Novosti

Priopćenja

22.1.2020.

UNODC objavio priručnik za suce u predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama

Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je priručnik za suce o djelotvornim odgovorima kaznenog prava na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i djevojčicama. Priručnik će doprinijeti povećanju svijesti i boljem korištenju važnih međunarodnih standarda i normi kada je riječ o predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama. U radu na priručniku važan je doprinos dao izv. prof. dr. sc. Igor Vuletić s Pravnog fakulteta Osijek.

U mnogim državama još uvijek nema bitnog smanjenja rodno uvjetovanog nasilja iako za žene i djevojčice postoje bolji uvjeti za pristup kaznenom pravosuđu. Zato je nužna standardizacija i ujednačenost pravnih normi kako bi sudovi obratili posebnu pažnju na odnos prema žrtvama u tim postupcima.

Sudstvo ima značajnu ulogu u odgovoru kaznenog prava na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i djevojčicama. Nužna je zaštita od sekundarne viktimizacije žrtve. Osim toga, odluke i postupanje suda trebaju naći ravnotežu između okrivljenikovih prava na obranu i prava žrtava.

Svrha priručnika je poboljšanje znanja i vještina sudaca u predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama. Poboljšanje standarda i ponašanja sudaca omogućava unaprjeđenje sudske zaštite, bolju dostupnost pravosuđa za žene i djevojčice žrtve te smanjenje rizika od sekundarne viktimizacije. Priručnik će također poslužiti za upoznavanje sa sudskom praksom diljem svijeta kako bi žene i djevojčice koje prijave nasilje dobivale primjerenu zaštitu i podršku tijekom kaznenog postupka.

Detaljnije na poveznici:

Priručnik u pdf formatu

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





17.1.2020.

I ove godine, na samom njenom početku, u mogućnosti smo izvijestiti javnost o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za prošlu godinu. Iz navedenih podataka može se zaključiti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske nastavio sa trendom smanjivanja zaostataka.

U građanskoj grani sudovanja početkom 2019. bilo je 14.217 neriješenih predmeta. Tijekom godine riješeno je 7.140 predmeta, međutim zaprimljeno je novih 6166 predmeta, tako da se u Novu godinu krenulo sa 13.243 neriješena predmeta. Dakle, zaostaci su smanjeni za 974 predmeta.

U kaznenoj grani sudovanja situacija je stabilna, na početku prošle godine u radu je bilo 707 neriješena predmeta. U prošloj godini primjećuje se povećanje broja riješenih predmeta, naime, riješeno je 1.989 predmeta, međutim, nastavljen je trend povećanja novih predmeta kojih je bilo 2600., tako da smo u Novu godinu ušli sa 724 neriješena predmeta.

 

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



13.1.2020.

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za tri kaznena djela; dva teška ubojstva u pokušaju i teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 10 (deset) godina.

Optuženik je osuđen zbog pokušaja ubojstva dvojice policijskih službenika koji su došli na intervenciju u obiteljsku kuću optuženika. Policija je pozvana jer je optuženik nakon obiteljskog sukoba, u prisutnosti ostalih članova obitelji, prijetio da će se zapaliti i polijevao zapaljivu tekućinu po sebi. Optuženik je zapaljivom tekućinom polio i dvojicu policijskih službenika koji su prišli optuženiku kako bi zaštitili živote prisutnih i spriječili nasilje. Optuženik je izazvao požar koji je zahvatio njegovo tijelo i tijelo dvojice policijskih službenika. Požar se proširio i zahvatio tijelo oca i maloljetnog djeteta optuženika te prostorije u kući. Jedan policijski službenik zadobio je opekline na 85% površine tijela i time teško ozlijeđen. Drugi je policijski službenik zadobio opekline na 35 % površine tijela i time također teško ozlijeđen. Opekline i teške tjelesne ozljede zadobili su i otac i maloljetno dijete optuženika. Ostali članovi obitelji uspjeli su bez ozljeda napustiti kuću zahvaćenu požarom. Optuženik je i sam teško stradao u požaru.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeta u obzir težina posljedica koje i dalje trpe oštećeni policijski službenici (zdravlje sa nepopravljivim zdravstvenim posljedicama i radna nesposobnost te okolnost da je teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti počinjeno prema članovima najuže obitelji.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna zatvora 10 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kžzd 3-2019-15

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



10.1.2020.

Vrhovni je sud donio presudu u trećem stupnju kojom je odbio izjavljene žalbe kao neosnovane i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Time je postala pravomoćna presuda kojom je djelomično prihvaćena žalba optuženika i njegovih roditelja te je preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni. Optuženik je zbog kaznenog djela teškog ubojstva za koje je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora 25 godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 22. veljače 2017. pa nadalje.

Optuženik je osuđen jer je trudnoj žrtvi zadao 88 ozljeda nožem u kabini vozila. Time je ubojstvo počinjeno na okrutan način. Žrtva je trpjela intenzivne bolove, muku, strah i patnju te pružala grčeviti otpor. Optuženik je sa žrtvom bio u intimnoj vezi, ranije je žrtvu verbalno i fizički maltretirao. Žrtva je bila trudna sa drugim muškarcem i htjela prekinuti ljubavnu vezu sa optuženikom.

Zbog dominantnih narcističkih i disocijalnih obilježja u strukturi ličnosti te snažne afektivne tenzije koja je dovela do oslobađanja agresije po tipu narcističkog bijesa, optuženik je u vrijeme događaja bio u stanju bitno smanjene ubrojivosti.

Optuženik je mlađi punoljetnik. Prema njemu je primijenjeno opće kazneno pravo, a ne maloljetničko pravo. S obzirom na vrstu kaznenog djela te njegovo počinjenje zaključeno je da počinjeno kazneno djelo nema karakter mladenačkog delikta niti je počinjenje djela ekcesne prirode proizišlo iz nedovršenog procesa psihosocijalnog sazrijevanja karakterističnog za dob. Djelo je odraz životne dobi počinitelja starijeg od 21 godinu. Osim toga, niti svrha izricanja sankcija ne bi bila postignuta izricanjem maloljetničkog zatvora imajući na umu podatke o ličnosti, obiteljskim prilikama i ranijem životu optuženika. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima.

Posebno su kao otegotne okolnosti uzete u obzir činjenice da je optuženik iskazao upornost i bešćutnost pri počinjenju djela. Djelo je motivirano posesivnošću i ljubomorom, a optuženik je bio svjestan da je žrtva trudna. Nije iskazao iskreno žaljenje i kajanje zbog počinjenog djela.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna dugotrajnog zatvora 25 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi. Jačina ugrožavanja zaštićenog dobra koja se očituje i kroz patnje žrtve prelazi granice intenziteta i okrutnosti koje to kazneno djelo inače čini teškim. Odiozan zločin u kojem je mlada djevojka izgubila život pateći se pri umiranju više nego li druge žrtve u sličnim situacijama zaslužuje ovako oštru kaznu jer se takvim ponašanjem opasno ugrožavaju temeljna ljudska dobra i moralne vrijednosti društva.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž 7-2019-20

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.1.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao predsjednik Savjetodavnog vijeća Europskih sudaca uputio podršku poljskim sucima u povodu tihog marša

Poljska udruga sudaca "IUSTITIA" pozvala je sve suce i predstavnike pravničke profesije u europskim zemljama da podrže tihi marš koji će poljski suci održati 11. siječnja 2020. u Varšavi, Poljska.

Pravosudne reforme u Poljskoj dovele su do situacije koja izaziva ozbiljnu zabrinutost za neovisnost sudstva. Reforme ugrožavaju vladavinu prava, a time i demokraciju i ljudska prava u toj zemlji.

Poljski suci pozivaju na solidarnost u podršci tihom maršu kojeg organiziraju u svrhu obrane vladavine prava. Njihov poziv možete pročitati na poveznici:

https://www.iaj-uim.org/news/justitia-calls-for-a-silent-march-on-11th-january-2020-in-warsaw-in-solidarity-to-our-polish-colleagues/

Razvoj događaja u vezi sudstva u Poljskoj zadnjih godina prati i Savjetodavno vijeće europskih sudaca (CCJE). CCJE je izdalo nekoliko mišljenja i izjava u kojima izražava protivljenje pravosudnim reformama koje provode izvršna i zakonodavna vlast u Poljskoj. Posebno je CCJE naglasilo zabrinutost u pogledu kršenja europskih standarda sudačke neovisnosti i urušavanju zaštite sudaca kod donošenja odluka.

U povodu najavljenoj tihog marša, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa, kao predsjednik Savjetodavnog vijeća europskih sudaca, uputio je izjavu zabrinutosti svim međunarodnim udruženjima i institucijama u vezi neovisnosti pravosuđa u Poljskoj.

Predsjednik Sessa izrazio je podršku svim naporima poduzetim na nacionalnom i međunarodnom nivou za osiguranje i primjenu opće prihvaćenih europskih standarda sudačke neovisnosti.

Naglasio je da se bez neovisnog pravosuđa potkopava pravni poredak koji omogućava funkcioniranje EU-a. Iznimni napori koje poljski suci poduzimaju da bi zaštitili svoju neovisnost su ujedno i napori u korist građana Republike Poljske, načela vladavine prava te trodiobe vlasti. Neophodno je da tijela izvršne i zakonodavne vlasti Republike Poljske napokon započnu konstruktivan dijalog sa predstavnicima sudbene vlasti i prestanu s napadima na temeljne vrijednosti europskih demokracija.

Cijelu izjavu možete pročitati na poveznici:

- CCJE to Poland

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel



24.12.2019.

Ustavni je sud Republike Hrvatske objavio rješenje kojim je privremeno obustavljen početak rada Visokog kaznenog suda

Ustavni je sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti odredbi zakona kojim se ustrojava Visoki kazneni sud (VKS) te je privremeno obustavio početak rada toga suda.

Odluka je donesena većinom glasova sudaca uz izdvojena mišljenja trojica sudaca.

U svojoj je odluci Ustavni sud naveo da treba analizirati pitanje je li Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kako to tvrde predlagatelji, oduzeta ustavna zadaća osiguranja jedinstvene primjene prava jer mu je oduzeta nadležnost za odlučivanje o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima.

Osim toga, Ustavni je sud u odluci naveo da bi učinci dviju odredbi dva zakona „zbog neusklađenosti u propisivanju nadležnosti Visokog kaznenog suda, mogli izazvati poremećaj u djelovanju i međusobnim odnosima pojedinih segmenata sudbene vlasti odnosno u strukturi pravosudnog sustava kao cjeline.“ Riječ je o odredbi članka 19.e Zakona o kaznenom postupku koja propisuje nadležnost VKS-a kao žalbenog suda za odluke koje u prvom stupnju donose općinski i županijski sudovi. Ta je odredba neusklađena s člankom 26.a Zakona o sudovima koja žalbenu nadležnost VKS-a određuje samo za odluke koje u prvome stupnju donose županijski sudovi. Ustavni je sud naglasio da njihova odluka „ne prejudicira konačnu ustavnopravnu ocjenu osporenih zakonskih odredaba.“

U izdvojenim mišljenjima navodi se da se „dvojba oko nadležnosti Visokog kaznenog suda treba razriješiti po načelu lex posterior derogat legi priori [i] da je Zakon o sudovima istovremeno i lex specialis [te da je] u čitavoj stručnoj pravničkoj javnosti nedvojbeno da o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim stvarima i nadalje odlučuju županijski sudovi, a Visoki kazneni sud da je nadležan odlučivati o žalbama protiv kaznenih presuda županijskih sudova.“ Trojica sudaca koji su izrazili neslaganje s odlukom većine navode i da je zadaća ujednačavanje sudske prakse i prava u građanskim postupcima osigurana kroz izvanredne pravne lijekove. Zato nema nikakve ustavne zapreke da tako bude i u kaznenim predmetima. Upućuju na Zaključak Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 20. 11. 2012. u kojem je navedeno: „Osnivanjem Visokog kaznenog suda RH-a kao prizivnog suda omogućilo bi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kao najvišem sudu, da se bavi pravom i ujednačavanjem sudske prakse i to putem izvanrednih pravnih lijekova kao što je izvanredno preispitivanje pravomoćnih presuda, koji će se moći podnositi i protiv odluka županijskih sudova, o čijoj zakonitosti se sada odlučuje samo putem malog broja podnesenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Takvo ustrojstvo kaznenog suđenja doprinijeti će kvaliteti sudskih odluka.“

Trojica sudaca ne vide nikakve „teške i nepopravljive posljedice koje bi mogle nastati primjenom suspendiranih odredaba zakona“. Smatraju da „se Ustavni sud nema osnove miješati, posebice ne na osnovi evidentno pravno "tanke" i logički lepršave argumentacije predlagatelja koji su se u "pet do dvanaest" sjetili krenuti u osporavanje institucije normativno instalirane prije 10 godina [te] da su argumenti predlagatelja ispod razine ozbiljnosti i relevantnosti koja bi bila primjerena komunikaciji s Ustavnim sudom pa je Prijedlog trebalo a limine odbiti.“

Detaljnije na poveznici:

- odluka U-I-4658-2019 U-I-4659-2019

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel





23.12.2019.

Poredbeni prikaz položaja i uloge vrhovnih sudova u 30 država Europe

Vrhovni je sud Talijanske Republike 2019. sačinio poredbeni prikaz o dopustivosti žalbi u kaznenim predmetima.

Od 24 države koje su poslale podatke, njih 20 imaju sustav u kojem vrhovni sud ostvaruje glavnu zadaću u oblikovanju pravnih pitanja i samo se iznimno bavi činjenicama iz nekog sudskog predmeta. Te izuzetne situacije su države različito regulirale, ali uvijek kao iznimku i u strogo kontroliranim uvjetima čime se ograničava pristup Vrhovnom sudu kao najvišem sudu.

U tim je pravnim sustavima ustrojen poseban žalbeni sud (neovisno o njegovu nazivu) koji se bavi odlučivanja u drugom stupnju o žalbama protiv odluka nižih sudova u kaznenim predmetima.

Odgovori pokazuju da samo Republika Hrvatska, Republika Slovačka i Veliko Vojvodstvo Luksemburg imaju modele u kojima vrhovni sudovi u kaznenim postupcima djeluju i kao žalbeni (apelacijski) sud i kao kasacijski sud (regulator prava). Riječ je o modelima u kojima se vrhovni sudovi u punoj jurisdikciji bave činjenicama, a pored toga obavlja i zadaću osiguranja jedinstvene primjene prava.

Republika Malta uopće nema Vrhovni sud, nego samo žalbene sudove.

Poredbeni prikaz ne obuhvaća sve države članice Europske unije (njih 28). Zato su dodatno prikupljeni podaci o pravnim sustavima država EU-a: Cipar, Grčka, Irska, Litva, Portugal i Rumunjska. Među tim državama jedino Republika Cipar u kaznenim postupcima ima mogućnost podnošenja žalbe Vrhovnome sudu slično onome kao i u Republici Hrvatskoj. Treba dodati da je pravni sustav u Republici Cipar jedinstven jer je riječ o posebnoj mješavini angloameričkog i kontinentalnog sustava.

Poredbeni prikaz pokazuje standard položaja i uloge vrhovnih sudova u kaznenim sustavima u 30 država Europe (28 država članica EU-a te Albanija i Norveška). Vrhovni sudovi ponajprije imaju ulogu osiguravati ujednačenost sudske prakse i usklađivati primjenu prava i poštivanja zakonitosti. Samo se iznimno vrhovni sudovi bave preispitivanjem činjenicama. Razlog tomu leži u omogućavanju vrhovnom sudu da kroz ograničeni pristup kvalitetno gradi jedinstvo nacionalnog prava te da ostvari ulogu onoga koji pravo tumači, usustavljuje i vodi računa o njegovom razvoju.

Detaljnije na poveznici:

- Questionnaire on the admissibility of criminal appeals

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel



20.12.2019.

O zahtjevu za prethodnu odluku koji je podnio Vrhovni sud Republike Hrvatske će Sud Europske unije odlučivati u hitnom postupku

Vrhovni je sud Republike Hrvatske 5. prosinca 2019. podnio zahtjev za tumačenje europskog prava Sudu Europske unije (C-897/19. PPU, Ruska Federacija). Riječ je o prvom takvom zahtjevu koji je podnio najviši sud u Republici Hrvatskoj. Zahtjev za tumačenje europskog prava sud najviše instance dužan je podnijeti uvijek kada se pojavi dvojba o tumačenju primjenjivih odredbi europskog prava (članak 267. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije).

Zahtjev je podnesen vezano uz postupak u kojem se od Republike Hrvatske traži izručenje Ruskoj Federaciji državljanina države koja nije članica Europske unije ali je članica Schengenskog područja (Island). Osoba čije se izručenje traži nalazi se u ekstradicijskom pritvoru. Zato je Vrhovni sud Republike Hrvatske tražio odlučivanje u hitnom postupku. Sud Europske unije obavijestio je Vrhovni sud Republike Hrvatske da je tom zahtjevu udovoljeno. O predmetu će odlučivati Veliko vijeće Suda Europske unije, a ročište je određeno za 31. siječnja 2020.

Zahtjev Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostupan je na poveznici:

- Zahtjev

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel




12.12.2019.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio ogledni postupak

Svojim rješenjem Gos-1/2019 od 11. prosinca 2019. vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopustilo je prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Pravno pitanje koje glasi: "Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima ("Narodne novine", broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli" Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio je važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima.

Nakon donošenja rješenja, Vrhovni sud Republike Hrvatske odmah je objavio svoje rješenje na e-oglasnoj ploči sudova. Prvostupanjski sudovi u svojim postupcima mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je odluku o pitanju donijeti u roku od 90 dana, nakon čega su svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani tim pravnim shvaćanjem.

Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom, koja postoji i u drugim državama Europe, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed, te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost, jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka, i u krajnjoj liniji, smanjiti opterećenost Vrhovnog suda Republike Hrvatske istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Gos-1/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



10.12.2019.

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio odluku o načinu plaćanja dežurstva zdravstvenim radnicima

Zbog interesa javnosti objavljujemo slijedeće priopćenje:

Na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja je održana u ponedjeljak 9. prosinca 2019., zbog različite sudske prakse glede prava na uvećanje plaće za sate ostvarene u prekovremenom radu, zauzeto je slijedeće pravno shvaćanje:

"Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

-

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



2.12.2019.

Poziv za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić za 2019.

U privitku objavljujemo poziv Zaklade za dostavu prijedloga kandidata za dodjelu priznanja Zaklade za ovu godinu.

Ponovno ističemo, Zaklada čuva uspomenu na Jadranka Crnića, plemenitog čovjeka i iznimnog pravnog znalca, prvog predsjednika Ustavnog suda samostalne i neovisne Republike Hrvatske i jednog od ključnih ljudi hrvatske pravne struke posljednjih desetljeća.

Glavna svrha Zaklade je dodjela nagrade pod nazivom dr.sc. Jadranko Crnić vrsnim pravnicima za njihov cjeloživotni doprinos i iznimna postignuća u pravnoj struci i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje sucima, znanstvenicima, pravnicima u javnoj upravi, odvjetnicima, javnim bilježnicima, pravnicima zaposlenim u gospodarstvu te drugim pravnim stručnjacima koji su dugogodišnjim visokokvalitetnim radom i/ili primjenom njihovih stručnih ili znanstvenih radova u pravnoj praksi stekli visok stručni ugled i imali značajan utjecaj na razvoj pravne struke, a promocijom vladavine prava stekli i ugled u javnom životu Republike Hrvatske.

- Poziv

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije