Novosti

Priopćenja

13.10.2021.

Vrhovni je sud djelomično ukinuo, djelomično preinačio u odluci o kazni i u o oduzimanju imovinske koristi te djelomično potvrdio presudu Županijskog suda u Zagrebu

U kaznenom postupku koji se vodio protiv četvero optuženika i jedne optužene pravne osobe (politička stranka) prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu tri optuženika su osuđena zbog kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenog djela, zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti. Za optuženu pravnu osobu utvrđeno je da je odgovorna za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Jedan optuženik je oslobođen optužbe zbog kaznenih djela udruživanje za počinjenje kaznenog djela i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti. Tijekom prvostupanjskog kaznenog postupka za jednu je optuženicu obustavljen kazneni postupak jer je umrla, a za drugu optuženu pravnu osobu (trgovačko društvo) obustavljen jer je prestala postojati.

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je djelomično prihvatio žalbu jednog optuženika i drugih osoba na koje je prenesena imovinska korist i preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni i u odluci o oduzimanju imovinske koristi za tog optuženika. Ujedno je djelomično ukinuo prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je utvrđeno da je optuženica koja je u međuvremenu umrla, kao i optužena pravna osoba koja je u međuvremenu prestala postojati, ostvarila protupravnu imovinsku korist i koja korist je oduzeta.

Tri optuženika su osuđeni zbog događaja od 2004. do 2009. Prvi optuženik, tada predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik optužene prave osobe, povezao je u zajedničko djelovanje ostale optuženike (uključujući osobu koja je u međuvremenu preminula i trgovačko društvo koje je u međuvremenu prestalo postojati). Grupa je postupala s ciljem pribavljanja nelegalnih sredstava, prikrivanja ostvarenih prihoda i iz istih financiranja optužene pravne osobe - političke stranke. Prvi optuženik, koristeći svoj autoritet, osobno i putem drugog optuženika (rizničara optužene pravne osobe), angažirao je i tražio od drugih državnih tijela, institucija i pravnih osoba u državnom vlasništvu da angažiraju trgovačko društvo (za koje je postupak obustavljen i kojem je direktorica bila optuženica koja je u međuvremenu umrla) za poslove nabave pojedinih roba i usluga, bez obzira na uvjete. Plaćanja su se vršila tom trgovačkom društvu za izvršene, ali i neizvršene usluge. Od tako pribavljenih sredstava direktorica tog trgovačkog društva je dio zadržala za sebe, a dio predavala drugom optuženiku kako bi dio predao prvom optuženiku. Dio je korišten i za financiranje optužene pravne osobe - političke stranke. Optužena pravna osoba - politička stranka je tim sredstvima raspolagala na način da treća optuženica (šefica računovodstva optužene pravne osobe - političke stranke) tako primljeni novac nije evidentirala u poslovnim knjigama i protivno propisima vršila je isplate većem broju osoba. Na taj je način prvi optuženik pribavio imovinsku korist 275.000,00 kuna, optužena pravna osoba - politička stranaka 14.609.497,07 kuna, direktorica trgovačkog društva 2.556.000,00 kuna i to trgovačko društvo 11.897.223,23 kune te druge osobe ukupno 3.585.438,87 kuna.

Odlukom Vrhovnog suda dio je prvostupanjske presude ukinut. To se odnosi na utvrđenje da je preminula optuženica (direktorica trgovačkog društva), kao i optužena pravna osoba koja je u međuvremenu prestala postojati, počinila protupravnu radnju kojom je ostvarila protupravnu imovinsku korist i koja korist je oduzeta. Vrhovni je sud utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer postoje postupovni propusti zbog kojih se u tom dijelu presuda ne može ispitati ni prihvatiti. Izreka presude ne sadrži sve zakonom propisane elemente. Preminula optuženica ima zakonsku nasljednicu na koju su prenesena njezina sredstva pa tako i imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom. Zakonska je nasljednica stoga stekla položaj stranke u postupku sa svim pravima koja pripadaju okrivljeniku. Međutim, nasljednica nije pozvana na raspravu niti je ispitana. Odgovornost pravne osobe - optuženog trgovačkog društva (koje je mu međuvremenu prestalo postojati,a kojeg je slijednik stečajna masa iza tog društva) proizlazi iz protupravne radnje odgovorne fizičke osobe te se vodi jedinstveni postupak. Stoga se taj dio presude ne može izdvojiti bez štete za pravilno presuđenje pa je i u tom dijelu prvostupanjska presuda ukinuta.

Prvostupanjski će sud iznova provesti poseban postupak na temelju zahtjeva optužbe za oduzimanje imovinske koristi. U ponovljenom postupku sud će otkloniti sve nedostatke na koje je upozoren. Nakon što utvrdi je li preminula osoba počinila protupravnu radnju i je li tom radnjom ostvarena imovinska korist, donijeti će novu presudu koju je dužan i valjano obrazložiti.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću odluku. Odluka se odnosi na optužbu za četvrtog optuženika. On se tereti da je kao glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske i šef izbornih stožera optužene pravne osobe - političke stranke pripadao grupi koja se udružila za počinjene kaznenih djela (za što su osuđeni troje optuženika i prva optužena pravna osoba- politička stranka). Prema optužnici, četvrti optuženik je prema dogovoru istupao ispred optužene pravne osob e- političke stranke i prikupljao donacije financijskih sredstva za potrebe financiranja optužene pravne sobe- političke stranke. Tereti se da je pomogao u realizaciji ne iskazivanja prikupljenih financijskih sredstava u poslovnim knjigama optužene pravne osobe- političke stranke, odnosno da je pomogao prvom optuženiku u zlouporabi položaja i ovlasti (za koje je ovaj i osuđen).

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nije dokazano da bi četvrti optuženik pomagao u zlouporabi položaja i ovlasti prvom optuženiku. Niti jedan ispitani svjedok ne dovodi četvrtog optuženika u vezu s pomaganjem u prikupljanju donacija. Nije dokazano niti da bi četvrti optuženik bio povezan sa angažmanom trgovačkog društva te izvlačenjem novca u korist optužene prave osobe - političke stranke kako mu se to stavljalo na teret. Sama činjenica prikupljanja i neevidentiranja donacija nema značaj kaznenog djela, nego možda financijskog prekršaja.

Prvostupanjska je presuda preinačena u odnosu na prvog optuženika u odluci o oduzimanju imovinske koristi. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da prvi optuženik ima imovinu koja je nerazmjerna sa zakonitim prihodima njega i članova njegovog kućanstva. Zakonska je pretpostavka da nerazmjerni dio imovine potječe od drugih nekonkretiziranih kaznenih djela. Taj manjak izvora sredstava je 14.896.372,90 kuna, odnosno nešto manji od onog koje je utvrdio prvostupanjski sud jer se 1.251.734,60 kuna nije moglo pribrojiti utvrđenom nerazmjeru. Naime, prvi optuženik i druge osobe na koje je imovinska korist prenesena su učinile vjerojatnim zakonito porijeklo imovine u tom dijelu pa za taj dio treba smanjiti ukupno utvrđeni nerazmjer u imovini. Zato od prvog optuženika i članova njegove obitelji treba oduzeti sredstva na bankovnim računima, kao i pokretnine – umjetnička djela, koje u svojoj protuvrijednosti omogućuju realizaciju sada utvrđenog iznosa imovinske koristi (14.896.372,90 kuna) koja čini imovinu Republike Hrvatske. Zbog toga je prvostupanjska presuda u tom dijelu preinačena.

Za prvog optuženika zbog prijašnjeg ukidanja prvostupanjske presude (kada je žalba izjavljena samo u korist optuženika) sud je vezan zakonskim ograničenjem da kazna u ponovljenom postupku ne smije biti teža. Pravilno je uzeto u obzir da je ovom optuženiku dokazana manja kriminalna količina postupanja od onog za koje se teretio pa izricanje strože kazne zatvora nije primjereno. Kao otegotne okolnosti prvom optuženiku je cijenjena velika količina kriminalne volje i upornosti koju je pokazao činjenjem kaznenih djela u duljem razdoblju. Cijenjen je osobito izostanak svake kritičnosti prema svom ponašanju kojim je grubo i bezobzirno zloupotrebljavao svoj položaj i političku moć. Optuženik je kaznena djela počinio kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik vodeće parlamentarne stranke te je kao takav uživao sve povlastice koje te funkcije nose. Unatoč tomu, imao je potrebu za gomilanjem materijalnih dobara, a to je utvrđeno kroz nerazmjer u njegovoj imovini i imovini članova obitelji. Cijenjeno je i da je optuženik svojim postupanjem znatno urušio sustav povjerenja građana u institucije vlasti jer je svoj položaj koristio za osobno bogaćenje, a naročito za nezakonito financiranje stranke kojoj je bio na čelu. Njegovo ponašanje je bilo usmjereno na opstanak stranke i ostanak na vlasti, stvarajući sliku politike kao zanimanja u kojem je politička korupcija pravilo, a ne izuzetak. Riječ je o najtežem obliku političke korupcije na čijem vrhu je bio premijer u ulozi organizatora grupe u čijem je kriminalnom izvršenju, ali i u njegovom prikrivanju, bio ustrajan. Smišljeno je dao takvom kriminalnom postupanju privid zakonitosti, ne mareći da time nanosi visoku materijalnu štetu društvu, ali i da krši i princip vladavine prava koji je jedna od najviših vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ovakav je oblik koruptivnog postupanja optuženika, kao čelnog čovjeka izvršne vlasti te vodeće parlamentarne strane, motiviran isključivo lukrativnim pobudama i jedan je od najpogibeljnijih oblika kriminalnog postupanja. Zbog vlastitih političkih interesa grubo je obezvrijedio temeljne društvene vrijednosti na kojima počivaju demokratski uređene države i to od samog vrha vlasti koji je izabran da te vrijednosti brani i koji mora biti garant poštivanja zakona. Premda u vrijeme događaja nije bio kazneno osuđivan, pravilno je cijenjeno da je u međuvremenu pravomoćno osuđen za istovrsno kazneno djelo. Ta se osuda odnosi također na postupanje u svojstvu predsjednika Vlade Republike Hrvatske, pri čemu je zlouporabio svoj položaj i stekao višemilijunsku imovinsku korist. To pokazuje da mu koruptivno kriminalno ponašanje ni tada nije bilo strano. Kao olakotne okolnosti pravilno je cijenjeno da je otac dvoje djece i nositelj Spomenice i odlikovanja vezano za sudjelovanje u Domovinskom ratu.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kaznu za kaznena djela koja je počinio ovaj optuženik pa je prihvatio kazne zatvora 4 (četiri) godine za kazneno djelo udruživanja za počinjenje kaznenog djela i 5 (pet) godina za zlouporabu položaja i ovlasti. Međutim, pri odmjeravanju jedinstvene kazne zatvora prvostupanjski je sud propustio cijeniti ozbiljne zdravstvene tegobe optuženika. Nedovoljno je cijenjena smanjena kriminalna količina počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti jer je tužitelj ispustio dio optužbe iz optužnice. Stoga je Vrhovni sud prvostupanjsku jedinstvenu kaznu zatvora 8 (osam) godina preinačio i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora 7 (sedam) godina.

Drugom optuženiku je kao olakotna okolnost cijenjena dosadašnja neosuđivanost. Otac je jednog djeteta. Cijenjena je uloga pomagača u počinjenju kaznenog djela, kritički odnos prema počinjenom kao i narušeno zdravstveno stanje. Kao otegotne okolnosti cijenjeno je višegodišnje, kontinuirano protupravno ponašanje što upućuje na viši stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra. Pravilno je prvostupanjskom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 2 (dvije) godine i 10 (deset) mjeseci.

Trećoj optuženici je kao olakotna okolnost cijenjena dosadašnja neosuđivanost. Majke je dvoje djece te lošeg zdravstvenog stanja. Kao otegotna okolnost cijenjeno je kontinuirano protupravno ponašanje. Pravilno je prvostupanjskom presudom osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora 1 (jedna) godina i 4 (četiri) mjeseca.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da kazne nisu ni prestroge ni preblage te će ispuniti svrhu kažnjavanja. Počiniteljima ovakvih kaznenih djela mora se izreći odgovarajući prijekor u smislu kažnjavanja u skladu sa stupnjem njihove krivnje, a istovremeno ostvariti individualnu i generalnu svrhu kažnjavanja. Kazne će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazne sadrže i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje su optuženici prouzrokovali.

Optuženoj je pravnoj osobi - političkoj stranci kao otegotna okolnost cijenjena visina znatne pribavljene protupravne imovinske koristi. Pravilno je prvostupanjskom presudom izrečena novčana kazna 3.500,000,00 (tri milijuna petsto tisuća) kuna i oduzeta imovinska korist od 14.609,497,07 kuna. Cijenjeno je da je riječ o vodećoj parlamentarnoj stranci koja zbog većeg broja članstva, ali i broja zastupnika ima značajne prihode. Stoga plaćanje izrečene novčane kazne neće dovesti u pitanje egzistenciju pravne osobe te će se postići svrha kažnjavanja.

Detaljnije na poveznici:

- I Kž Us 21/2021.

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



13.10.2021.

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske protiv odluke Državnoodvjetničkog vijeća

Vrhovni je sud postupao u okviru svoje mjerodavnosti kao drugostupanjsko tijelo u postupku za stegovnu odgovornost zamjenika državnih odvjetnika. Odbio je žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske protiv prvostupanjskog rješenja Državnoodvjetničkog vijeća. Riječ je o odluci koju je Državnoodvjetničko vijeće donijelo nakon što je Vrhovni sud u dva navrata ukinuo prijašnje odluke (o čemu smo obavijestili 3. rujna i 23. rujna 2021.). Prvostupanjskim je rješenjem produljeno privremeno udaljenje od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice na rok od daljnja tri mjeseca.

Državnoodvjetničko vijeće, postupajući u povodu zahtjeva glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske, odlučilo je 13. travnja 2021. privremeno udaljiti od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjenika glavne državne odvjetnice na rok od tri mjeseca. Vijeće je 28. travnja 2021. donijelo odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv zamjenika glavne državne odvjetnice. Stegovni je postupak u tijeku.

Vrhovni sud smatra da je ova odluka Državnoodvjetničkog vijeća pravilno obrazložena. Zakon propisuje da zamjenik može biti privremeno udaljen od obavljanja dužnosti, ali to ujedno znači da to toga i ne mora doći. Međutim, do privremenog udaljenja će doći ako doista za vrijeme trajanja stegovnog postupka nije moguće redovno obavljanje dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice, uz ispunjenje ostalih uvjeta (predložena kazna razrješenja u stegovnom postupku i prijedlog za privremeno udaljenje). Te pretpostavke su ispunjene. U odluci Državnoodvjetničkog vijeća su izneseni razlozi razmjernosti i opravdanosti privremenog udaljenja zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske. Izneseni razlozi se mogu sažeti kao „neprimjeren vanjski utjecaj“ i „permanentno stanje potencijalnog sukoba interesa“. Stegovni postupak se vodi zbog ponašanja (članstva u jednoj udruzi) koje je, navodno, suprotno temeljenim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika čime je, navodno, nanesena šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti. Vrhovni je sud ocijenio da je odluka Dražavnoodvjetničkog vijeća zasnovana na zakonom propisanim pretpostavkama za ovu mjeru i ovaj stadij postupka. Međutim, ona nije i ne može biti temelj za konačnu odluku o stegovnoj odgovornosti. Uostalom, i u odluci je jasno istaknuto da ponašanje zbog kojeg se vodi stegovni postupak „ujedno ne mora biti stegovno djelo“ jer o tome tek treba donijeti odluku. Naime, odluka o stegovnoj odgovornosti mora biti zasnovana na bitno strožim pretpostavkama. Mora biti zasnovana na izvedenim dokazima u kontradiktornom postupku te na čvrstom zbiru pravilno i potpuno utvrđenih činjenica. To sve mora biti u suglasju s domaćim propisima i utvrđenim standardima međunarodnog prava.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž SODO 6/2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



12.10.2021.

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika djelomično potvrdio i djelomično preinačio u odluci o oduzimanju imovinske koristi presudu Županijskog suda u Zagrebu

Riječ je o kaznenom postupku koji se odnosio na tri događaja i dvojicu optuženika. Odlukom Vrhovnog suda pravomoćna je osuda za obojicu optuženika. Za prvog optuženika prvostupanjska je presuda preinačena u odluci o oduzimanju imovinske koristi. U preostalom dijelu Vrhovni je sud odbio žalbe optuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu. Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu prvi optuženik osuđen je zbog primanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti, a drugi optuženik zbog pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti. Prvi optuženik osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora 3 (tri) godine, a drugi optuženik na kaznu zatvora 1 (jedna) godina uz rok provjeravanja 3 (tri) godine (uvjetna osuda).

Prvi optuženik osuđen je jer je kao voditelj gradskog odsjeka zaduženog za građenje i održavanja javne rasvjete krajem 2005. zatražio proviziju od dobavljača za svaku nabavljenu svjetiljku određenog proizvođača. Donio je odluku da se ugrade svjetiljke baš tog proizvođača. Koruptivna aktivnost trajala je više od tri godine te je primio 13.194,84 kuna mita. Osuđen je i jer je 2007. iskoristio svoj položaj i lažno se predstavio da ima odlučujući utjecaj na plaćanje računa za održavanje javne rasvjete. Od trgovačkog društva koje je obavljalo poslove podizvođača na održavanju javne rasvjete tražio je novac za odrađene poslove, ali i za dobivanje budućih poslova. Od odgovorne osobe tog trgovačkog primio je 40.000,00 kuna. Nije bio zadovoljan iznosom i tražio je još novaca te je potom primio još 40.000,00 kuna.

Obojica optuženika osuđeni su zbog događaja iz 2008. Drugi optuženik pomogao je prvom optuženiku da ovaj iskoristi svoj položaj. Preko drugog optuženika prvi je optuženik tražio novčanu nagradu od istog trgovačkog društva podizvođača radova za dobivene poslove. Odgovorna osoba trgovačkog društva predala je drugom optuženiku, a za prvog optuženika, 40.000,00 kuna. Prvi optuženik nije bio zadovoljan iznosom i tražio je još novaca. Potom je na isti način primio još 40.000,00 kuna.

Prvostupanjska je presuda preinačena u odnosu na prvog optuženika u odluci o oduzimanju imovinske koristi. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da prvi optuženik ima imovinu koja je nerazmjerna sa zakonitim prihodima njega i članova njegovog kućanstva. Taj manjak izvora sredstava je 5.738.897,65 kuna, odnosno nešto manji od onog koje je utvrdio prvostupanjski sud jer se 173.194,84 kuna nije moglo pribrojiti utvrđenom nerazmjeru. Zakonska pretpostavka je da nerazmjerni dio imovine potječe od drugih nekonkretiziranih kaznenih djela. Prvi optuženik je i prije razdoblja za koji je osuđen uzimao provizije od izvođača građenja javne rasvjete. Stoga nerazmjer u njegovoj imovini ima uzroke u njegovim brojnim kriminalnim postupcima. Zato je prvostupanjska presuda u tom dijelu preinačena i od prvog optuženika oduzeto 5.738.897,65 kuna.

U odnosu na kazne prvostupanjski je sud pravilno utvrdio sve odlučne okolnosti. Za obojicu optuženika kao olakotna okolnost je cijenjena dosadašnja neosuđivanost. Umirovljenici su te narušenog zdravlja. Otegotnim je prvom optuženiku ocijenjeno što njegovo ponašanje nije bilo rezultat jednog ekscesa. Riječ je o uhodanom obrascu dugogodišnjeg nezakonitog korištenja pozicije gradskog službenika. Na taj način je grubo naštetio ugledu gradske uprave i narušio povjerenje građana u vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da su jedinstvena kazna zatvora prvom optuženiku, a izrečena uvjetna osuda drugom optuženiku (zbog pomaganja), primjerene težini i okolnostima počinjenih kaznenih djela i njihovim osobnostima. Takvim će se kaznama ostvariti svrha kažnjavanja i u dostatnoj mjeri izraziti odgovarajući prijekor društva prema takvim kaznenim djelima. Kazna će utjecati na počinitelje da ubuduće ne čine kaznena djela. Utjecati će i na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž Us 23/2020

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




6.10.2021.

Podaci o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske za devet mjeseci 2021.

Na početku godine su u kaznenoj grani sudovanja bila 704 neriješena predmeta. U devet je mjeseci primljeno 596, a riješeno 879 predmeta (147,48 % u odnosu na broj primljenih). Preostalo je 421 neriješen predmet.

U građanskoj je grani sudovanja na početku godine bilo 12.016 neriješenih predmeta. U devet je mjeseci primljeno 6.053, a riješeno 6.659 predmeta (110 % u odnosu na broj primljenih). Preostalo je 11.410 neriješenih predmeta. Zaostaci su smanjeni za čak 606 predmeta.

Vrhovni sud poduzima sve potrebno za nastavak smanjenja broja neriješenih predmeta.

 

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


 



23.9.2021.

Vrhovni sud Republike Hrvatske opovrgava tvrdnju Udruge Franak

Udruga „Franak“ je 14. rujna 2021. na svojoj mrežnoj stranici objavila priopćenje u kojem navodi da je Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio „da pravne osobe imaju pravo na preplaćene kamate bez zastare, jednako kao i potrošači“. Obrazlažući tu tvrdnju, pisac priopćenja se pozvao na odluku ovog suda broj Revd 1013/2021. od 7. travnja 2021., ističući da je sud odbacivanjem revizije iznio navedeno shvaćanje.

S obzirom na to da je tvrdnja u priopćenju pogrešna i da je prenesena u više medija, radi pravilnog obavještavanja javnosti, ističemo sljedeće:

U rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revd 1013/2021. od 7. travnja 2021. nije odbačena revizija, nego je odbačen prijedlog za dopuštenje revizije tužene protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5087/2017. od 23. srpnja 2020. Prijedlog je odbačen iz formalnih (postupovnih) razloga, a Vrhovni sud Republike Hrvatske pritom nije odlučivao o predmetu spora niti je u rješenju izrazio bilo kakvo pravno shvaćanje pa niti na posredan način.

 

 

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




23.9.2021.

Vrhovni sud Republike Hrvatske u povodu žalbe zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske ukinuo novu odluku Državnoodvjetničkog vijeća

Vrhovni je sud postupao u okviru svoje mjerodavnosti kao drugostupanjsko tijelo u postupku za stegovnu odgovornost zamjenika državnih odvjetnika. Prihvatio je žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske i ukinuo prvostupanjsko rješenje Državnoodvjetničkog vijeća. Riječ je o odluci koju je Državnoodvjetničko vijeće donijelo nakon što je Vrhovni sud ukinuo prijašnju odluku (o čemu smo obavijestili 3. rujna 2021.). Prvostupanjskim je rješenjem produljeno privremeno udaljenje od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice na rok od daljnja tri mjeseca.

Državnoodvjetničko vijeće, postupajući u povodu zahtjeva glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske, odlučilo je 13. travnja 2021. privremeno udaljiti od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjenika glavne državne odvjetnice na rok od tri mjeseca. Vijeće je 28. travnja 2021. donijelo odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv zamjenika glavne državne odvjetnice. Stegovni je postupak u tijeku.

Vrhovni sud smatra da niti ova odluka Državnoodvjetničkog vijeća ne sadrži pravilno obrazloženje pa je nije moguće ispitati. Stegovni postupak nije po automatizmu osnovan razlog koji uvjerljivo opravdava donesenu odluku o produljenju privremenog udaljenja. Zakon koji regulira takve situacije propisuje da zamjenik može biti privremeno udaljen od obavljanja dužnosti, ali to ujedno znači da to toga i ne mora doći. Ako doista za vrijeme trajanja stegovnog postupka nije moguće redovno obavljanje dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice, onda to treba jasno obrazložiti, a to nije učinjeno. Tvrdnja Državnoodvjetničkog vijeća o negativnom utjecaju daljnjeg obavljanja državnoodvjentičke dužnosti na „međuljudske odnose i efikasno funkcioniranje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske“ nije potkrijepljena konkretnim podacima. Odluka ne sadrži niti obrazloženje o navodnom i dalje aktualnom članstvu zamjenika u jednoj udruzi. Razlozi kojima se obrazlaže produljenje privremenog udaljenja su i dalje manjkavi.

U ponovljenom će postupku Državnoodvjetničko vijeće donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će pravilno i potpuno obrazložiti i pritom otkloniti uočene nedostatke.

Detaljnije na poveznici:

- I Kž SODO-5/2021-2

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



22.9.2021.

Sudac doc. dr. sc. Marin Mrčela izabran za izvanrednog profesora na Pravnom fakultetu Osijek

Zamjenik predsjednika i sudac ovlašten za obavljanje poslova sudske uprave Vrhovnoga suda Republike Hrvatske doc. dr. sc. Marin Mrčela izabran je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izbor se odnosi na znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje pravo, znanstvena grana kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kriminologija i viktimologija. Izabran je na vrijeme 5 (pet) godina. Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Osijek nakon provedenog javnog natječaja utvrdilo je da sudac Mrčela ispunjava sve uvjete za stjecanje toga znanstvenog zvanja i uvjete u pogledu obrazovnoga, nastavnog i stručnog rada koje propisuje Rektorski zbor Sveučilišta. Inače, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja su docent, izvanredni profesor, redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom zvanju. Stjecanje akademskih zvanja i djelatan pedagoški rad sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske doprinosi kvalitetnijoj razmjeni znanja i suradnji s akademskom zajednicom.

 

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



20.9.2021.

Vrhovni sud postrožio kaznu optuženiku za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu i nepružanje pomoći

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Karlovcu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za dva kaznena djela i to izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu i nepružanje pomoći.

Optuženik je osuđen jer je 2015. prouzrokovao prometnu nesreću kojom je prouzročio smrt jedne osobe. Upravljao je osobnim vozilom pod utjecajem alkohola koncentracije 2,42 g/kg alkohola u krvi. Vozio je mokrim kolnikom u uvjetima slabije vidljivosti zbog noći. Zbog neprilagođene brzine kretanja i alkoholiziranosti propustio je obratiti pažnju na pješaka koji je prelazio cestu. To je dovelo do udara vozila u tijelo pješaka. Pješak je ostao ležati na tlu ozlijeđen. Optuženik je osuđen i jer se nije zaustavio i pružio pomoć ozlijeđenom pješaku iako je to bio u mogućnosti. Pješak je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede opasne po život. Usprkos liječenju od posljedica tih ozljeda preminuo je nakon nepuna tri mjeseca.

Prvostupanjskom je presudom osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 2 (dvije) godine i 3 (tri) mjeseca.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni prvostupanjsku presudu i optuženiku povećao kaznu za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometnu te izrekao strožu jedinstvenu kaznu zatvora. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 3 (tri) godine i 2 (dva) mjeseca. Prihvaćena je utvrđena kazna zatvora iz prvostupanjske presude za kazneno djelo nepružanja pomoći.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud odmjerio kaznu u prekratkom trajanju jer sve utvrđene okolnosti nisu primjereno vrednovane prilikom odmjeravanja visine kazne zatvora. Za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu nisu se trebale primijeniti odredbe o ublažavanju kazne (odmjeravanje kazne ispod zakonom propisanog minimuma za to kazneno djelo). Pravilno su optuženiku cijenjene kao olakotne okolnosti iskreno priznanje i kajanje, isprika obitelji žrtve, prijašnja neosuđivanost te okolnosti da je u stalnom radnom odnosu i uzdržava maloljetno dijete. Međutim, te olakotne okolnosti ne predstavljaju naročito olakotne okolnosti koje su pretpostavka za ublažavanje kazne. Prvostupanjski je sud propustio cijeniti činjenicu da je optuženik pokazao izrazitu upornost u nepoštivanju prometnih propisa i viši stupanj kriminalne volje. Prekršio je više odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Doveo se u stanje iznimno visoke alkoholiziranosti i gotovo uopće nije mogao ostvariti kontrolu nad vozilom i na siguran način upravljati motornim vozilom. Pritom nije mario za eventualne posljedice koje vožnjom u takvom stanju može prouzročiti drugim sudionicima u prometu. To upućuje na njegov nonšalantan i neodgovoran odnos te bezobzirnost prema nastanku ovako teških posljedica. Te okolnosti zaslužuju strože kažnjavanje bez obzira na brojne utvrđene olakotne okolnosti.

Postrožena je kazna primjerena ličnosti optuženika i pogibeljnosti počinjenih kaznenih djela. Takva je kazna pogodna za ostvarenje svrhe kažnjavanja i izražavanje jasne i nedvosmislene društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela. Kaznom će se ponajprije djelotvorno utjecati na optuženika da ubuduće više ne čini kaznena djela. Istovremeno će se utjecati i na sve ostale građane da razviju i učvrste svijest o tome da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno. Osim toga, kazna treba odvratiti sve da ne čine kaznena djela (tzv. generalna prevencija).

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 112/2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




14.9.2021.

Sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa izabran za predsjednika Europske udruge sudaca

U Rimu je 11. rujna 2021. održan sastanak Središnjeg odbora Međunarodne udruge sudaca (International Association of Judges-IAJ). IAJ djeluje na području 92 nacionalna udruženja sudaca koji su privrženi vladavini prava i pravu stranaka da u njihovim sporovima odlučuju suci koji su u svom odlučivanju neovisni i sigurni od vanjskog utjecaja.

Na sastanku je sudac José Igreja Matos (Portugal) izabran za novog predsjednika IAJ. Sudac Vrhovnoga suda Republike Hrvatske Đuro Sessa izabran je za predsjednika Europske udruge sudaca (European Association of Judges- EAJ) i prvog potpredsjednika IAJ. EAJ je regionalna grupa IAJ. 44 nacionalna udruženja sudaca su okupljena u EAJ.

Detaljnije na poveznici:

- https://www.iaj-uim.org/news/jose-igreja-matos-elected-by-acclamation-president-of-the-iaj/

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



9.9.2021.

Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio u pravnoj oznaci i u odluci o kazni osudu optuženom za trgovanje ljudima i bludne radnje

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu optuženika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zadru u pravnoj oznaci jednog djela i u odluci o kazni. Time je optuženik (rođen 1962.) pravomoćno proglašen krivim za jedno kazneno djelo trgovanja ljudima i jedno kazneno djelo bludne radnje. Prvostupanjsku je jedinstvenu kaznu zatvora 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci Vrhovni sud preinačio i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora 3 (tri) godine i 4 (četiri) mjeseca. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik i dalje nalazi.

Uz kaznu je optuženiku izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja će se provoditi u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

Optuženik je osuđen zbog događaja iz 2019. kad je 16-godišnju djevojčicu obmanom uvjerio da preko ljeta dođe iz susjedne države u Republiku Austriju kako bi radila u njegovom kafiću. Planirao ju je tamo odvesti i prisiliti na prostituciju. Dovezao je djevojčicu u Republike Hrvatsku i oduzeo joj putovnicu i novac koji je imala kod sebe. Onesposobio joj je mobitel i prijetio. Zabranio joj je da ikome javi gdje je. Zaključao ju je u sobu apartmana. Osuđen je i jer je tu istu noć dirao djevojčicu dok se ona opirala. Prijetio joj je da će raditi kao prostitutka i da ga mora slušati. Odgurivala ga je i vrištala. U jednom trenutku iskoristila je njegovu nepažnju i pobjegla.

Vrhovni je sud zaključio da je u odnosu na kazneno djelo bludne radnje prvostupanjski sud postupanje optuženika pogrešno pravno označio kao teži oblik kaznenog djela bludnih radnji. Premda je djevojčica imala 16 godina to ne znači po automatizmu da je bila posebno ranjiva zbog svoje dobi. Niti optužnica ne opisuje posebnu ranjivost žrtve (tzv. kvalifikatorne okolnosti). Dakle, riječ je o osnovnom obliku kaznenog djela bludne radnje, a ne o težem obliku toga kaznenog djela. Zato je preinačena prvostupanjska presuda u oznaci kaznenog djela bludne radnje.

Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio sve okolnosti odlučne za izbor kazne. Olakotnim je cijenjeno primjereno držanje pred sudom te bitno smanjena ubrojivost. Dijagnosticiran mu je miješani poremećaj osobnosti te štetna zlouporaba kokaina i alkohola. Otegotnim je cijenjena dosadašnja osuđivanost i to zbog kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

Vrhovni sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio kaznu za kazneno djelo trgovanja ljudima (kazna zatvora 3 godine i 3 mjeseca). Zbog preinake prvostupanjske presude u pravnoj oznaci djela optuženik je sada osuđen za blaži, odnosno za osnovni oblik kaznenog djela bludne radnje. Ocijenjeno je da je kazna zatvora od 3 mjeseca primjerena svim utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnostima. Vrhovni je sud potom primjenom odredba o izricanju jedinstvene kazne za kaznena djela počinjena u stjecaju optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora 3 (tri) godine i 4 (četiri) mjeseca. Ta je kazna primjerena težini i okolnostima počinjenih kaznenih djela i osobi optuženika kao počinitelja. Za očekivati je da će se tom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 68/2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





6.9.2021.

Mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 2. rujna 2021.

Na Općoj sjednici Vrhovnoga suda Republike Hrvatske razmatrani su programi i životopisi kandidata za predsjednika Vrhovnoga suda Republike Hrvatske o čemu smo obavijestili 2. rujna 2021.

Prisutni su suci (njih 31) raspravljali o programima i životopisima kandidata. Tajnim glasanjem suci su mogli podržati više od jednog kandidata. Opća je sjednica odlučila podržati kandidaturu dr. sc. Marina Mrčele.

Kandidata dr. sc. Marina Mrčelu podržalo je 29 sudaca. Tijekom rasprave izraženo je mišljenje da životopis ovoga kandidata daje dovoljna jamstva da bi uspješno obnašao dužnost predsjednika Vrhovnoga suda Republike Hrvatske. Kandidat dobro poznaje sve razine i segmente sudovanja, ostvarivao je izravnu komunikaciju sa svim sudovima nižeg stupnja i njihovom predsjednicima. Njegova akademska zvanja i djelatan pedagoški rad docenta jamči suradnju s akademskom zajednicom na načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja. Plan rada odlikuje se brojnim kvalitetama i prednostima u odnosu na ostale kandidate. U njemu je iscrpno i točno detektirao izazove s kojim se suočava Vrhovni sud i nudi realna i izvediva rješenja kao i poteze koje je nužno poduzeti u sudstvu. Jedino plan rada ovoga kandidata prepoznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Kandidata mr. sc. Radovana Dobronića podržala su četiri suca pa time nije podržana njegova kandidatura. Tijekom rasprave istaknuto je da kandidat nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci i sudovi u Republici Hrvatskoj. Bavio se uskim segmentom trgovačkog prava, a nema iskustva u rukovođenju. Prema pribavljenim podacima, zadnjih nekoliko godina kandidat nije ostvarivao rezultate predviđene i propisane Okvirnim mjerilima za rad sudaca (tzv. Norma), štoviše obezvređuje ih. To je u suprotnosti s općim nastojanjem povećanja ažurnosti i učinkovitosti rada sudaca i svih sudova. U programu rada ne daje ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti. Takav program rada zapravo to nije. Iznosi preporuke kako bi sudovi trebali suditi (u nekim trgovačkim stvarima), a to predsjednik suda ne smije raditi. Opća sjednica smatra da kandidat ne može uspješno biti na čelu najvišeg suda i uspješno obnašati dužnost.

Kandidatkinji Barbari Gundić nije dan niti jedan glas. U programu rada kandidatkinja ne iznosi niti jednu ideju na koji način organizirati rad Vrhovnog suda i riješiti postojeće zaostatke. Ne iznosi ni razmišljanja o stanju sudbene vlasti u cjelini. Uz to nema ni iskustva u radu kao sudac.

Kandidatkinji dr. sc. Lani Petö Kujundžić nije dan niti jedan glas. Program rada ocijenjen je šturim, bez konkretnih mjera koje bi trebalo poduzeti za povećanje učinkovitosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Opća sjednica smatra da kandidatkinja ne bi mogla uspješno obavljati poslove predsjednice Vrhovnog suda.

Kandidatu dr. sc. Šimi Saviću nije dan niti jedan glas. Iz životopisa i programa rada kandidata nisu vidljive iznimne kvalitete zbog kojih bi mogao uspješno obnašati dužnost predsjednika Vrhovnog suda. Program rada nema konkretne prijedloge o unapređenju ili promjeni rada Vrhovnog suda. Sastavljen je kao da je predsjedniku Vrhovnoga suda povjerena misija cjelokupne reforme sudbene vlasti, a to je pogrešno.

Dva suca Vrhovnoga suda nisu podržala niti jednog kandidata.

Na poveznici je Mišljenje koje je sastavni dio zapisnika s Opće sjednice:

- Mišljenje

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



6.9.2021.

Vrhovni je sud u povodu žalbi stranka djelomično potvrdio presudu Županijskog suda u Splitu, a djelomično obustavio kazneni postupak

U kaznenom postupku koji se vodio protiv šest optuženika prvostupanjskom su presudom Županijskog suda u Splitu četvorica optuženika (prvi, drugi, peti i šesti prema optužnici USKOK-a) osuđeni zbog zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe položaja i ovlasti poticanjem te produljenog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti. Dvojica optuženika (treći i četvrti prema optužnici) oslobođeni su optužbe i to jedan zbog produljenog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, a drugi zbog zlouporabe položaja i ovlasti.

Prvi optuženik je osuđen jer je kao gradonačelnik u više navrata drugima osigurao besplatni smještaj u hotelima i u apartmanu na trošak grada. Znao je da nema nikakvog osnova da grad plaća takav trošak. Od zaposlenika hotela zatražio je izdavanje računa u kojima su neistinito navedeni razlozi boravka. Tako je na poticaj šestog optuženika (pročelnika jednog upravnog odjela županije) osigurao besplatno ljetovanje za šestog optuženika i njegovu prijateljicu u hotelu na trošak grada. Grad je oštećen za 16.511,00 kuna. Na poticaj drugog optuženika omogućio je četvrtom optuženiku, policijskom službeniku i dvojici njegovih prijatelja, besplatan smještaj u hotelu na trošak grada. Grad je oštećen za 5.405,88 kuna. Svom bratu je u više navrata osigurao besplatan smještaj u hotelu na trošak grada. Grad je oštećen za 7.301,40 kuna. Državnom tajniku jednog ministarstva osigurao je besplatni smještaj u hotelu i oštetio grad za 7.583,65 kuna te je jednom liječniku osigurao besplatni smještaj u apartmanu i grad oštetio za 2.086,00 kuna. Osuđen je i jer je potakao šestog optuženika da u postupku javnog natječaja pri županiji pregleda sve pristigle ponude i javi koja je najpovoljnija. Šesti optuženik je to učinio i uputio prvog optuženik da prenese petom optuženiku da snizi cijenu usluga. Peti optuženik je kao prokurista trgovačkog društva koje je također dostavilo svoju ponudu snizio ponuđenu cijenu te je njegova ponuda prihvaćena kao najpovoljnija.

Prema optužnici treći se optuženik, brat prvog optuženika, teretio da je zatražio od svog brata da mu omogući besplatni smještaj u hotelima na trošak grada u istim prigodama za koje je utvrđeno da je prvi optuženik to i učinio. Četvrti optuženik se teretio da je kao policijski službenik zatražio od prvog optuženika da njemu i njegovoj dvojici prijatelja omogući besplatni smještaj u hotelu na teret grada.

Za trećeg optuženika potvrđena je oslobađajuća presuda. Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je taj optuženik tražio od svog brata, prvog optuženika, da za njega rezervira hotelski smještaj. Međutim, iz niti jednog provedenog dokaza ne proizlazi da je od brata tražio da račune za korištenje tih hotelskih smještaja plati grad. Za četvrtog optuženika (također prvostupanjskom presudom oslobođen optužbe) Vrhovni je sud obustavio postupak jer je ovaj optuženik u međuvremenu umro.

U preostalom, osuđujućem dijelu, Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku presudu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je prvi optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 1 (jedna) godina te mu kazna zamijenjena radom za opće dobro (u trajanju 730 sati rada). Drugi optuženik je osuđen na kaznu zatvora 4 (četiri) mjeseca i izrečena mu uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 (jedna) godina. Peti optuženik je osuđen na kaznu zatvora 3 (tri) mjeseca i izrečena mu uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 (jedna) godina. Šesti optuženik je osuđen na kaznu zatvora 6 (šest) mjeseci i izrečena mu uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 (jedna) godina.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti odlučne za individualizaciju kazne i zakonitu odluku o vrsti i mjeri kazne za sva četiri optuženika. Svima je olakotnim cijenjena dosadašnja neosuđivanost, a prvom, drugom i petom optuženiku što imaju djecu. Otegotne okolnosti nisu utvrđene. Prvi optuženik je oštećenom gradu nadoknadio svu štetu.

Ovakvim kaznama, zamjenom za rad za opće dobro i izrečenim uvjetnim osudama ispunit će se zahtjevi generalne i specijalne prevencije. Pravilna je odluka prvostupanjskog suda da se kazna zatvora za prvog optuženika zamijeni radom za opće dobro, a za drugog, petog i šestog optuženika da se kazna neće izvršiti ako ti optuženici u vremenu provjeravanja ne počine novo kazneno djelo. Kaznom će se izraziti jasna društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela. Utjecat će se i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž Us 21/2018

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



6.9.2021.

Vrhovni je sud ukinuo osudu za pet optuženika i oslobađajuću presudu za jednog optuženika

Vrhovni je sud u povodu žalbi stranaka, prihvaćajući žalbe, a i po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu u cijelosti. Prvostupanjskom je presudom petero optuženika proglašeno krivima zbog kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine, pomaganja u utaji poreza ili carine te sprečavanja dokazivanja, a jedan je optuženik oslobođen optužbe zbog kaznenog djela pomaganja u utaji poreza ili carine.

Optužnicom je prvom optuženiku i petoj optuženici stavljeno na teret da su 2004. osnovali trgovačko društvo za produkciju televizijskog programa i prikrili vlasničku strukturu ugovorom o tajnom društvu zato da optuženica ne bi bila u sukobu interesa kao zaposlenica jedne medijske kuće. Prema optužnici, kao tajni članovi društva sudjelovali su u poslovima i drugoga trgovačkog društva te stvarnim vođenjem dvaju trgovačkih društava osmislili način kako za sebe od 2004. do 2008. pribaviti nepripadnu materijalnu korist na štetu dvaju trgovačkih društava. Ostali optuženici se terete da su im u tome pomagali. Trgovačka društva koja su u stvarnosti vodili prvi optuženik i peta optuženica su po njihovim uputama vršila plaćanja računa za usluge koje u stvarnosti nisu izvršene. Iz drugih je trgovačkih društva (u čiju korist su tako uplaćena novčana sredstva) prema optužnici dogovoreno izvlačenje novaca. Ovlaštene osobe su podizale cjelokupni iznos u gotovini, umanjen za unaprijed dogovorenu proviziju, i novac predavali u korist prvog optuženika i pete optuženice (terete se da su za sebe zadržali najmanje 3.383.690,35 kuna). Prvi optuženik se tereti da je neosnovano koristio pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima za usluge koje nisu izvršene, uz pomoć drugog optuženika i pete optuženice. Time je državni proračun oštećen za 2.831.131,45 kuna. Treći optuženik je u tom dijelu oslobođen optužbe da im je u tome pomagao. Peta se optuženica još dodatno tereti da je 2013. od svjedoka koji je pozvan na ispitivanje tijekom istrage koja se protiv nje vodila tražila da iskazuje u njenu korist. Svjedok je u iskazu postupio po naputku optuženice.

Vrhovni sud ocjenjuje da je u prvostupanjskoj presudi pogrešno zaključeno da ulogu trećeg optuženika u pomaganju u počinjenju djela treba djelomično umanjiti. Prvostupanjski sud smatra da računi koje je ispostavljao treći optuženik nisu bili fiktivni. Suprotno proizlazi iz financijsko knjigovodstvenog vještačenja i dokumentacije u spisu. Budući da je uloga trećeg optuženika djelomično ispuštena iz činjeničnog opisa osuđujućeg dijela presude, to je time smanjena i kriminalna količina svih supočinitelja kao i iznos protupravne imovinske koristi. Pritom je prvostupanjski sud istovremeno za dio činjeničnog opisa iz optužnice donio i osuđujuću i oslobađajuću presudu. Time je ostvarena bitna povreda kaznenog postupka jer je izreka proturječna sama sebi.

Nadalje, postoje nelogičnosti i nejasnoće u pogledu više novčanih iznosa koji se spominju u činjeničnom opisu. U ponovljenom postupku potrebno je više pažnje posvetiti tome kakav je točno bio status prvog optuženika i koju je točno ulogu imala peta optuženica u dvjema trgovačkim društvima. U odnosu na kazneno djelo utaje poreza ili carine i pomaganja u tome nije razumljivo tko je što radio niti kakva je bila uloga pojedinih optuženika u počinjenju kaznenog djela za koji se terete niti u čemu se sastoji uloga pomaganja. Time su u prvostupanjskoj presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama koje čine bitno obilježje kaznenog djela, a također je presuda nerazumljiva pa je počinjenja bitna povreda kaznenog postupka. Prvostupanjska se presuda zbog toga ne može ispitati pa je prema zakonu morala biti ukinuta.

U odnosu na kazneno djelo sprečavanja dokazivanja ocjena je Vrhovnog suda da je preuranjen zaključak o počinjenju tog kaznenog djela. Potrebno je s više kritičnosti cijeniti cjelinu izvedenih dokaza kao i raščlaniti one dokaze koji čine upitnim istinitost navoda svjedoka koji je prema optužnici postupio po nalogu pete optuženice.

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredba kaznenog postupka i pogreške na koje je upozoren te donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku. U novoj presudi prvostupanjski sud mora savjesno i detaljno ocijeniti i obrazložiti sve potrebne dokaze.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 9/2019.

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.9.2021.

Vrhovni sud Republike Hrvatske u povodu žalbe zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske ukinuo odluku Državnoodvjetničkog vijeća

Vrhovni je sud postupao u okviru svoje mjerodavnosti kao drugostupanjsko tijelo u postupku za stegovnu odgovornost zamjenika državnih odvjetnika. Prihvatio je žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske i ukinuo prvostupanjsko rješenje Državnoodvjetničkog vijeća. Prvostupanjskim je rješenjem produljeno privremeno udaljenje od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice na rok od daljnja tri mjeseca.

Državnoodvjetničko vijeće, postupajući u povodu zahtjeva glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske, odlučilo je 13. travnja 2021. privremeno udaljiti od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjenika glavne državne odvjetnice na rok od tri mjeseca. Vijeće je 28. travnja 2021. donijelo odluku o pokretanju stegovnog postupak protiv zamjenika glavne državne odvjetnice. Stegovni je postupak u tijeku.

Vrhovni sud smatra da sama činjenica da je glavna državna odvjetnica pokrenula stegovni postupak ne može biti razlog za odluku o produljenju privremenog udaljenja zamjeniku glavne državne odvjetnice. Stegovni postupak nije po automatizmu osnovan razlog koji uvjerljivo opravdava donesenu odluku o produljenju privremenog udaljenja. Zakon koji regulira takve situacije propisuje da zamjenik može biti privremeno udaljen od obavljanja dužnosti, ali to ujedno znači da to toga i ne mora doći. Po ocjeni Vrhovnoga suda odluka Državnoodvjetničkog vijeća ne sadrži valjano obrazloženje pa je nije moguće ispitati. Ako doista za vrijeme trajanja stegovnog postupka nije moguće redovno obavljanje dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice, onda to treba jasno obrazložiti.

U ponovljenom će postupku Državnoodvjetničko vijeće donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će pravilno i potpuno obrazložiti i pritom otklonit uočene nedostatke.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž SODO 4/2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




2.9.2021.

Opća sjednica dala mišljenje o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Na današnjoj Općoj sjednici Vrhovnoga suda Republike Hrvatske razmatrani su programi i životopisi kandidata za predsjednika Vrhovnoga suda Republike Hrvatske. Na općoj je sjednici bio prisutan 31 sudac.

Kandidata dr. sc. Marina Mrčelu podržalo je 29 sudaca. Kandidata mr. sc. Radovana Dobronića podržala su četiri suca. Ostali kandidati nisu podržani. Dva suca nisu podržala niti jednog kandidata.

Mišljenje Opće sjednice s obrazloženjem bit će objavljeno u ponedjeljak.


 

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




23.8.2021.

Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će održana 2. rujna 2021.

Opća sjednica određena je radi davanja mišljenja o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije