Novosti

Priopćenja

2.4.2020.

Sud Europske unije donio presudu (C-897/19. PPU, Ruska Federacija) kojom je odlučeno o zahtjevu Vrhovnog suda Republike Hrvatske za prethodnu odluku

Vrhovni je sud Republike Hrvatske podnio zahtjev za tumačenje europskog prava Sudu Europske unije. Zahtjev je podnesen u predmetu u kojem se odlučuje o zahtjevu za izručenje Ruskoj Federaciji državljana Republike Island i Ruske Federacije kojem je prethodno u Republici Island bio odobren azil. Republika Island nije članica EU, ali je s Unijom blisko povezana (primjenjuje schengensku pravnu stečevinu, sudjeluje u zajedničkom sustavu azila te je članica Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) i stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (EGP)). Sud Europske unije je u presudi tumačio potpada li postupak izručenja pod pravo Unije, a time i primjenjuje li se pravo Unije jednako na građane Unije kao i na državljane država s kojima je Unija blisko povezana poput državljana EFTA-e i EGP-a. Također, Sud Europske unije je u presudi tumačio značenje ranije odobrenog azila.

Sud Europske unije je presudio da postupak potpada pod područje primjene prava Unije. Zbog toga, kada država članica odlučuje o zahtjevu za izručenje treće države koji se odnosi na državljanina države EFTA-e, stranke EGP-a ona treba provjeriti da taj državljanin neće biti podvrgnut smrtnoj kazni, mučenju ili drugom nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni. Prije razmatranja izvršenja zahtjeva za izručenje, država članica o tome treba izvijestiti državu EFTA-e, kako bi joj omogućila da zatraži predaju svojeg državljanina, pod uvjetom da je ta država nadležna za kazneni progon tog državljanina za djelo počinjeno izvan njezinog državnog područja.

Riječ je o prvom zahtjevu za tumačenjem koji je podnio najviši sud u Republici Hrvatskoj. Zahtjev za tumačenje europskog prava sud najviše instance dužan je podnijeti uvijek kada se pojavi dvojba o tumačenju primjenjivih odredbi europskog prava (članak 267. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije). O zahtjevu za tumačenje, podnesenom 5. prosinca 2019., odlučeno je u hitnom postupku jer se stranac nalazi u ekstradicijskom pritvoru.

Sud Europske unije je na svojim stranicama objavio priopćenje o presudi. Priopćenje i presudu moguće je pročitati na hrvatskom jeziku na poveznicama:

-priopćenje Suda EU C-897/19 PPU

-presuda Suda EU C-897/19 PPU

 Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel




1.4.2020.

Umro je dr.sc. Ivo Grbin

Umro je naš dr.sc. Ivo Grbin.

Rođen je prije 83 godine u Zagrebu gdje je cijeli svoj vijek radio i živio sa suprugom Vlastom.

U cijenjeni i poznati put pravne struke krenuo je nakon diplomiranja na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1960. i položenog pravosudnog ispita 1964. u tadašnjem Općinskom i Okružnom sudu u Zagrebu.

Vrijeme je posvetio stručnom usavršavanju u inozemstvu, a u pravosudne se krugove vratio 1972. kao stručni suradnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Poslove stručnog suradnika u Građanskom odjelu Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljao je do 1979. te je 1980. imenovan sucem Okružnog suda u Zagrebu. Već 1981. vratio se na Vrhovni sud Republike Hrvatske kao sudac Građanskog odjela i dugo godina bio predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sve do svoje zaslužene mirovine 2006. Stručno je doprinosio svojim radom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske i cijeloj pravnoj znanosti.

Nemoguće je pobrojati njegov stručni i znanstveni rad u pravnoj struci. Sudjelovao je na savjetovanjima i stručnim skupovima u organizaciji Ministarstva pravosuđa, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Društva za građansko pravne znanosti, članstva u uredništvima raznih stručnih publikacija.

Za pravnu je struku posebno značajan njegov rad glavnog urednika publikacije "Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske" u kojoj je utirao sudsku praksu za cijelu pravosudnu zajednicu.

Neprestano je pisao i svoje pravne misli i iskustvo, poglavito iz oblasti parničnog postupka, prenosio u knjigama tiskanih u Hrvatskoj i u inozemstvu. Doprinos je dao i kroz svoje odluke, opaske i mišljenja ili rukovodeći Građanskim odjelom Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U bogatom pravno publicističkom radu ističe se njegov komentar Zakona o parničnom postupku koji je s pravom dobio mitske i legendarne dimenzije. Svojim nebrojenim stručnim radovima i predavanjima nesebično je davao svoje iskustvo, znanje i rijetko viđenu pravnu pronicljivost svakome tko je to tražio.

Malo je onih koji su kročili u Vrhovni sud Republike Hrvatske, a da se nisu susreli s velikim pravnim i ljudskim autoritetom dr.sc. Ive. Njegovo strpljenje, ustrajnost i ljudskost te pravno promišljanje uputilo je na pravi put generacije i generacije pravnika, sudaca, sudskih savjetnika.

Dragi naš doktore, neka ti je laka hrvatska zemlja, a u našim uspomenama ostaješ zauvijek.

 

Predsjednik, suci i svi zaposlenici
Vrhovnog suda Republike Hrvatske



31.03.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio je Odluku o načinu rada sjednica sudskih vijeća od 1. travnja 2020. nadalje odnosno do promjene situacije i donošenja novih mjera uzrokovanih pojavom epidemije virusa COVID-19 i sanacije posljedica potresa u Zagrebu

- Odluka o načinu rada sjednica sudskih vijeća



26.3.2020.

Sukladno preporučenim mjerama za prevenciju širenja epidemije koronavirusa (COVID-19), Vrhovni sud Republike Hrvatske izdao je obavijest o načinu komunikacije sa strankama i ostalim sudionicima sudskih postupaka u vezi upita o stanju spisa

- Obavijest


26.3.2020.

VSRH donio odluku kojom je odbio žalbu optuženice i potvrdio rješenje o produljenju istražnog zatvora protiv optužene za kazneno djelo ubojstva

Vrhovni je sud donio rješenje kojim je odbio žalbu optuženice i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Varaždinu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je produljen istražni zatvor optuženici kojoj je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela ubojstva.

Vrhovni sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za produljenje istražnog zatvora. Razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen i produljivan i nadalje postoje. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da postoji osnovana sumnja da je optuženica počinila kazneno djelo za koje se tereti. Riječ je o kaznenom djelu ubojstva počinjenog prije 19 godina, a žrtva je sestra optuženice. Prema navodima optužnice djelo je počinjeno zadavanjem više udaraca u glavu uslijed kojih je žrtva odmah umrla. Tijelo je dugi niz godina bilo skriveno, a optuženica je prema stanju spisa više godina na drukčiji način prikazivala sudbinu žrtve - svoje sestre. Ove okolnosti upućuju na visok stupanj kriminale volje kroz odlučnost, upornost i bezosjećajnost u počinjenju djela za koje se optuženica tereti. Prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra optuženica ima poremećaj ličnosti s dominacijom disocijalnih i narcističkih obilježja. Sve navedeno predstavlja okolnosti koje upućuju na postojanje konkretne i razborito predvidive opasnosti od ponavljanja djela. Za sada se jedino sa mjerom istražnog zatvora kao krajnjom i najstrožom mjerom može sa uspjehom otkloniti ta opasnost. Primjena mjere istražnog zatvora protiv optuženice razmjerna je postizanju opravdanog cilja s obzirom na to da zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti protežu nad pravom optuženice na slobodu.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH II Kž 123-2020-4-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




26.3.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa uputio zahvalu svima koji u ovim izvanrednim okolnostima omogućuju rad sudova u Republici Hrvatskoj

Vrhovni je sud Republike Hrvatske na temelju preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite uveo potrebne zaštitne mjere te preporuke za rad sudova u uvjetima pandemije korona virusa Covid-19. Na sudovima su suci, savjetnici, službenici i namještenici čija je prisutnost nužna i koji svoj rad ne mogu obavljati od kuće. Za njih vrijede stroge mjere tjelesnog razmaka uz sve mjere predostrožnosti koje nalažu zdravstvene vlasti. Time se osigurava izvršenje neodgodivih poslova koji se ne mogu obaviti radom od kuće. Rješavaju se hitni predmeti i obavljaju neodgodivi poslovi.

Hvala svim sucima, savjetnicima, službenicima i namještenicima na sudovima u Republici Hrvatskoj koji svojim trudom i odgovornošću omogućuju rad sudbene vlasti za vrijeme trajanja pandemije Covid-19 te nakon posljedica potresa u Zagrebu.

Predsjednik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Đuro Sessa



24.3.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda donio dopunu odluke o preventivnim mjerama i procedurama za rad Vrhovnog suda RH od 20. ožujka 2020.

 - Dopuna odluke o preventivnim mjerama i procedurama za rad suda u vezi s pojavom korona virusa COVID-19



20.03.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda donio odluku o preventivnim mjerama i procedurama za rad Vrhovnog suda RH od 19. ožujka 2020.

- Odluka o preventivnim mjerama i procedurama za rad suda


20.3.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda uputio preporuke predsjednicima sudova za organizaciju rada u sudovima

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske uputio je dopis predsjednicima visokih i županijskih sudova u kojemu su preporuke za organizaciju rada na sudovima za vrijeme provođenja mjera zaštite od zaraze. Dopis sadrži sljedeće preporuke:

U predmetima u kojima je potrebno održavanje sjednica ili rasprava potrebno je postupati uz sve mjere predostrožnosti koje nalažu zdravstvene vlasti.

U predmetima u kojima suci mogu donositi odluka kao suci pojedinci ili u kojima nije potrebno održavanje rasprave, potrebno je ponajprije radom od kuće odluke donositi i izrađivati, a potom organizirati njihovo otpremanje.

U predmetima u kojima je potrebna odluka vijeća, ponajprije radom od kuće potrebno je pripremati odluke sastavljanjem odluka ili promemorije za sjednice vijeća koje će ubuduće biti održane.

Potrebno je izraditi i otpremiti sve odluke koje do sada nisu izrađene i otpremljene.

U svakoj situaciji treba koristiti tehničke mogućnosti komuniciranja na daljinu koje sucima i sudovima stoje na raspolaganju, uključujući i unutar suda (e-pošta, video link i dr.).

- Dopis predsjednika Vrhovnog suda RH br. Su-IV-125/2020-5 od 20. ožujka 2020.

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




17.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio oslobađajuću presudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbu državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Optuženik se teretio da je 1991. u vrijeme rata iz dvorišta civila odvezao jedan berač kukuruza, odnosno da je za vrijeme oružanog sukoba pljačkao imovinu stanovništva.

Optuženik je 1993. u odsutnosti pravomoćno proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora 20 godina. Iz Velike Britanije optuženik je 2019. izručen Republici Hrvatskoj te je dopuštena obnova postupka. U ponovljenom postupku donesena je oslobađajuća presuda.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da ovako opisana jedna radnja odvoženja berača kukuruza sama za sebe nema kriminalnu količinu koja se traži za postojanje kaznenog djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjeno pljačkom imovine. Za takvu radnju u optužnici ni ne postoji naznaka da bi bila učinjena u sustavnoj pljački imovine ostalih suseljana u selu. Pljačka imovine kao sastavnica ratnog zločina protiv civilnog stanovništva pretpostavlja postojanje sustavnih i kontinuiranih radnji te prisvajanje imovine u velikim razmjerima. Dakle, za postojanje ratnog zločina pljačkom imovine traži se sustavno višekratno poduzimanje radnji kojima se u velikim razmjerima prisvaja imovina civila. U konkretnom predmetu toga nema. Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno odlučio kad je optuženika oslobodio optužbe jer djelo za koje se optužuje po zakonu nije kazneno djelo.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 41-2019-7-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



17.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjeno nečovječnim postupanjem prema civilnim stanovnicima i prema kojima je primjenjivao mjere zastrašivanja. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 3 (tri) godine i 10 (deset) mjeseci.

Optuženiku i još devetorici optuženika u prethodnom je postupku suđeno u odsutnosti te je optuženik proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora petnaest godine. Optuženik je 2018. po Europskom uhidbenom nalogu uhićen u Rumunjskoj i predan Republici Hrvatskoj te je sudjelovao u kaznenom postupku koji je bio razdvojen u odnosu na njega. Tužitelj je znatno smanjio radnju počinjenja djela koju mu je stavio na teret.

Optuženik je osuđen zbog nečovječnog postupanja 1991. prema civilnom stanovništvu. Lišavao je slobode civilne stanovnike i privodio ih na ispitivanje gdje su zlostavljani. Radi zastrašivanja ispaljivao je projektile na kuće tih civila. Jednog je civila lišio slobode i nakon višesatnog premlaćivanja, izmučenog i krvavog, radi zastrašivanja ostalog stanovništva, proveo kroz selo. Potom je odveo civila da ga takvog vide supruga i sin pa ga odvezao u zatvor. Radi zastrašivanja je na kuću drugog civila ispalio tromblonsku minu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 3 godine i 10 mjeseci ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima.. Sud je cijenio da optuženik ranije nije osuđivan, njegovu mladost u vrijeme počinjenja djela (tada 24 godine), okolnost da je u međuvremenu postao otac troje djece te količinu kriminalne aktivnosti. Na kaznu je utjecalo i znatno smanjenje radnji počinjenja djela. Procjena je suda da se svrha kažnjavanja može postići i ublaženom kaznom zatvora u trajanju tri godine i deset mjeseci.

Ova kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 17-2019-8-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



16.3.2020.

VSRH donio odluku kojom je odbijen prijedlog za ukidanje istražnog zatvora i ostaju na snazi rješenja o određivanju istražnog zatvora protiv optuženika koji je u odsutnosti nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog davanja mita

Vrhovni je sud donio rješenje kojim je prihvatio žalbu USKOK-a i preinačio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Zagrebu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je odbijen prijedlog optuženog za ukidanje istražnog zatvora. Optuženik je u odsutnosti nepravomoćnom presudom osuđen na kaznu zatvora dvije godine za kazneno djelo davanja mita.

Vrhovni sud smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za ukidanje istražnog zatvora. Još tijekom postupka optuženiku je određen istražni zatvor jer je u bijegu i nije dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima. Postupak je vođen u odsutnosti optuženika koji je nepravomoćnom presudom proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu. Razlozi zbog kojih je istražni zatvor bio određen i nadalje postoje, a postoje i zakonski uvjeti za njegovo određivanje. Optuženik je i dalje u bijegu, a istražni zatvor prema zakonu i praksi može trajati i nakon završetka rasprave u postupku po žalbi protiv prvostupanjske presude, a čak i nakon pravomoćnosti presude.

Dio odluke prvostupanjskog suda da se opozivaju ranija rješenja suda o određivanju istražnog zatvora optuženika nije pravilna. Optuženik kroz cijelo vrijeme trajanja kaznenog postupka nije samostalno pristupio, nije zaprimio niti jedno pismeno državnog odvjetnika i suda Republike Hrvatske. Njegova se prisutnost nije mogla osigurati niti jednim raspoloživim sredstvom, uključujući i europski uhidbeni nalog. Vrhovni je sud ocijenio da je istražni zatvor i dalje nužan i razmjeran postizanju opravdanog cilja. Razlozi koji su postojali kada je optuženiku određivan istražni zatvor su dostatni i relevantni za daljnje postojanje rješenja o određivanju istražnog zatvora. Ograničenje slobode kretanja optuženika je u skladu sa zakonom i nužno u demokratskom društvu radi legitimnih interesa Republike Hrvatske sukladno točki 3. članka 2. Protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zato ta rješenja ostaju na snazi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH II Kž 85-2020-6-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



16.3.2020.

VSRH potvrdio odluku o istražnom zatvoru optuženiku osuđenom na kaznu zatvora 6 godina i odredio kada mu istražni zatvor počinje teći

Vrhovni je sud donio rješenje kojim je prihvatio žalbu optuženika i preinačio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Zagrebu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je optuženiku određen istražni zatvor pri izricanju presude kojom je osuđen na kaznu zatvora 6 godina za kazneno djelo primanja mita.

Vrhovni sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje istražnog zatvora. Optuženik je osuđen nepravomoćnom presudom na kaznu zatvora u trajanju duljem od pet godina te je prvostupanjski sud bio obvezan odrediti istražni zatvor optuženiku jer tako zakon izričito propisuje.

No, odluka prvostupanjskog suda da istražni zatvor počinje teći od lišenja slobode preinačena je te je odlučeno da istražni zatvor počinje teći nakon što optuženiku prestane izdržavanja kazne zatvora. Naime, u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja optuženik se nalazi na izdržavanju kazne zatvora po pravomoćnoj presudi u drugom predmetu. Stoga će istražni zatvor određen u ovom predmetu početi teći tek nakon što optuženiku prestane izdržavanje kazne zatvora u tom drugom predmetu. Kada istražni zatvor počne teći optuženik u istražnom zatvoru može ostati do upućivanja na izdržavanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izrečene kazne.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH II Kž 84-2020-7-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



16.3.2020.

Odluke o rasporedu rada i prijemu stranaka u sudu od 17. ožujka do 1. travnja 2020. za vrijeme mjera prevencije zaštite od epidemije bolesti COVID-19

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio je Odluke o rasporedu rada i prijemu stranaka u sudu od 17. ožujka do 1. travnja 2020. za vrijeme mjera prevencije zaštite od epidemije bolesti COVID-19

Detaljnije na poveznici:

- Odluka predsjednika VSRH

- Odluka o prijemu stranaka

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić







12.3.2020.

Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu za poticanje na zlouporabu u gospodarskom poslovanju

Vrhovni je sud u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu. Prvostupanjskom je presudom optuženik oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo poticanje na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Optuženiku je stavljeno na teret da je 2007. i 2009. zatražio od predsjednika Uprave HEP d.d. da iskoristi svoj položaj i ovlasti i u dva navrata mu omogući ljetovanje za njega i njegovu obitelj na teret društva kćeri HEP-a d.d. iako na to nema pravo. Prema optužnici, predsjednik Uprave HEP d.d. je dao usmeni nalog direktoru društva kćeri HEP-a d.d. da se takvo ljetovanje osigura. Taj nalog je izvršen, ljetovanje je organizirano, a račun je plaćen na teret sredstava društva kćeri HEP-a d. d. Optuženik se tereti da je na taj način pribavio protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu 41.058,20 kuna.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi u obrazloženju nisu o svim odlučnim činjenicama koje se navode u izreci presude iznijeti razlozi. Zbog toga se presuda ne može ispitati. Prema optužnici, riječ je o tzv. lančanom poticanju jer optuženik kao prvi poticatelj potiče predsjednika Uprave HEP-a d.d., a ovaj kao slijedeći poticatelj potiče direktora društva kćeri HEP-a d.d., da u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa pa da je time drugom pribavljena protupravna imovinska korist, a društvu prouzročena šteta. O tome prvostupanjski sud nije iznio razloge u oslobađajućoj presudi.

Budući da je time počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer u obrazloženju prvostupanjske presude nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, prvostupanjska je presuda prema zakonu morala biti ukinuta. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud pred potpuno izmijenjenim vijećem donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će obrazložiti na način da će o svim odlučnim činjenicama u obrazloženju iznijeti razloge kako bi se odluka dala ispitati.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 663-2019-5-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



11.3.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio kaznu optuženom za nezakonito pogodovanje

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu jednog optuženika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu u odluci o kazni za tog optuženika. Time je taj optuženik pravomoćno proglašen krivim za kazneno djelo nezakonitog pogodovanja. Prvostupanjsku kaznu zatvora jedna godina Vrhovni je sud preinačio na način da je prihvatio kaznu zatvora i optuženiku izrekao uvjetnu osudu tako da se kazna zatvora neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja 5 (pet) godina optuženik ne počini novo kazneno djelo. Prvostupanjska presuda je pravomoćna u odnosu na drugog optuženika koji je proglašen krivim zbog pomaganja u nezakonitom pogodovanju i osuđen na kaznu zatvora 8 mjeseci. Drugi se optuženik nije žalio protiv prvostupanjske presude.

Optuženik koji se žalio je načelnik općine. Osuđen je jer je 2013. iskoristio svoj položaj i pogodovao u davanju i ugovaranju posla za djelatnost osoba s kojima je interesno povezan. Optuženik je kao najboljeg ponuditelja u postupku javne nabave za izbor izvođača radova izgradnje šetnice u tom mjestu izabrao trgovačko društvo kojeg je zastupao drugi optuženik.

Trgovačko društvo drugog optuženika nije izvodilo radove, nego drugo trgovačko društvo čiji je osnivač supruga optuženog načelnika i u kojem su zaposleni kćer i sin optuženog načelnika. Trgovačko društvo drugog optuženika je prikrilo te okolnosti fiktivnim ugovorima. Optuženi načelnik je u ime općine odobrio plaćanje trgovačkom društvu drugog optuženika za obavljene radove, koji je po primitku novca taj iznos preusmjerio i isplatio trgovačkom društvu supruge optuženog načelnika.

Ovakvim postupanjem optuženika općina je u postupku javne nabave odabrala poslovnog subjekta s kojim je u sukobu interesa jer je optuženi načelnik interesno povezan s trgovačkim društvom koje je stvarno obavljalo poslove. Taj gospodarski subjekt nije prošao propisanu provjeru i o njemu sudionici i provoditelji postupaka nisu imali saznanja. Riječ je o eklatantnom primjeru kršenja Zakona o javnoj nabavi jer su izigrani uvjeti natječaja kao i sam zakon.

Kod izricanja uvjetne osude Vrhovni je sud Republike Hrvatske olakotnim cijenio optuženikovu dosadašnju neosuđivanost i činjenicu da je riječ o odlikovanom sudioniku Domovinskog rata. Vrednovane su i obiteljske prilike optuženika, životna dob (63 godine), umirovljenički statut te činjenica da na položaju načelnika općine volontira. Vrhovni je sud zaključio da je ovo kazneno djelo eksces u optuženikovu inače uredom načinu života. Budući da je riječ o službeničkom kaznenom djelu (bitno obilježje kaznenog djela je svojstvo optuženika kao načelnika), to nije pravilno optuženikovo svojstvo dvostruko vrednovati; najprije kao bitno obilježje djela, a potom i kao otegotnu okolnost. Vrhovni sud smatra da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja kazne zatvora optuženik ubuduće neće činiti kaznena djela.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja i da će se izraziti jasna društvena osuda zbog optuženikova ponašanja koje je kazneno djelo. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 18/2016

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


11.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio odluku o uvjetnom otpustu s izdržavanje kazne zatvora za zatvorenika osuđenog za ratni zločin

Vrhovni je sud donio rješenje kojim je odbio žalbu državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Sisku. Time je postalo pravomoćno rješenje o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora zatvoreniku koji je osuđen na kaznu zatvora 7 (sedam) godina za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Datum otpuštanja zatvorenika na uvjetni otpust odredit će nalogom sudac istrage u roku od tri dana od zaprimanja rješenja Vrhovnog suda. Zatvorenik mora biti otpušten najkasnije u roku tri dana od donošenja naloga suca izvršenja.

Zatvorenik je dužan redovito se javljati nadležnoj policijskoj postaji. Prvo javljanje mora biti u roku 2 dana od dana otpuštanja na uvjetni otpust, a dalje jednom mjesečno do isteka uvjetnog otpusta. Zatvorenik je dužan javiti se i Probacijskom uredu u roku 2 dana od dana otpuštanja na uvjetni otpust i dalje prema pojedinačnom programu postupanja koji će Probacijski ured izraditi za zatvorenika. Zatvorenik može promijeniti mjesto prebivališta, odnosno boravišta, samo uz suglasnost suca izvršenja Županijskog suda u Zagrebu.

Vrhovni sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu uvjetnog otpusta. Premda je zatvoreniku u kolovozu 2019. pravomoćno odbijen prethodni prijedlog za uvjetni otpust, u međuvremenu nastupila je nova okolnost. Zatvorenikovo je zdravstveno stanje znatno pogoršano, teško je pokretan, potrebna mu je stalna njega i pomoć. Prije nije kazneno osuđivan, drugi se postupak ne vodi, a zatvorenik se potpuno pridržava kućnog reda kaznionice. Sudjelovao je i u provođenju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. Zatvorenik je do sada izdržao ¾ izrečene mu kazne. Vrhovni je sud zaključio da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je kod zatvorenika dosadašnjim izdržavanjem ove kazne zatvora u cijelosti ostvarena svrha kažnjavanja. Za očekivati je da zatvorenik na slobodi neće činiti nova kaznena djela.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-109/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






10.3.2020.

DONESENA ODLUKA U PRVOM OGLEDNOM POSTUPKU U VEZI KREDITA U CHF

Vrhovni sud Republike Hrvatske je svojom odlukom u oglednom postupku poslovni broj Gos 1/2019-36 od 4. ožujka 2020., na postavljeno pravno pitanje:

"Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15.) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli?"

odgovorio:

Sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15.) ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

Na taj način, po prvi put od stupanja na snagu novele Zakona o parničnom postupku, od 1. rujna 2019., VSRH zauzeo je pravno shvaćanje o pitanju koje je od odlučnog značenja za veći broj tužbi koje su u većem broju predmeta podnesene pred prvostupanjskim sudovima ili se njihovo podnošenje očekuje, a na prijedlog koji je podnio Općinski sud u Pazinu.

Odluka se temelji na zaključku da je prijašnjim presudama hrvatskog suda pravomoćno utvrđeno da su nepoštene i ništetne odredbe osnovnog ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u CHF, ali nije rečeno da bi osnovni ugovori zbog toga bili ništetni u cijelosti. Nadalje, zaključeno je, da je u sprječavanju i otklanjanju nepoštene poslovne prakse kreditnih institucija, kao i zbog produbljivanja dužničke krize, donesen poseban propis, koji je usklađen sa Ustavom što je potvrdio postupak pred Ustavnim sudom, prema kojem su kreditne institucije bile dužne postupati po tom Zakonu, dok je korisnicima kredita dana dispozicija hoće li pristupiti sklapanju sporazuma ili će zadržati važeće ugovorene uvjete. Sklapanjem sporazuma između banaka i korisnika kredita, koji su sklopljeni suglasno tom Zakonu, kao posebnom propisu,nastala je nova pravna osnova, na koju nema mjesta primjeni općih pravila obveznog prava o novaciji ugovora.

Svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani su ovim pravnim shvaćanjem, pa će se predmeti brže i lakše rješavati, čime će se osim veće pravne sigurnosti postići brže i jeftinije sudovanje.

Odluci možete pristupiti klikom na priloženi link.

- VSRH Gos-1/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





6.3.2020.

Vrhovni sud u trećem stupnju potvrdio postrožene kazne za teško ubojstvo

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu u trećem stupnju kojom je odbio žalbu jednog od optuženika kao neosnovanu i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Time je postala pravomoćna presuda kojom je prihvaćena žalba državnog odvjetnika i preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni dvojici optuženika. Riječ je o prvostupanjskoj presudi Županijskog suda u Varaždinu. Tom su presudom dvojica optuženika osuđeni zbog kaznenog djela teškog ubojstva. Prvi optuženik je osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora 23 (dvadeset tri) godine, a drugi optuženik na kaznu zatvora 17 (sedamnaest godina). U kaznu je uračunato vrijeme uhićenja i istražnog zatvora od 20./21. siječnja 2016. pa nadalje. Vrhovni je sud u drugom stupnju postrožio kazne i prvog optuženika osudio na kaznu dugotrajnog zatvora 25 (dvadeset pet) godina, a drugog optuženika na kaznu zatvora 20 (dvadeset) godina.

Dvojica optuženika su osuđeni jer su zajedno provalili u kuću žrtve kako bi se domogli novca. Žrtva je stariji muškarac kojega su pronašli da spava u sobi, vezali ga i ugušili. Pretražili su odjeću žrtve i pronašli 500,00 EUR i 200,00 kuna, koje su uzeli i međusobno podijelili.

Kod izricanja kazne dugotrajnog zatvora 25 godina prvom optuženiku, Vrhovni je sud Republike Hrvatske kao posebno otegotne okolnosti uzeo u obzir činjenice da je optuženik već osuđivan u desetak navrata, zbog pretežito kaznenih djela teške krađe te izostanak bilo kakve emotivne reakcije i empatije na smrt žrtve. Optuženik je iskazao bezobzirnost i izrazitu upornost prema žrtvi koju su on i drugi optuženik zatekli u snu i zajedničkim snagama svladali pristajući da žrtvu usmrte.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ove kazne ispuniti svrhu kažnjavanja. Te kazne će utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je prouzrokovano žrtvi.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž-3/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



6.3.2020.

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE DEMANTIRA JUTARNJI LIST

"U povodu članka objavljenog u Jutarnjem listu 6. ožujka 2020. na 5. stranici pod naslovom "Odvjetnici potpisali i poslali deklaraciju za povećanje odštete za nematerijalnu štetu", radi pravilnog i potpunog informiranja javnosti Vrhovni sud RH ističe:

1. Nikakva službena peticija Hrvatske odvjetničke komore nije pristigla na sud do trenutka pisanja ovog priopćenja, osim ako se službenim obraćanjem Sudu ne smatra obraćanje elektroničkom poštom grupe od 47 odvjetnika koja je pristigla 5. ožujka 2020.

2. Vrhovni sud RH održao je u drugoj polovici 2017. jedan sastanak s predstavnicima građanskih županijskih sudova, u 2018. tri takva sastanka i u 2019. dva sastanka tako da nije istinita tvrdnja, ma iz kojeg izvora dolazila da se takvi sastanci ne održavaju, a to je lako provjerljivo na mrežnoj stranici Suda.

3. Ponavljamo već ranije izražen stav iz brojnih odluka, da iznosi u Orijentacijskim kriterijima za naknadu povrede prava osobnosti (ne nematerijalnu štetu) nisu osnova za matematičko računanje iznosa odštete i da posebne i individualne okolnosti manifestacije štete i njenog nastanka ostavljaju prostor za odstupanja od iznosa navedenih u tim kriterijima, pod uvjetom da ih tužitelji dokažu i sud prihvati."


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




6.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio oslobađajuću presudu, a za jedno djelo odbio optužbu u predmetu iz nadležnosti USKOK-a

Vrhovni je sud u povodu žalbe USKOK-a, a po službenoj dužnosti, djelomično preinačio oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu. Za jedno kazneno djelo odbio je optužbu protiv jednog od dvojice optuženika, a u preostalom dijelu potvrdio oslobađajuću prvostupanjsku presudu. Prvostupanjskom presudom su dvojica optuženika oslobođeni optužbe da bi počinili svaki po dva kaznena djela. Jedan optuženik se teretio za kaznena djela primanje mita i zlouporaba položaja i ovlasti u pokušaju, a drugi optuženik za kaznena djela davanja mita i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

Optužnicom je optuženicima stavljeno na teret da je prvi optuženik 2007. primio od drugog optuženika obećanje dara da obavi službenu radnju koju ne bi smio obaviti kako bi se drugi optuženik znatno okoristio. Prema optužnici, prvi optuženik se u dogovoru sa drugim optuženikom angažirao radi iznalaženja najsigurnijeg i najpovoljnijeg načina stjecanja imovine društva iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju u korist drugog optuženika i to mimo tržišne utakmice. Prvi optuženik je na poticaj drugog optuženika poduzimao radnje kako bi to sve realizirao.

Odlukom Vrhovnog suda odbijena je optužba protiv drugog optuženika u dijelu da je počinio jedno kazneno djelo davanja mita. To se odnosi na obećanje dara i druge koristi prvom optuženiku da u granicama svoje ovlasti obavi službenu radnju koju ne bi smio i tako mu pogoduje. Za to je kazneno djelo bila propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 3 godine. Prema Kaznenom zakonu za to djelo zastara kaznenog progona nastupa deset godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. Ovaj postupak je trajao dugo jer su bile donesene tri presude i to: 2009., 2011. i 2015. Sve su u žalbenom postupku ukinute. Sada je, a s obzirom na to da je od počinjena djela prošlo više od 12 godina, utvrđeno da je u odnosu na to jedno djelo nastupila zastara pa je optužbu trebalo odbiti po službenoj dužnosti.

U preostalom je dijelu Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu. Vrhovni sud se slaže sa utvrđenjima prvostupanjskog suda da nema jasnih i nedvojbenih dokaza da su optuženici počinili djela za koja se terete. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da prvi optuženik nije niti mogao drugom optuženiku omogućiti znatnu protupravnu imovinsku korist. Nema dokaza koji bi sa potrebnom sigurnošću upućivali na zaključak o postojanju dogovora o koruptivnoj razmjeni između optuženika. Nema pouzdanih dokaza niti da je na poticaj drugog optuženika prvi optuženik započeo, ali nije dovršio da kao službena osoba iskorištavanjem svog položaja i ovlasti te prekoračenjem granica svoje ovlasti pribavi znatnu imovinsku korist drugom optuženiku.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us-7/2018

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





4.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu i kazne za ratni zločin u kojem je ubijeno najmanje 75 civila

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe optuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci. Time je postala pravomoćna presuda kojom su sedam optuženika proglašeni krivima u odsutnosti za kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Protiv dvojice optuženika je odbijena optužba zbog kaznenog djela oružane pobune jer je nastupila zastara kaznenog progona. Tri optuženika su osuđena na kaznu zatvora svaki po 15 (petnaest) godina, a četiri optuženika su osuđena na maksimalne kazne zatvora, svaki po 20 (dvadeset) godina.

Petorica su optuženika osuđeni jer su 1991. za vrijeme trajanja oružanog sukoba sudjelovali u nezakonitom odvođenju civila te njihovom zatvaranju. Zatvorene su civile potom ukrcali u autobus, odvezli na jednu lokaciju gdje su ih izveli iz autobusa i iz vatrenog oružja ubili najmanje 75 civila. Dvojica su optuženika, jedan komandant štaba te jedan komandant postrojbe, osuđeni jer nisu ništa poduzeli da se tako nedopušteno postupanje prema civilima spriječi, suzbije i počinitelji kazne za ubojstva.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će pojedinačne kazne zatvora na koje su optuženici osuđeni ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ovih kazni Vrhovni je sud Republike Hrvatske posebno kao otegotnu okolnost cijenio da je kazneno djelo počinjeno prema većem broju civila, većinom starijem stanovništvu, nemoćnim i bolesnim ljudima koji nisu bili u mogućnosti pružiti bilo kakav otpor i koji zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja nisu nikome predstavljali bilo kakvu opasnost.

Kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje su optuženici prouzrokovali žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-548/2013

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






4.3.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio kaznu za poticanje na ubojstvo iz 1995. u Bosni i Hercegovini

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske postala je pravomoćna presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom je optuženi M.N. proglašen krivim za jedno kazneno djelo poticanje na ubojstvo i oslobođen za drugo kazneno djelo poticanje na ubojstvo. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci. Na oslobađajući se dio žalio državni odvjetnik. Na osuđujući se dio žalio optuženik i državni odvjetnik, zbog odluke o kazni. Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu.

Optuženik je osuđen jer je 1995. organizirao dovođenje nekoliko osoba u prostorije zapovjedništva paravojne postrojbe u Bosni i Hercegovini. Te osobe je zlostavljao zajedno sa drugim pripadnicima postrojbe. Potom je jednom od pripadnika te postrojbe rekao da ubije jednu osobu koja je privedena. Taj pripadnik je uzeo pištolj i ispalio hitac u glavu toj osobi, ali je život te osobe spašen hitnom liječničkom intervencijom.

Optuženik je oslobođen da bi 1993. kao zapovjednik iste postrojbe, zajedno sa grupom od najmanje 50 naoružanih pripadnika te postrojbe, uhićenika vojne policije izveo iz zgrade gdje je bio zatvoren. Prema optužnici optuženik je potom odveo uhićenika na ulicu i uputio da se šetajući udalji. Optuženik se tereti da su u tom trenutku po njegovoj zapovjedi nepoznati pripadnici postrojbe pucali iz svog naoružanja i usmrtili tog uhićenika.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 3 godine i 6 mjeseci za osuđujući dio presude ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Optuženik je osoba starije životne dobi iznad 70 godina, teško narušenog zdravstvenog stanja i neosuđivan. Dopustio je da policijski djelatnici preuzmu više osoba koje su držali i time je spašen život žrtve, a djelo je počinjeno za vrijeme ratnog stanja. Uzet je u obzir i veliki protek vremena od počinjenja djela (optuženik dobar dio toga vremena nije bio dostupan sudovima u Republici Hrvatskoj; od 2000. do 2013.).

Izrečena kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-291/2016

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






4.3.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske postrožio kaznu optuženom za organizirano prebacivanje preko granice većeg broja stranaca

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu USKOK-a i preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni. Time je optuženik pravomoćno proglašen krivim za dva kaznena djela; zločinačko udruženje i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja. Prvostupanjsku jedinstvenu kaznu zatvora četiri godine Vrhovni je sud povisio te optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora šest godina.

Optuženik je osuđen jer je s više drugih osoba organizirao prebacivanje izvan graničnih prijelaza iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku većeg broja državljana drugih zemalja. Okupio je i povezao u zajedničko djelovanje više osoba i koordinirao njihovo kretanje. Za novčanu naknadu koja se plaćala po stranom državljaninu, organizirao je dolazak većeg broja stranih državljana i nedozvoljeni ulazak mimo granične kontrole iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku. Organizirao je i prihvat, smještaj te vožnju tih stranaca u unutrašnjost Republike Hrvatske do namjeravanih odredišta. Na takav način u organizaciji optuženika četiri puta je prebačeno 48 stranih državljana. Optuženik je ostvario protupravnu imovinsku korist 48.000,00 EUR.

Vrhovni je sud Republike Hrvatske postrožio kaznu. Kod izricanja jedinstvene kazne 6 godina zatvora Vrhovni je sud Republike Hrvatske posebno otegotnim cijenio da je optuženik višestruko ranije osuđivan i da ranije kazne zatvora zbog istovrsnih djela nisu imale utjecaja. Predmetna djela je optuženik počinio nakon što mu je mjera istražnog zatvora u drugom predmetu zamijenjena jamstvom nakon čega je pobjegao i upustio se u ponovno činjenje istovrsnih kaznenih djela, ovaj puta u ilegalnom prebacivanju čak 48 stranih državljana. Optuženik je iskazao upornost u počinjenju kaznenih djela i visoki stupanj kriminalne količine. Od optuženika je oduzeta protupravna imovinska korist koju je ostvario.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us-1/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić







26.2.2020.

Vrhovni je sud potvrdio kaznu dugotrajnog zatvora 33 godine za teško ubojstvo trogodišnjeg djeteta

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu u trećem stupnju kojom je odbio izjavljenu žalbu optuženice kao neosnovanu i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Time je postala pravomoćna presuda kojom su odbijene žalbe optuženice i maloljetnice i potvrđena prvostupanjska presuda i rješenje Županijskog suda u Puli-Poli. Punoljetna je optuženica zbog kaznenog djela teškog ubojstva osuđena na kaznu dugotrajnog zatvora 33 godine. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. svibnja 2017. pa nadalje. Maloljetnici je zbog kaznenog djela teškog ubojstva izrečena odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod najdulje tri godine.

Punoljetna optuženica i maloljetnica su osuđene jer su zajedno jastukom ugušile trogodišnje dijete koje se otimalo i plakalo. Punoljetna optuženica je majka djeteta. Ubojstvo je počinjeno prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi. Optuženica i maloljetnica su mrtvo tijelo djeteta odnijele do obale mora i punoljetna optuženica ga je bacila u more.

Kod izricanja kazne dugotrajnog zatvora 33 godine punoljetnoj optuženici, Vrhovni je sud Republike Hrvatske kao posebno otegotne okolnosti uzeo u obzir činjenice da je optuženica iskazala hladnokrvno planiranje, upornost i bešćutnost u počinjenju djela. Djelo je motivirano bizarnom željom za odlaskom u drugu državu kod dečka kojeg je tek upoznala preko društvene mreže, a dijete joj je za to smetalo. Dijete je trpilo agoniju koja je trajala oko pola sata.

Zbog dubokog poremećaja ličnosti, optuženica je u vrijeme događaja bila u stanju smanjene ubrojivosti. Izrečena joj je i sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.

Prema maloljetnici je primijenjeno maloljetničko pravo, a ne opće kazneno pravo. Kod maloljetnice su izraženi poremećaji u ponašanju. Dosadašnji odgojni utjecaji nisu djelovali. Prije je bila smještena u Domu za odgoj i u udomiteljskim obiteljima odakle je bježala. S obzirom na vrstu kaznenog djela, njegovo počinjenje te teške obiteljske prilike maloljetnice, zaključeno je da je nužno maloljetnicu izdvojiti iz sredine u kojoj živi i prema njoj primijeniti socijalno pedagoški rad uz pojačane mjere odgoja. To se jedino može provoditi u zatvorenim uvjetima. Maloljetnici je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna dugotrajnog zatvora 33 godine punoljetnoj optuženici ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je prouzrokovano žrtvi.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž-6/2018-4

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



25.2.2020.

Vrhovni sud postrožio kaznu za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Puli-Poli. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optužena V.B.B. sada proglašena krivom za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. Prvostupanjsku kaznu zatvora četiri godine Vrhovni je sud povisio te optuženicu osudio na kaznu zatvora pet godina i šest mjeseci.

Ocjena je najvišeg suda da je prvostupanjski sud precijenio značaj olakotnih okolnosti, a podcijenio značaj otegotnih okolnosti. Pravilno je kao olakotno cijenjeno priznanje, žaljenje i kajanje optuženice kao i to da je majka maloljetnog djeteta i da je kazneno neosuđivana. No nije odgovarajuće cijenjeno da je optuženica kršila više prometnih propisa. Naime, vozila je pod visokom koncentracijom alkohola 1,92 g/kg, ugrozila je više sudionika u prometu te udarila vozilom u osobno vozilo kojim je upravljao preminuli oštećenik. Osim toga, optuženica je pravomoćno osuđivana jer je prije počinila prekršaj kada se odbila podvrgnuti ispitivanju stupnja alkoholiziranosti. To pokazuje sklonost nepoštivanja prometnih propisa i općeprihvaćenih normi ponašanja, a to povećava pogibeljnost i traži strože kažnjavanje.

Postrožena kazna u sebi sadrži dostatnu količinu društvene osude za zlo koje je optuženica počinjenjem kaznenog djela nanijela društvu u cjelini te će ovakva kazna ispuniti svrhu kažnjavanja.

Optuženici je izrečena i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju koje je pet godina dulje od izrečene kazne zatvora. U mjeru zabrane uračunato je vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole od 14. rujna 2018. pa nadalje.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-695/2019-6

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



18.2.2020.

Vrhovni je sud potvrdio kaznu zatvora pet godina za tešku tjelesnu ozljedu sa smrtnom posljedicom

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbu optuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Državni se odvjetnik nije žalio na presudu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo teške tjelesne ozljede. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 5 (pet) godina. Državni se odvjetnik nije žalio.

Optuženik je osuđen zbog teškog tjelesnog ozljeđivanja supruge uslijed čega je umrla. Optuženik je teško pokretnu suprugu, ozbiljno narušenog zdravlja, ovisnu o tuđoj njezi i pomoći vrijeđao i udario više puta po glavi i tijelu. Uslijed verbalnog i fizičkog nasilja te zlostavljanja žrtva je doživjela višestruke tjelesne ozljede, jaki strah i snažni emocionalni događaj. Nastupila je psihička trauma zbog koje je žrtva preminula.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 5 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeto u obzir da je optuženik djelo počinio u kući žrtve koja je bila narušenog zdravlja, teško pokretna i nemoćna pružiti otpor i obraniti se. Optuženik je tijekom postupka kršio izrečene mjere opreza i pobjegao iz Republike Hrvatske.

Izrečena kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-643/2019-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




14.2.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske osudio na jedinstvenu kaznu zatvora šest godina optuženika za spolno zlostavljanje maloljetnog djeteta

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je djelomično usvojio žalbe stranaka u odnosu na presudu Županijskog suda u Zagrebu i preinačio prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci jednog djela i odluci o kazni, a odbio žalbe u preostalom dijelu. Time je optuženik pravomoćno proglašen krivim za tri kaznena djela; teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te dva kaznena djela spolne zlouporabe djeteta starijeg od petnaest godina. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 6 (šest) godina.

Optuženik je osuđen jer je kao očuh s djetetom u više navrata tijekom dvije godine počinio spolne radnje. Dijete tada nije navršilo petnaest godina i živjeli su u zajedničkom kućanstvu. Također je osuđen i što je s istim djetetom kad je navršilo petnaest godina u dva navrata obavio spolni odnošaj.

Vrhovni je sud Republike Hrvatske preinačio prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci prvog djela jer je prvostupanjski sud pogrešno označio da je to djelo počinjeno uz kvalifikatornu okolnost koja bi ga činila težim djelom, a ta okolnosti nije navedena u činjeničnom opisu. Zbog te preinake optuženik je osuđen za djelo s blaže predviđenom kaznom zatvora. Zakonski minimum za to djelo je kazna zatvora tri godine, a zakonski maksimum 15 godina zatvora. Utvrđena mu je niža kazna zatvora jer je sada pravilno proglašen krivim za blaže kazneno djelo. Umjesto prijašnje kazne 6 godina zatvora, sada je utvrđena kazna 5 godina zatvora. Za preostala djela prihvaćena su kazne koje je utvrdio prvostupanjski sud.

Kod izricanja jedinstvene kazne 6 godina zatvora Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno su kao otegotne okolnosti uzete u obzir dugotrajnost razdoblja počinjenja djela (gotovo tri godine) i činjenica da je optuženik znao da je dijete odrastalo u teškim uvjetima i da je već ranije proživjelo traumu. Djela su počinjena ucjenjivanjem djeteta uz povremeno fizičko i psihičko zlostavljanje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kžzd-23/2019-6

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



12.2.2020.

Potvrđena kazna zatvora 8 godina za ratni zločin

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 8 (osam) godina.

Optuženik je osuđen zbog nečovječnog postupanja 1991. prema civilnom stanovništvu. Naoružan automatskom puškom, zajedno sa još dvojicom muškaraca, ušao je u kuću civila gdje je zatekao dvije starije osobe; muškaraca i ženu. Ženu je odveo na kat i naredio joj da se skine i legne te je izvršio nasilni spolni odnos. Naredio joj je da dalje leži jer će doći drugi muškarac koji je s njim u društvu. Potom je i drugi muškarac sa ženom izvršio nasilni spolni odnos, a nakon njega i treći muškarac. Za to su vrijeme u kuhinji tukli starijeg muškarca, ubadali su ga noževima po glavi i tijelu, rezali po vratu ispod brade, vezali mu uže oko vrata i prijetili da će ga objesiti. Optuženik je zatim izišao iz kuće i na cesti naredio jednoj ženi (civilnoj osobi) da uđe u dvorišnu zgradu i legne na pod i pokušao je s njom izvršiti nasilni spolni odnos. U tome nije uspio pa joj je naredio da ustane i pored uha joj ispalio iz puške jedan metak.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 8 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeta u obzir brojnost radnji u počinjenju djela i visok stupanj kriminalne volje. Kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 33/2019-4

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



12.12.2019.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio ogledni postupak

Svojim rješenjem Gos-1/2019 od 11. prosinca 2019. vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopustilo je prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Pravno pitanje koje glasi: "Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima ("Narodne novine", broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli" Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio je važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima.

Nakon donošenja rješenja, Vrhovni sud Republike Hrvatske odmah je objavio svoje rješenje na e-oglasnoj ploči sudova. Prvostupanjski sudovi u svojim postupcima mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je odluku o pitanju donijeti u roku od 90 dana, nakon čega su svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani tim pravnim shvaćanjem.

Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom, koja postoji i u drugim državama Europe, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed, te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost, jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka, i u krajnjoj liniji, smanjiti opterećenost Vrhovnog suda Republike Hrvatske istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Gos-1/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije