Novosti

Priopćenja

18.2.2020.

Vrhovni je sud potvrdio kaznu zatvora pet godina za tešku tjelesnu ozljedu sa smrtnom posljedicom

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbu optuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Državni se odvjetnik nije žalio na presudu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo teške tjelesne ozljede. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 5 (pet) godina. Državni se odvjetnik nije žalio.

Optuženik je osuđen zbog teškog tjelesnog ozljeđivanja supruge uslijed čega je umrla. Optuženik je teško pokretnu suprugu, ozbiljno narušenog zdravlja, ovisnu o tuđoj njezi i pomoći vrijeđao i udario više puta po glavi i tijelu. Uslijed verbalnog i fizičkog nasilja te zlostavljanja žrtva je doživjela višestruke tjelesne ozljede, jaki strah i snažni emocionalni događaj. Nastupila je psihička trauma zbog koje je žrtva preminula.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 5 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeto u obzir da je optuženik djelo počinio u kući žrtve koja je bila narušenog zdravlja, teško pokretna i nemoćna pružiti otpor i obraniti se. Optuženik je tijekom postupka kršio izrečene mjere opreza i pobjegao iz Republike Hrvatske.

Izrečena kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-643/2019-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




14.2.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske osudio na jedinstvenu kaznu zatvora šest godina optuženika za spolno zlostavljanje maloljetnog djeteta

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je djelomično usvojio žalbe stranaka u odnosu na presudu Županijskog suda u Zagrebu i preinačio prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci jednog djela i odluci o kazni, a odbio žalbe u preostalom dijelu. Time je optuženik pravomoćno proglašen krivim za tri kaznena djela; teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te dva kaznena djela spolne zlouporabe djeteta starijeg od petnaest godina. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 6 (šest) godina.

Optuženik je osuđen jer je kao očuh s djetetom u više navrata tijekom dvije godine počinio spolne radnje. Dijete tada nije navršilo petnaest godina i živjeli su u zajedničkom kućanstvu. Također je osuđen i što je s istim djetetom kad je navršilo petnaest godina u dva navrata obavio spolni odnošaj.

Vrhovni je sud Republike Hrvatske preinačio prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci prvog djela jer je prvostupanjski sud pogrešno označio da je to djelo počinjeno uz kvalifikatornu okolnost koja bi ga činila težim djelom, a ta okolnosti nije navedena u činjeničnom opisu. Zbog te preinake optuženik je osuđen za djelo s blaže predviđenom kaznom zatvora. Zakonski minimum za to djelo je kazna zatvora tri godine, a zakonski maksimum 15 godina zatvora. Utvrđena mu je niža kazna zatvora jer je sada pravilno proglašen krivim za blaže kazneno djelo. Umjesto prijašnje kazne 6 godina zatvora, sada je utvrđena kazna 5 godina zatvora. Za preostala djela prihvaćena su kazne koje je utvrdio prvostupanjski sud.

Kod izricanja jedinstvene kazne 6 godina zatvora Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno su kao otegotne okolnosti uzete u obzir dugotrajnost razdoblja počinjenja djela (gotovo tri godine) i činjenica da je optuženik znao da je dijete odrastalo u teškim uvjetima i da je već ranije proživjelo traumu. Djela su počinjena ucjenjivanjem djeteta uz povremeno fizičko i psihičko zlostavljanje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kžzd-23/2019-6

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



12.2.2020.

Potvrđena kazna zatvora 8 godina za ratni zločin

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 8 (osam) godina.

Optuženik je osuđen zbog nečovječnog postupanja 1991. prema civilnom stanovništvu. Naoružan automatskom puškom, zajedno sa još dvojicom muškaraca, ušao je u kuću civila gdje je zatekao dvije starije osobe; muškaraca i ženu. Ženu je odveo na kat i naredio joj da se skine i legne te je izvršio nasilni spolni odnos. Naredio joj je da dalje leži jer će doći drugi muškarac koji je s njim u društvu. Potom je i drugi muškarac sa ženom izvršio nasilni spolni odnos, a nakon njega i treći muškarac. Za to su vrijeme u kuhinji tukli starijeg muškarca, ubadali su ga noževima po glavi i tijelu, rezali po vratu ispod brade, vezali mu uže oko vrata i prijetili da će ga objesiti. Optuženik je zatim izišao iz kuće i na cesti naredio jednoj ženi (civilnoj osobi) da uđe u dvorišnu zgradu i legne na pod i pokušao je s njom izvršiti nasilni spolni odnos. U tome nije uspio pa joj je naredio da ustane i pored uha joj ispalio iz puške jedan metak.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 8 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeta u obzir brojnost radnji u počinjenju djela i visok stupanj kriminalne volje. Kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 33/2019-4

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



12.2.2020.

Odbijena žalba osuđenog Z.P., nema uvjeta za blažu osudu

Vrhovni je sud Republike Hrvatske odbio žalbu osuđenika protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je odbijen zahtjev osuđenika za nepravu obnovu kaznenog postupka.

Riječ je o izvanrednom pravnom lijeku koji je podnio osuđenik tvrdeći da su se nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđen pojavile okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda, a one bi očito dovele do blaže osude. Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Bjelovaru osuđenik je osuđen zbog više kaznenih djela, uključujući i kvalificirani oblik kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora dvije godine i deset mjeseci. Izrečena mu djelomična uvjetna osuda pa se dio kazne zatvora (jedna godina i pet mjeseci) neće izvršiti ako osuđenik u roku provjeravanja tri godine ne počini novo kazneno djelo. Preostali će se dio kazne izvršiti.

Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno primijenio zakon kada je odbio zahtjev te pravilno zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za preinaku pravomoćne presude i bez obnove kaznenog postupka. Zdravstveno stanje osuđenika nije takvog značaja i kvalitete da bi dovelo do blaže osude.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 13-2020-4-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





5.2.2020.

Vrhovni sud postrožio kazne za dva porezna inspektora zbog zlouporabe položaja i ovlasti

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu USKOK-a i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Splitu u odnosu na dva optuženika. Time je postala pravomoćna presuda kojom je jedan optuženik proglašen krivim za sedam kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, drugi je optuženik proglašen krivim za tri kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, treći je optuženik proglašen krivim za dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti poticanjem, a četvrti je optuženik proglašen krivim za jedno poticanja na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

Prvostupanjskom su presudom prvi i drugi optuženik osuđeni jer su kao porezni inspektori vlasnicima ilegalnih aparata za zabavu i igre na sreću odavali podatke o vremenu i mjestu planiranih nadzora poreza od priređivanja zabavnih igara i igara na sreću te su za to primili novac. Treći je optuženik je zaposlenik trgovačkog društva koje je vlasnik nelegalnih aparata, a četvrti je optuženik vlasnik nelegalnih aparata. Obojica su tražili ovakve dojave od poreznih inspektora i time ostvarili nelegalnu zaradu, a proračun je uskraćen za neplaćena javna davanja. Potvrđena je prvostupanjska presuda za trećeg optuženika koji je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora jedna godina, a potom mu je izrečena uvjetna osuda sa rokom provjeravanja tri godine te za četvrtog optuženika koji je osuđen na kaznu zatvora deset mjeseci, koja kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni presudu za prvog i drugog optuženika koji su porezni inspektori. Za prvoga je optuženika Vrhovni sud prihvatio pojedinačne kazne zatvora kako je utvrdio prvostupanjski sud, ali potom je optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora dvije godine i šest mjeseci. Vrhovni je sud drugom optuženiku povećao pojedinačnu kaznu zatvora za jedno djelo, za druga dva djela prihvatio pojedinačne kazne zatvora koje je utvrdio prvostupanjski sud i potom je ovog optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora jedna godina i šest mjeseci. Obojici optuženika je u kaznu zatvora uračunato vrijeme koje su optuženici proveli u istražnom zatvoru.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti. Značajna je otegotna okolnost što su dvojica optuženika kao porezni inspektori zlouporabili svoj položaj više puta te kontinuirano i uporno. Optuženici su svojim ponašanjem koje je u potpunosti protivno pravilima i prirodi službe koju su bili dužni obnašati, naškodili ugledu tijela državne uprave koja su dužna postupati savjesno i zakonito te svojim djelovanjem stvarati povjerenje građana u vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom. Optuženici su svojim postupanjem obezvrijedili dužnosti i ugled tijela državne uprave. Kazna zato mora izraziti odgovarajući prijekor društva prema ovakvim odioznim ponašanjima kojima se izrazito štetno narušavaju temelji uređenog demokratskog društva. Zato je preblaga i neodgovarajuća djelomična uvjetna osuda koju je ovoj dvojici optuženika izrekao prvostupanjski sud. Postrožena kazna u sebi sadrži dostatnu količinu društvene osude za zlo koje su optuženici počinjenjem ovih djela nanijeli društvu u cjelini te će ovakva kazna ispuniti svrhu kažnjavanja.

Od svih optuženika oduzeta je imovinska korist ostvarena počinjenjem kaznenih djela, ukupno 177.295,69 kuna te kunska protuvrijednost 300,00 Eura. Osim toga, dvojici poreznih inspektora izrečena je sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti i to zabrana potpunog obavljanja dužnosti ili djelatnosti poreznog inspektora u trajanju 10 (deset) godina, počevši od izvršnosti presude, uz naznaku da se vrijeme provedeno u zatvoru ili kaznionici ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 10/2015-10

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



5.2.2020.

Vrhovni je sud ukinuo osudu za šest optuženika i pravnu osobu koje se tereti za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika, a po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu u osuđujućem dijelu. Prvostupanjskom su presudom petorica optuženika proglašeni krivim zbog počinjenja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, a šesti optuženik i optužena pravna osoba su proglašeni krivim zbog počinjenja kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Tom je presudom i odbijena optužba protiv sedmog optuženika i druge pravne osobe da bi počinili kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom jer je državni odvjetnik odustao od kaznenog progona.

Optužnicom je petorici optuženika stavljeno na teret da su 2004. prilikom obavljanja poslova na remontu broda postupili suprotno propisima o mjerama zaštite na radu i zaštite od požara. Terete se da su obavljali radove za vrijeme dok je u unutrašnjosti broda veća grupa radnika čistila ostatke radnog materijala pa da je zbog korištenja otvorenog plamena došlo do razvijanja otrovnih plinova i gustog dima u prostoru unutrašnjosti tako da su se četiri radnika ugušila, a trojica su zadobila lakše ozljede.

Šesti optuženik se optužnicom tereti da nije kao glavni ovlaštenik poslodavca za provođenje mjera zaštite na radu osigurao da se primjenjuju u potpunosti mjere i pravila zaštite na radu niti izradio upute za radni proces. Uslijed takvog propusta, prema optužnici, izazvana je opasnost za život i tijelo više ljudi te imovinu većeg opsega.

Optužena se pravna osoba prema optužnici tereti da je kaznenim djelom koje je počinio šesti optuženik, postupila suprotno propisima i tehničkim pravilima čime je izazvana opasnost za život i tijelo ljudi i imovinu većeg opsega.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi u odnosu na pet optuženika izreka ne sadrži potpuni opis oblika krivnje. Riječ je o odlučnoj činjenici koja mora biti opisana u izreci, pa je stoga izreka nerazumljiva. Niti u obrazloženju se ne iznose razlozi o krivnji optuženika. U presudi nije razmatrano pitanje pravnog kontinuiteta s obzirom na to da su optuženici osuđeni po zakonu koji nije bio na snazi u vrijeme donošenja presude, a na snazi je bio novi zakon. U prvostupanjskoj presudi, u odnosu na šestog optuženika i optuženu pravnu osobu, nerazumljivo je obrazloženje u odnosu na oznaku o kojem kaznenom djelu bi bila riječ i koji zakon je blaži, a to je nužno zbog izmjene Kaznenog zakona. Budući da je u osuđujućem dijelu izreka presude nerazumljiva i da u obrazloženju nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, to se prvostupanjsku presudu ne može ispitati pa je prema zakonu morala biti ukinuta.

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti pogreške na koje je upozoren. Osim toga će obratiti pažnju na utvrđenje uzročno posljedične veze između radnje ili propusta svakog od optuženika prema posljedici te dopunskim vještačenjem provjeriti uzroke požara. Prvostupanjski sud treba pažljivo ocijeniti jesu li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, uz obveznu primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-95/2016-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



4.2.2020.

Vrhovni je sud potvrdio osudu za teško ubojstvo supruge i nedozvoljeno posjedovanje oružja, a ukinuo osudu za nasilje u obitelji prema punici

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika djelomično ukinuo, a djelomično potvrdio i preinačio u kazni osuđujuću presudu Županijskog suda u Karlovcu. Prvostupanjskom je presudom optuženik proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela teškog ubojstva, kaznenog djela nasilja u obitelji i kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

Optuženik je proglašen krivim da je 2015. u obiteljskoj kući za vrijeme svađe sa suprugom koju je i ranije fizički i psihički zlostavljao, srušio je na pod i udarao. Potom je iz puške iz blizine ispalio hitac u njenu glavu te u leđa od kojih ozljeda je žrtva - supruga odmah preminula.

Neposredno prije ovog događaja, prema optužnici, optuženik je svoju punicu, koju je i ranije verbalno napadao, dva puta udario šakom u lice zbog čega je ona pobjegla. Žrtva-punica se potom vratila da bi pomogla svojoj kćerki dok je udarana, a optuženik je punicu snažno gurnuo te je pala niz stepenice uslijed čega je zadobila natučenja po tijelu.

Osim toga je proglašen krivim jer je posjedovao dvije puške, ručno rađeni pištolj te više desetaka komada streljiva. Posjedovanje navedenoga je zabranjeno građanima.

Odlukom Vrhovnog suda proglašen je krivim optuženik za dva kaznena djela; teško ubojstvo i nedozvoljeno posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari. Dio prvostupanjske presude koji se odnosi na kazneno djelo nasilja u obitelji je ukinut jer nije sa sigurnošću utvrđeno je li optuženik kontinuirano psihički zlostavljalo svoju punicu u mjeri koja predstavlja grubo verbalno uznemiravanje da bi bila riječ o obiteljskom nasilju. U odnosu na to će djelo prvostupanjski sud iznova provesti raspravu te ocijeniti je li optuženik počinio kazneno djelo nasilja u obitelji.

Budući da je prvostupanjska presuda u odnosu na jedno od tri kaznena djela ukinuta, to je u odnosu na dva kaznena djela za koja je proglašen krivim trebalo preinačiti odluku o kazni. Vrhovni je sud optuženiku za kazneno djelo teškog ubojstva utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora 25 godina, a za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari kazna zatvora 1 godina. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju 25 godina i 10 mjeseci. U kaznu je uračunato vrijeme koje je optuženik proveo u istražnom zatvoru u kojem je i sada.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Uzeto je u obzir da je optuženik kazneno djelo teškog ubojstva počinio u stanju bitne smanjene ubrojivosti. Nakon što je lišio života suprugu, pokušao je ubiti sebe, ali mu je život spašen hitnom medicinskom intervencijom. Posljedice tih ozljeda trpi i danas. Optuženik se očitovao krivim za to djelo i iskazao iskreno žaljenje i kajanje i kritički odnos prema svom djelu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora 25 godina i 10 mjeseci ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi. Kazna treba omogućiti optuženiku da se po izdržanoj kazni opet uključi u društvo.

Protiv drugostupanjske presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dopuštena je žalba trećestupanjskom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-306/2019-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




31.1.2020.

Novo pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici Odjela 30. siječnja 2020. donio pravno shvaćanje o tome kada počinje teći zastarni rok kod restitucijskog zahtjeva. To je zahtjev prema kojemu su stranke dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora. Taj rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora.

Pravnim je shvaćanjem pomaknut trenutak početka tijeka zastare za zahtijevanje povrata ispunjenog i to u korist stranke koje je ispunila ništetni ugovor. Prema tom shvaćanju zastara počinje teći od trenutka pravomoćnosti odluke kojom je utvrđena ništetnost ugovora, a ne od trenutka ispunjenja obveze ništetnog ugovora.

Pravno shvaćanje služi ustaljenju i ujednačavanju sudske prakse. Ono je obvezno za sve suce Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Po prirodi stvari, odnosno snagom autoriteta najvišeg suda u Republici Hrvatskoj, pravno je shvaćanje važno i za sve ostale suce u građanskoj grani suđenja.

Detaljnije na poveznici:

- Pravno shvaćanje Građanskog odjela VSRH-a od 30. siječnja 2020.

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



29.1.2020

Netočni napisi u tjedniku „Nacional“

U tjedniku Nacional od 28. siječnja 2020., broj 1136, objavljen je članak: „Kraj pravosudne farse: Zbog odluke Vrhovnog suda pljačka zemljišta na Mirogoju otišla u zastaru“. U napisu se iznose netočne tvrdnje, a utemeljen je očito i na nerazumijevanju ili nepoznavanju prava pa radi pravilnog obavještavanja javnosti navodimo sljedeće.

Netočno se u članku tvrdi da je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojom je utvrđena zastara kaznenog progona protiv optuženog S. M. „ ... legalizirana pljačka … “ zemljišta na Mirogoju jer pitanje prava vlasništva spornog zemljišta nije bio predmet kaznenog postupka, a niti se kaznena presuda odnosi na pravo vlasništva navedenog zemljišta.

VSRH je prije odluke o kojoj je riječ odlučivao o kaznenopravnoj odgovornosti optuženog M.V. Taj je optuženik osuđen kao počinitelj kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavaka 1. i 2. KZ/11. jer je kao zemljišnoknjižni referent Općinskog građanskog suda u Zagrebu iskoristio svoj položaj i prekoračio granice ovlasti time što je izvršio nezakoniti upis prava vlasništva na spornom zemljištu. Takva osuđujuća presuda, po sili zakona, ima za posljedicu brisanje takvog upisa i uspostavljanje zemljišnoknjižnog stanja prije počinjenja kaznenog djela. Zato je netočna, a i zlonamjerna tvrdnja da je odlukom VSRH „legalizirana pljačka“.

Odbijena optužba, zbog nastupa zastare kaznenog progona protiv optuženog S. M., koji je bio optužen za poticanje optuženog M.V., nije od utjecaja na pitanje prava vlasništva nad spornim zemljištem. O pravu vlasništva odlučivat će se u građanskoj parnici.

U odnosu na odluku o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom, naglašavamo da državni odvjetnik takav prijedlog u odnosu na optuženog S. M. nije stavio, niti se s te osnove žalio protiv prethodne osuđujuće presude. Zato nije bilo mjesta oduzimanju imovinske koristi u ponovljenom postupku zbog načela zabrane „reformatio in peius“ (članak 13. Zakona o kaznenom postupku; zabrana preinačenja presude na štetu okrivljenika ako je pravni lijek izjavljen samo u njegovu korist). Stoga, sve da i nije nastupila zastara kaznenog progona, imovinska korist od optuženog S.M. u ovom kaznenom postupku ne bi mogla biti oduzeta, zbog navedenog načela kaznenog postupka.

Naglašava se da je primjena zakonskih odredbi o zastari kaznenog progona obavezna. Svaki je sud, bez iznimke, dužan utvrditi zastaru nakon što proteknu rokovi propisani u članku 81. KZ/11. U ovom predmetu nastup zastare nije rezultat pasivnosti sudova u vođenju postupka, nego činjenice da su protiv optuženika bile donesene četiri prvostupanjske presude koje su bile predmetom žalbenog postupka, a jedna od njih je ispitana i pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske te je prihvaćanjem ustavne tužbe optuženika, ukinuta i postupak je bio vraćen na ponovno suđenje pred prvostupanjski sud.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



28.1.2020

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio tri rješenja vezana uz postupak protiv optuženog I. S. koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu

U prvom je rješenju odbijena žalba branitelja optuženika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je određeno da će se rasprava održati u odsutnosti optuženika jer se sam doveo u stanje uslijed kojeg ne može sudjelovati na raspravi. Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenice. Bila je riječ o elektivnom operativnom zahvatu desnog koljena čija je odgoda na šest mjeseci, prema nalazu i mišljenju vještaka, mogla dovesti do minimalnog pogoršanja, a ne o nužnom zahvatu, koji bi po prirodi stvari doveo do odgode rasprave.

U drugome je rješenju odbijena žalba optuženog I. S. protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je braniteljici optuženika uskraćeno pravo podnošenja zahtjeva za otklon (vrste izuzeća). Prvostupanjski je sud smatrao da se takvom radnjom očito zloupotrebljava pravo na podnošenje zahtjeva za otklon. Vrhovni je sud utvrdio da je prvostupanjsko rješenje pravilno, a da je podnošenje zahtjeva za otklon u konkretnoj situaciji primjer očigledne zlouporabe prava na podnošenje zahtjeva za izuzeće.

U trećem je rješenju Vrhovni sud odlučivao o žalbama braniteljice optuženog I. S. i braniteljice optuženog Z. H. protiv rješenja prvostupanjskog suda kojim su braniteljice, zbog ometanja reda u sudnici, kažnjene po 10.000,00 kuna svaka. Vrhovni je sud utvrdio da je žalba braniteljice optuženog Z. H. osnovana jer iz sadržaja snimke proizlazi da ona nije ometala rad suda. Zato je pobijano rješenje u odnosu na nju ukinuto.

Žalba braniteljice optuženog I. S. je djelomično osnovana jer iz sadržaja snimke rasprave proizlazi da je ona ometala red u sudnici ali u manjem opsegu nego je to utvrđeno prvostupanjskim rješenjem. Zato je pobijano rješenje preinačeno te je braniteljici optuženog I. S. izrečena opomena jer je ta mjera primjerena svim okolnostima i nije potrebno novčano kažnjavanje braniteljice odvjetnika I.S.

Detaljnije na poveznicama:

- VSRH I Kž Us 40-2019-11-an

- VSRH I Kž Us 138-2019-8-an

- VSRH I Kž Us 41-2019-10-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



27.1.2020

Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo prvostupanjsku presudu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud u povodu žalbe branitelja, a po službenoj dužnosti, ukinuo osuđujuću presudu Županijskog suda u Rijeci. Prvostupanjskom je presudom optuženik u odsutnosti proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Optužnicom je optuženiku stavljeno na teret da je 1993. naoružan automatskom puškom, zajedno sa još dvojicom nepoznatih, u kući civila zatražio novac i porazbacao stvari po kući. Prema optužnici je optuženik ušao u spavaću sobu i napao ženu (civilnu osobu) dok je spavala sa djecom. Tereti ga se da je zatražio da se žena skine, legao na nju i silovao je ispred sedmogodišnjeg djeteta koje se probudilo i plakalo. Optuženik se ujedno tereti da je žrtvi uzeo dio novca koji je skrivala i da je od tog nasilnog čina žrtva zatrudnjela.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi postoji proturječje izreke i razloga presude. Naime, nije jasno obrazloženo je li riječ o događajima za vrijeme trajanja oružanog sukoba koji ima nemeđunarodni ili pak međunarodni karakter. U presudi nije jasno obrazloženo niti pitanje pravnog kontinuiteta kaznenog djela s obzirom na to da je u međuvremenu od počinjenja djela više puta mijenjan Kazneni zakon. Riječ je o pogreškama zbog kojih se presuda ne može ispitati pa ju je trebalo ukinuti. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti pogreške na koje je upozoren. Osim toga će ocijeniti je li optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti i kako ga pravilno treba pravno označiti, sve uz primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz-6/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


27.1.2020

Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo prvostupanjsku osudu za ratni zločin

Vrhovni je sud prihvatio žalbe branitelja i ukinuo osuđujuću presudu Županijskog suda u Zagrebu. Prvostupanjskom su presudom petorica optuženika proglašeni krivim zbog počinjenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Riječ je o kaznenom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kaznenom djelu ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Optužnicom je petorici optuženika stavljeno na teret da su 1991. ratnog zarobljenika i trojicu zatočenih civila više puta tukli, potom izveli u dvorište i natjerali da pjevaju četničke pjesme i trče, nogama i palicama ih udarali te gazili po njima kad su pali na pod od iznemoglosti. Pucano je u zarobljenika i jednog civila, prerezan im je grkljan te su njihova tijela natovarena na prikolicu. Preostalim zatočenim civilima naređeno je da legnu na mrtva tijela koja su potom odvedena do mosta na rijeci Uni i bačena u rijeku, a zatočeni civili su vraćeni u zatočeništvo. Peti se optuženik optužnicom dodatno tereti da je zajedno sa još dvojicom pripadnika postrojbe, dvojicu ranjenih civila koji su dovedeni radi pružanja liječničke pomoći, izveli ispred ambulante, vezali žicom, izudarali, bacili automobilske gume na njih i potom ih žive zapalili i tako usmrtili.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama u postupku. Naime, nije obrazložen status ratnog zarobljenika niti jasno utvrđen identitet petog optuženika. Riječ je o pogreškama zbog kojih je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i ponoviti postupak. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud razjasniti sve sporne okolnosti, jasno utvrditi i obrazložiti identitet petog optuženika. Osim toga, prvostupanjski sud treba pažljivo ocijeniti jesu li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, uz primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz-30/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



22.1.2020.

UNODC objavio priručnik za suce u predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama

Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je priručnik za suce o djelotvornim odgovorima kaznenog prava na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i djevojčicama. Priručnik će doprinijeti povećanju svijesti i boljem korištenju važnih međunarodnih standarda i normi kada je riječ o predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama. U radu na priručniku važan je doprinos dao izv. prof. dr. sc. Igor Vuletić s Pravnog fakulteta Osijek.

U mnogim državama još uvijek nema bitnog smanjenja rodno uvjetovanog nasilja iako za žene i djevojčice postoje bolji uvjeti za pristup kaznenom pravosuđu. Zato je nužna standardizacija i ujednačenost pravnih normi kako bi sudovi obratili posebnu pažnju na odnos prema žrtvama u tim postupcima.

Sudstvo ima značajnu ulogu u odgovoru kaznenog prava na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i djevojčicama. Nužna je zaštita od sekundarne viktimizacije žrtve. Osim toga, odluke i postupanje suda trebaju naći ravnotežu između okrivljenikovih prava na obranu i prava žrtava.

Svrha priručnika je poboljšanje znanja i vještina sudaca u predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama. Poboljšanje standarda i ponašanja sudaca omogućava unaprjeđenje sudske zaštite, bolju dostupnost pravosuđa za žene i djevojčice žrtve te smanjenje rizika od sekundarne viktimizacije. Priručnik će također poslužiti za upoznavanje sa sudskom praksom diljem svijeta kako bi žene i djevojčice koje prijave nasilje dobivale primjerenu zaštitu i podršku tijekom kaznenog postupka.

Detaljnije na poveznici:

Priručnik u pdf formatu

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.1.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao predsjednik Savjetodavnog vijeća Europskih sudaca uputio podršku poljskim sucima u povodu tihog marša

Poljska udruga sudaca "IUSTITIA" pozvala je sve suce i predstavnike pravničke profesije u europskim zemljama da podrže tihi marš koji će poljski suci održati 11. siječnja 2020. u Varšavi, Poljska.

Pravosudne reforme u Poljskoj dovele su do situacije koja izaziva ozbiljnu zabrinutost za neovisnost sudstva. Reforme ugrožavaju vladavinu prava, a time i demokraciju i ljudska prava u toj zemlji.

Poljski suci pozivaju na solidarnost u podršci tihom maršu kojeg organiziraju u svrhu obrane vladavine prava. Njihov poziv možete pročitati na poveznici:

https://www.iaj-uim.org/news/justitia-calls-for-a-silent-march-on-11th-january-2020-in-warsaw-in-solidarity-to-our-polish-colleagues/

Razvoj događaja u vezi sudstva u Poljskoj zadnjih godina prati i Savjetodavno vijeće europskih sudaca (CCJE). CCJE je izdalo nekoliko mišljenja i izjava u kojima izražava protivljenje pravosudnim reformama koje provode izvršna i zakonodavna vlast u Poljskoj. Posebno je CCJE naglasilo zabrinutost u pogledu kršenja europskih standarda sudačke neovisnosti i urušavanju zaštite sudaca kod donošenja odluka.

U povodu najavljenoj tihog marša, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa, kao predsjednik Savjetodavnog vijeća europskih sudaca, uputio je izjavu zabrinutosti svim međunarodnim udruženjima i institucijama u vezi neovisnosti pravosuđa u Poljskoj.

Predsjednik Sessa izrazio je podršku svim naporima poduzetim na nacionalnom i međunarodnom nivou za osiguranje i primjenu opće prihvaćenih europskih standarda sudačke neovisnosti.

Naglasio je da se bez neovisnog pravosuđa potkopava pravni poredak koji omogućava funkcioniranje EU-a. Iznimni napori koje poljski suci poduzimaju da bi zaštitili svoju neovisnost su ujedno i napori u korist građana Republike Poljske, načela vladavine prava te trodiobe vlasti. Neophodno je da tijela izvršne i zakonodavne vlasti Republike Poljske napokon započnu konstruktivan dijalog sa predstavnicima sudbene vlasti i prestanu s napadima na temeljne vrijednosti europskih demokracija.

Cijelu izjavu možete pročitati na poveznici:

- CCJE to Poland

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel



24.12.2019.

Ustavni je sud Republike Hrvatske objavio rješenje kojim je privremeno obustavljen početak rada Visokog kaznenog suda

Ustavni je sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti odredbi zakona kojim se ustrojava Visoki kazneni sud (VKS) te je privremeno obustavio početak rada toga suda.

Odluka je donesena većinom glasova sudaca uz izdvojena mišljenja trojica sudaca.

U svojoj je odluci Ustavni sud naveo da treba analizirati pitanje je li Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kako to tvrde predlagatelji, oduzeta ustavna zadaća osiguranja jedinstvene primjene prava jer mu je oduzeta nadležnost za odlučivanje o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima.

Osim toga, Ustavni je sud u odluci naveo da bi učinci dviju odredbi dva zakona „zbog neusklađenosti u propisivanju nadležnosti Visokog kaznenog suda, mogli izazvati poremećaj u djelovanju i međusobnim odnosima pojedinih segmenata sudbene vlasti odnosno u strukturi pravosudnog sustava kao cjeline.“ Riječ je o odredbi članka 19.e Zakona o kaznenom postupku koja propisuje nadležnost VKS-a kao žalbenog suda za odluke koje u prvom stupnju donose općinski i županijski sudovi. Ta je odredba neusklađena s člankom 26.a Zakona o sudovima koja žalbenu nadležnost VKS-a određuje samo za odluke koje u prvome stupnju donose županijski sudovi. Ustavni je sud naglasio da njihova odluka „ne prejudicira konačnu ustavnopravnu ocjenu osporenih zakonskih odredaba.“

U izdvojenim mišljenjima navodi se da se „dvojba oko nadležnosti Visokog kaznenog suda treba razriješiti po načelu lex posterior derogat legi priori [i] da je Zakon o sudovima istovremeno i lex specialis [te da je] u čitavoj stručnoj pravničkoj javnosti nedvojbeno da o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim stvarima i nadalje odlučuju županijski sudovi, a Visoki kazneni sud da je nadležan odlučivati o žalbama protiv kaznenih presuda županijskih sudova.“ Trojica sudaca koji su izrazili neslaganje s odlukom većine navode i da je zadaća ujednačavanje sudske prakse i prava u građanskim postupcima osigurana kroz izvanredne pravne lijekove. Zato nema nikakve ustavne zapreke da tako bude i u kaznenim predmetima. Upućuju na Zaključak Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 20. 11. 2012. u kojem je navedeno: „Osnivanjem Visokog kaznenog suda RH-a kao prizivnog suda omogućilo bi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kao najvišem sudu, da se bavi pravom i ujednačavanjem sudske prakse i to putem izvanrednih pravnih lijekova kao što je izvanredno preispitivanje pravomoćnih presuda, koji će se moći podnositi i protiv odluka županijskih sudova, o čijoj zakonitosti se sada odlučuje samo putem malog broja podnesenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Takvo ustrojstvo kaznenog suđenja doprinijeti će kvaliteti sudskih odluka.“

Trojica sudaca ne vide nikakve „teške i nepopravljive posljedice koje bi mogle nastati primjenom suspendiranih odredaba zakona“. Smatraju da „se Ustavni sud nema osnove miješati, posebice ne na osnovi evidentno pravno "tanke" i logički lepršave argumentacije predlagatelja koji su se u "pet do dvanaest" sjetili krenuti u osporavanje institucije normativno instalirane prije 10 godina [te] da su argumenti predlagatelja ispod razine ozbiljnosti i relevantnosti koja bi bila primjerena komunikaciji s Ustavnim sudom pa je Prijedlog trebalo a limine odbiti.“

Detaljnije na poveznici:

- odluka U-I-4658-2019 U-I-4659-2019

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel





12.12.2019.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio ogledni postupak

Svojim rješenjem Gos-1/2019 od 11. prosinca 2019. vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopustilo je prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Pravno pitanje koje glasi: "Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima ("Narodne novine", broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli" Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio je važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima.

Nakon donošenja rješenja, Vrhovni sud Republike Hrvatske odmah je objavio svoje rješenje na e-oglasnoj ploči sudova. Prvostupanjski sudovi u svojim postupcima mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je odluku o pitanju donijeti u roku od 90 dana, nakon čega su svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani tim pravnim shvaćanjem.

Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom, koja postoji i u drugim državama Europe, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed, te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost, jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka, i u krajnjoj liniji, smanjiti opterećenost Vrhovnog suda Republike Hrvatske istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Gos-1/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



2.12.2019.

Poziv za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić za 2019.

U privitku objavljujemo poziv Zaklade za dostavu prijedloga kandidata za dodjelu priznanja Zaklade za ovu godinu.

Ponovno ističemo, Zaklada čuva uspomenu na Jadranka Crnića, plemenitog čovjeka i iznimnog pravnog znalca, prvog predsjednika Ustavnog suda samostalne i neovisne Republike Hrvatske i jednog od ključnih ljudi hrvatske pravne struke posljednjih desetljeća.

Glavna svrha Zaklade je dodjela nagrade pod nazivom dr.sc. Jadranko Crnić vrsnim pravnicima za njihov cjeloživotni doprinos i iznimna postignuća u pravnoj struci i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje sucima, znanstvenicima, pravnicima u javnoj upravi, odvjetnicima, javnim bilježnicima, pravnicima zaposlenim u gospodarstvu te drugim pravnim stručnjacima koji su dugogodišnjim visokokvalitetnim radom i/ili primjenom njihovih stručnih ili znanstvenih radova u pravnoj praksi stekli visok stručni ugled i imali značajan utjecaj na razvoj pravne struke, a promocijom vladavine prava stekli i ugled u javnom životu Republike Hrvatske.

- Poziv

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije