Novosti

Priopćenja

27.7.2021.

Vrhovni sud potvrdio osudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbu optuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Osuđen je na kaznu zatvora deset godina. U kaznu mu je uračunato lišenje slobode i određen mu je istražni zatvor.

Optuženik je osuđen zbog ubijanja civilnog stanovništva 1995. za vrijeme oružanog sukoba. Napustio je ratni položaj i otišao do sela u kojem je prije živio. Pucao je iz automatske puške prema muškarcu i ženi koji su se nalazi ispred svoje kuće. Poznavao ih je od ranije. Muškarcu je pucao u leđa i glavu dok je ovaj bježao prema obližnjoj šumi. Ženu je usmrtio na terasi ispred kuće. Majku ubijenih, koja se nalazila unutar kuće, zapalio je zajedno s kućom i stokom koja se nalazila zaključana u prizemnom dijelu kuće.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 10 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Pravilno je prvostupanjski sud optuženiku kao otegotne okolnosti cijenio da je lišio života tri sobe koje je poznavao od ranije. Te osobe nikako nisu ugrožavale vojne akcije odnosno sigurnost pripadnika vojske kojoj je pripadao optuženik. Otegotno je i što je treća žrtva zapaljena živa u kući. Olakotnim je cijenjena dosadašnja neosuđivanost i zdravstveno stanje (alkoholna ciroza jetre, varikozitet jednjaka, dijabetes, PTSP). Kao olakotno nije cijenjeno sudjelovanje u Domovinskom ratu jer je optuženik počinio ratni zločin kao sudionik Domovinskog rata. Pored toga, na temelju mobilizacijskih poziva priključio se vojsci, a prije toga je pobjegao u inozemstvo da bi izbjegao mobilizaciju.

Tako odmjerena kazna odgovara stupnju krivnje optuženika i pogibeljnosti kaznenog djela. Izrečena kazna sadrži dostatnu moralnu osudu za zlo koje je optuženik počinjenjem djela prouzročio i dostatnu društvenu osudu za počinjenje djela. Izricanje blaže ili strože kazne nije opravdano.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 23/2019

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





26.7.2021.

Vrhovni sud u trećem stupnju potvrdio osudu za jedno kazneno djelo ubojstva i jedno kazneno djelo ubojstva u pokušaju

Vrhovni sud Republike Hrvatske u trećem je stupnju donio presudu kojom je odbio žalbu optuženika kao neosnovanu i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske o kojoj smo obavijestili 14. prosinca 2020.

Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 24 (dvadeset četiri) godine. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik nalazi od 28. lipnja 2018.

Optuženik je osuđen jer je 2018. na plaži ispred noćnog kluba nakon kratkotrajnog provociranja i svađe s tri osobe s oštrim predmetom nalik na nož napao žrtve. Zadao je ubodnu ranu u prsište prvoj žrtvi. Od tih ozljeda žrtva je iskrvarila i preminula. Druga je žrtva priskočila u pomoć, a optuženik joj je istim oštrim predmetom zadao ubodnu ranu na leđima. Žrtvi je pružena hitna liječnička intervencija i preživjela je. U tijeku je ponovljeni postupak za optužbu da je u odnosu na treću žrtvu počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju. Naime, u tom je dijelu prijašnja prvostupanjska presuda bila ukinuta.

Vrhovni sud smatra da je odluka drugostupanjskog suda o kazni u svemu primjerena ličnosti optuženika i svim okolnostima počinjenih kaznenih djela. Kazna nije ni prestroga ni preblaga (utvrđene kazna zatvora 17 godina za kazneno djelo ubojstva te kazna zatvora 8 godina kazneno djelo ubojstva u pokušaju te potom osuda na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 24 godina). Kao olakotna okolnost cijenjeno je da je otac maloljetnog djeteta i da je jedno kazneno djelo ostalo u pokušaju. Otegotnim je uzeto u obzir da su djela počinjena s najtežim oblikom krivnje. Optuženik je prije osuđivan u Velikoj Britaniji zbog više kaznenih djela. To ga nije odvratilo od činjenja kaznenih djela nego je njegovo protupravno ponašanje napredovalo jer sada čini teža i pogibeljnija kaznena djela. Odmah nakon počinjenja djela je pokušao pobjeći i pri tome je djelomično promijenio osobni izgled brijanjem glave. Manifestirao je brutalnost, perfidnost i lukavost pri počinjenu djela. Uporno i agresivno je nasrtao na žrtve na javnom mjestu pred većim brojem ljudi. Time je pokazao potpunu nekritičnost i visoki stupanj kriminalne volje. Ugrozio je život ljudi što je najzaštićenije dobro, a u konačnici je to dovelo do gubitka jednog mladog života.

Jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora 24 godina ispunit će se svrha kažnjavanja i izraziti jasna društvena osuda. Kazna treba utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, a svim građanima pokazati da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Osim toga, pojačat će se povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž 1/2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



21.7.2021.

Objavljen Godišnji izvještaj o stanju vladavine prava za 2021.

Europska komisija objavila je Godišnji izvještaj o stanju vladavine prava za 2021. Sastoji se od izvještaja o stanju vladavine prava u EU te 27 poglavlja za svaku zemlju članicu. Vladavina prava znači da svi dijelovi društva, uključujući sva tijela javne vlasti, uvijek djeluju u okviru ograničenja utvrđenih zakonom, u skladu s vrijednostima demokracije i temeljnih prava te pod nadzorom neovisnih i nepristranih sudova. Republika Hrvatska u izvještaju se spominje 12 puta, a razrada je u Poglavlju za Hrvatsku. Najznačajniji dijelovi koji se odnose na pravosudni sustav navode podatak iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u (EU Justice scoreboard) o vrlo niskom dojmu građana u Republici Hrvatskoj o neovisnosti sudstva. Dojam je neprekidno u silaznom kretanju od 2016. i dalje je među najnižima u EU-u. Dva su osnovna razloga za loš dojam: upletanje ili pritisak vlade i političara te ekonomskih ili drugih posebnih interesnih skupina.

Rješavanju tih problema mogle bi pridonijeti detaljnije ankete kojima bi se među dionicima u pravosudnom sustavu ispitali i utvrdili konkretni razlozi za trajno nisku razinu percepcije neovisnosti pravosuđa. Posljednja anketa provedena je 2015. Uočeno je da je postupak izbora novog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske (koji je još u tijeku) prouzročio prijepore i žestoke rasprave među najvišim predstavnicima državnih tijela, što je često uključivalo i podcjenjujuće izjave o sucima Vrhovnog suda i drugih sudova. Izdvojeno je da Ustavni sud naglašava važnost suradnje među državnim tijelima. Izvještaj ističe da bi trebalo ovlastiti neovisno i stručno tijelo čiji su članovi znatnim dijelom iz redova sudstva (u ovom slučaju Opća sjednica Vrhovnog suda) za izdavanje mišljenja prema kojem u praksi postupa nadležno tijelo za imenovanje (radi povećanja objektivnosti postupka kako bi se ograničila sloboda kojom izvršna vlast raspolaže u tim imenovanjima).

Sudbena vlast, uključujući Državno sudbeno vijeće, poduzela je značajne korake za raščišćavanje navoda o kršenju sudačke etike, stegovnom postupanju ili korupciji unutar sudstva. Izrada antikorupcijske strategije je u tijeku, ali nedostaje specijaliziranih istražitelja i državnih odvjetnika u antikorupcijskim kaznenim predmetima na visokoj razini. Zakonodavni okvir za borbu protiv korupcije tek treba reformirati. Nastavljeno je pozitivno kretanje istraga i kaznenih progona u predmetima korupcije na visokoj razini, ali pred sudom se može očekivati dugotrajan postupak koji usporava odluke suda. Istaknuto je da su objavljene imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika i osigurani dodatni resursi za njihovu provjeru.

Upotreba alata za elektroničku komunikaciju u sudovima postupno se povećava (trenutačno je među najslabije razvijenim u EU-u). Objavljivanje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih presuda i dalje je vrlo ograničeno (preduvjet za poboljšanje je nadogradnja sustava e-spis).

U Izvještaju se navodi da su u pravosudnom sustavu postignuta poboljšanja u pogledu skraćenja trajanja postupka i smanjenja broja neriješenih, predmeta posebno na drugostupanjskim sudovima. Na prvostupanjskim je sudovima zbog pandemije bolesti COVID-19 i razornih potresa u dijelu zemlje došlo do odgoda sudskih rasprava, što je produljilo trajanje postupka.

Detaljnije na poveznicama:

-2021_rule_of_law_report_en

-2021_rolr_country_chapter_croatia_hr

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




20.7.2021.

Priopćenje u povodu isteka mandata predsjednika Vrhovnoga suda Republike Hrvatske

1. Predsjedniku Vrhovnoga suda Republike Hrvatske sucu Đuri Sessi 20. srpnja 2021. prestaje dužnost predsjednika. Situacija prestanka dužnosti predviđena je u Zakonu o sudovima. Do izbora novog predsjednika poslove sudske uprave obavljat će zamjenik predsjednika, čije su ovlasti određene zakonom koji je donio Hrvatski sabor. Demokratski legitimitet postoji jer su zakon donijeli demokratski izabrani predstavnici. Dugotrajnost sudskih postupaka najveći je problem. U obavljanju poslova sudske uprave nastavit će se poduzimanje radnji radi nastavljanja trenda smanjenja broja predmeta i njihova bržeg rješavanja.

2. Bez obzira na to koliko će situacija do izbora novog predsjednika trajati i kako će završiti, suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet. Zato nema ustavne krize. Suci nisu "proizveli" ovu situaciju niti žele biti dio dnevnopolitičkih sučeljavanja. Sucima je svejedno koja je politička opcija na vlasti sve dok se poštuje samostalnost i neovisnost sudbene vlasti koja je određena Ustavom Republike Hrvatske.


glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




9.7.2021.

Za sada ništa od tumačenja Suda Europske unije o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima

Vrhovni sud Republike Hrvatske je 5. srpnja 2021. zaprimio rješenja Suda Europske unije da je predmet C-474/20 izbrisan iz upisnika tog suda.

Naime, u postupku odlučivanja o reviziji potrošača, vijeće VSRH podnijelo je Sudu Europske unije zahtjev za tumačenje direktive 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, o čemu je javnost bila obaviještena našim priopćenjem od 3. listopada 2020.

Radi se o postupku po reviziji potrošača koji je pravomoćno izgubio spor jer su nižestupanjski sudovi zauzeli pravno shvaćanje da mu, nakon tzv. konverzije, ne pripada daljnja restitucija zbog pobijanih nepoštenih ugovornih odredbi prvotno sklopljenog ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u CHF.

Obzirom da je potrošač odustao od izjavljene revizije, pred Vrhovnim sud Republike Hrvatske više se ne vodi postupak za čije je rješenje potrebno zatraženo tumačenje. Posljedično tome, sud Europske unije nije više nadležan za odlučivanje o postavljenom pitanju što je konstatirano gore spomenutim rješenjem tog suda.

Zbog toga VSRH je za sada onemogućen dobiti odgovor na postavljena pitanja iz zahtjeva za prethodnu odluku odnosno tumačenje prava EU relevantnog u postupcima koji se vode u sličnim sporovima pred hrvatskim sudovima.

 

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



9.7.2021.

Vrhovni sud potvrdio osudu za pokušaj teškog kaznenog djela protiv spolne slobode i nasilje u obitelji

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Varaždinu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za dva kaznena djela i to pokušaj teškog kaznenog djela protiv spolne slobode i nasilje u obitelji. Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora 3 (tri) godine i 7 (sedam) mjeseci. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik nalazi i sada. Uz kaznu je optuženiku izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja će se provoditi u okviru zatvorskog sustava i može trajati najdulje tri godine.

Optuženik je osuđen jer je u alkoholiziranom stanju bez pristanka izvanbračne supruge više od četiri sata uz uporabu sile pokušavao s njom izvršio spolni odnošaj. Najprije ju je zaključao u kuću i udarao rukama i nogama po glavi i tijelu. Žrtva se opirala i nedvosmisleno se protivila spolnom odnosu. Udarcima i stiskanjem za vrat svladavao je otpor žrtve, trgao s nje odjeću i pokušao izvršio s njom spolni odnos. U tome nije uspio zbog izostanke erekcije pa ju je odgurnuo s kreveta. Žrtva je pri tome pala i zadobila tjelesne ozljede. Osuđen je i jer je preko četiri godine učestalo vrijeđao i omalovažavao izvanbračnu suprugu, udarao i tražio od nje spolne odnose. Pri tome se često nalazio u alkoholiziranom stanju. To je kod nje izazvalo strah, stid i poniženost.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da izrečena jedinstvena kazna zatvora odgovara težini počinjenih kaznenih djela, okolnostima počinjenja te ličnosti samog optuženika. Olakotnim je cijenjena prijašnja neosuđivanost i smanjena ubrojivost. Otegotnim je cijenjena upornost u počinjenju kaznenog djela silovanja u pokušaju te višegodišnje razdoblje u kojem je činjeno kazneno djelo nasilja u obitelji. To pokazuje značajan stupanj ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra. Okolnost da je kazneno djelo silovanja ostalo u pokušaju je zakonski razlog za ublažavanje kazne koje je prvostupanjski sud pravilno primijenio. Optuženiku je dijagnosticirana ovisnost o alkoholu.

Izrečenom će se kaznom izraziti jasna društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela i utjecati i na sve da ne čine kaznena djela. Time se ostvaruje generalna prevencija. Kazna će utjecati i na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela (specijalna prevencija) te mu omogućiti nakon izdržane kazne ponovno uključivanje u društvo. Kazna će utjecati i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 83-2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



7.7.2021.

Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je određeno izručenje Sjedinjenim Američkim Državama

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu izručenika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Splitu. Time je postalo pravomoćno rješenjem kojim je utvrđeno da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje izručenika Sjedinjenim Američkim državama.

Izručenik je državljanin Sjedinjenih Američki Država. U Republici Hrvatskoj vodi se ekstradicijski postupak jer je za njim raspisana međunarodna potraga radi vođenja kaznenog postupka zbog dva kaznena djela zlostavljanja djeteta koje rezultira ozbiljnom tjelesnom ozljedom. Protiv izručenika je u Koloradu, Sjedinjene Američke Države podignuta optužnica.

Izručenik se tereti da je u Sjedinjenim Američkim državama od prosinca 2014. do prosinca 2016. prouzrokovao ozljedu djetetu, ili dopustio da se dijete nerazumno stavi u situaciju koja je predstavljala opasnost od ozljede za život ili zdravlje djeteta te sudjelovao u kontinuiranom obrascu ponašanja koje je rezultiralo u pothranjenosti, nedostatku odgovarajuće zdravstvene skrbi, okrutnom kažnjavanju, zlostavljanju ili akumulaciji ozljeda, koje su rezultirale ozbiljnom tjelesnom ozljedom djeteta.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za izručenje. Izručenik nije državljanin Republike Hrvatske, a djela za koje se traži izručenje nisu počinjena na području Republike Hrvatske niti protiv državljanina Republike Hrvatske. Kaznena djela za koja se traži izručenje su ujedno i kaznena djela koja su propisana u kaznenom zakonodavstvu Republike Hrvatske. Nije nastupila zastara kaznenog progona po hrvatskim zakonima. Izručenik je pristao na izručenje, a Sjedinjene Američke Države su jasno izrazile da bi izvršile uzajamnost u postupanju u slučaju usporedive zamolbe hrvatskog pravosudnog tijela. Konačnu odluku o izručenju će donijeti ministar pravosuđa i uprave.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 117-2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




15.6.2021.

Vrhovni je sud u povodu žalbe državnog odvjetnika odbio optužbu za zlouporabu položaja i ovlasti

Vrhovni je sud Republike Hrvatske u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, preinačio oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu i odbio optužbu za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti protiv dvojice optuženika. Prvostupanjskom presudom su dvojica optuženika oslobođeni optužbe da bi počinili svaki kazneno djelo zlouporaba položaja i ovlasti.

Optužnicom je optuženicima stavljeno na teret da su 1997. iskoristili svoj položaj i ovlasti. Prvi optuženik je kao pomoćnik ministra obrane Republike Hrvatske naložio tajnu i hitnu obnovu vikend kuće osobe koja nikad nije prijavila ratnu štetu na toj kući. Nije prijavljeno niti da su štetu prouzrokovali pripadnici Hrvatske vojske niti je itko iz Ministarstva obrane procijenio štetu na toj kući. Postupajući po traženju prvog optuženika, drugi optuženik, načelnik jedne uprave Ministarstva obrane, zajedno sa svojim pomoćnikom angažirao je trgovačko društvo koje je izvelo radove sanacije te vikend kuće. Za radove sanacije tom je trgovačkom društvu iz sredstava Ministarstva obrane isplaćeno 1.098.366,21 kuna.

Vrhovni je sud utvrdio da je za kazneno djelo za koje su optuženici oslobođeni optužbe nastupila zastara kaznenog progona prije nego što je spis došao na Vrhovni sud Republike Hrvatske (18. rujna 2019.). U optužnici je kao vrijeme počinjenja djela navedeno „krajem mjeseca svibnja i početkom mjeseca lipnja 1997.“ Prema Kaznenom zakonu za kazneno djelo koje je bilo predmet postupka zastara kaznenog progona nastupa dvadeset godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. U ovom postupku prije je bila donesena prvostupanjska presuda koja je u žalbenom postupku ukinuta pa je zastarni rok 22 godine. S obzirom na to da je od počinjenja djela prošlo više od 22 godine, utvrđeno je da je nastupila zastara kaznenog progona i to prije nego što je spis došao na Vrhovni sud Republike Hrvatske. Kada nastupi zastara kaznenog progona, tada se prema zakonu i po službenoj dužnosti optužba mora odbiti pa je takvu odluku Vrhovni sud i donio.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-501/2019

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije