem odlučuje.

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije na temelju članka 267. stavka 3. UFEU-a jer je ocijenilo da mu je tumačenje prava Europske unije potrebno za donošenje odluke u predmetu u kojem odlučuje. To nije samo pravo nego i obveza Vrhovnog suda kao suda zadnje instance.

Zahtjevom se traži tumačenje vremenske primjene Direktive 93/13. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima i tumačenje članka 6. stavka 1. navedene Direktive.

Razlozi podnošenja zahtjeva iscrpno su navedeni u zahtjevu u kojem su vjerno prenijete stranačke dispozicije iz glavnog predmeta, a ne lažne informacije.

Zahtjev nije sastavljen na temelju pravnih shvaćanja i tumačenja udruge Franak. To je glavni razlog burne reakcije njezinih glasnogovornika.

Vrhovni sud Republike Hrvatska podsjeća da je upravo udruga Franak dulje vrijeme zagovarala postavljanje zahtjeva Sudu Europske unije.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





1.10.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske podnio drugi zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije

Vrhovni je sud Republike Hrvatske 30. rujna 2020. Sudu Europske unije podnio zahtjev za tumačenje Direktive 93/13. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. Zahtjev je podnesen u skladu s člankom 267. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Riječ je o revizijskom postupku u kojem je predmet spora zahtjev potrošača za isplatu nakon što je, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" br. 102/15.), među strankama zaključen dodatak ugovora o kreditu.

Postupak u ovoj pravnoj stvari je prekinut (članak 213. stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku). Nastavit će se kada završi postupak pred Sudom Europske unije ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.

Zahtjev za prethodnu odluku dostupan je na poveznici:

- VSRH zahtjev Rev 1042/2017

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



28.9.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske nije dopustio ogledni postupak

Svojim rješenjem Gop-1/2020 od 15. rujna 2020. vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske odbilo je prijedlog za rješavanje pravnih pitanja važnih za jedinstvenu primjenu prava koji je podnio Općinski sud u Osijeku.

Naime, Općinski sud u Osijeku podnio je prijedlog radi zauzimanja pravnih shvaćanja o slijedećim pravnim pitanjima:

"Uključuje li ugovoreno pokriće osnovnih rizika po polici potpunog kasko osiguranja prema čl. 17. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila Euroherca d.d. pokriće rizika štete izravno prouzročene od divljači i domaćih životinja?"

"Stječe li osiguratelj aktivnu legitimaciju za regresnu tužbu kada rizik od štete izravno prouzročen od divljači koji je osiguratelj naknadio oštećeniku nije bio obuhvaćen osnovnim rizicima koji su pokriveni osiguranjem?"

Vrhovni sud je ocjenjujući dopuštenost i osnovanost prijedloga zauzeo pravno shvaćanje da prijedlog nije osnovan. To zato, što su u istovrsnim sporovima već donesene dvije prvostupanjske odluke protiv kojih stranke imaju mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Time su odluke suda prvog stupnja podložne ispitivanju i ocjeni drugostupanjskog suda, protiv čije odluke, pak, postoji mogućnost naknadnog podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije i time, eventualno, intervenciju VSRH radi ujednačavanja sudske prakse.

- VSRH Gop-1/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


12.12.2019.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio ogledni postupak

Svojim rješenjem Gos-1/2019 od 11. prosinca 2019. vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopustilo je prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Pravno pitanje koje glasi: "Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima ("Narodne novine", broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli" Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio je važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima.

Nakon donošenja rješenja, Vrhovni sud Republike Hrvatske odmah je objavio svoje rješenje na e-oglasnoj ploči sudova. Prvostupanjski sudovi u svojim postupcima mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je odluku o pitanju donijeti u roku od 90 dana, nakon čega su svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani tim pravnim shvaćanjem.

Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom, koja postoji i u drugim državama Europe, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed, te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost, jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka, i u krajnjoj liniji, smanjiti opterećenost Vrhovnog suda Republike Hrvatske istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Gos-1/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije