Novosti

Priopćenja

20.5.2022.

Izaslanstvo Suda Europske unije na čelu s predsjednikom, gospodinom sucem Koenom Lenaertsom dolazi u službeni posjet u Republiku Hrvatsku

Početkom slijedećeg tjedna u službeni posjet u Republiku Hrvatsku dolazi izaslanstvo Suda Europske unije na čelu s predsjednikom, gospodinom sucem Koenom Lenaertsom.

U okviru posjeta u ponedjeljak 23. svibnja 2022. u 10.30 u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske sastat će se izaslanstva dvaju sudova. Sljedećeg dana, 24. svibnja s početkom u 9.00 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u organizaciji Vrhovnog i Ustavnog suda Republike Hrvatske, održat će se konferencija u čijem će radu sudjelovati suci Suda Europske unije, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske i ostalih hrvatskih sudova.

Na svečanom otvaranju skupa nazočit će i predsjednik Vlade Republike Hrvatske, gospodin Andrej Plenković, čelnici Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora, te predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave RH. Okupljenim sucima će se obratiti predsjednici Suda Europske unije, Vrhovnog i Ustavnog suda.

U radnom dijelu konferencije, predsjednik Lenaerts održat će uvodno izlaganje o sudbenoj suradnji i prethodnom postupku, dok će u odvojenim radionicama suci raspravljati o ulozi najvišeg suda u osiguranju jedinstvene primjene prava, nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima i o Europskom uhidbenom nalogu.

 

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




19.5.2022.

Vrhovni sud preinačio u odluci o kazni i u odluci o oduzimanju imovinske koristi presudu zbog produljenog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu kojom je u povodu žalbi dvoje optuženika, a po službenoj dužnosti preinačio u odluci o kazni i u odluci o oduzimanju imovinske koristi presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi. Time je postala pravomoćna presuda kojom su optuženik i optuženica (supružnici) proglašeni krivima za produljeno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Optuženik i optuženica su osuđeni jer su od 2001. do 2005. netočno prikazali rezultate poslovanja trgovačkog društva s ciljem neosnovane isplate dividende optuženiku, predsjedniku uprave i vlasniku većinskog paketa dionica u tom društvu. Optuženica, članica uprave i zadužena za knjigovodstvo, naložila je izradu netočnih financijskih izvještaja i neosnovano knjiženje poslovnih događaja. Potom su takvi izvještaji prezentirani nadzornom odboru i skupštini društva, a sve s ciljem ishođenja odluke skupštine društva o isplati dividende. Isplaćenom dividendom optuženik je pribavio nepripadnu dobit 3.182.536,59 kuna.

Prvostupanjskom presudom optuženik je osuđen na kaznu zatvora od jedne godine i jedan mjesec, s time da će se izvršiti šest mjeseci kazne zatvora, a dio kazne sedam mjeseci se neće izvršiti uz rok provjeravanja tri godine (djelomična uvjetna osuda). Optuženica je osuđena na kaznu zatvora od jedne godine uz rok provjeravanja tri godine (uvjetna osuda). Optuženiku je naloženo na ime oduzete imovinske koristi platiti Republici Hrvatskoj 3.182.536,59 kuna.

Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio sve okolnosti odlučne za izbor kazne. Vrhovni sud smatra da je optuženiku i optuženici pravilno olakotnim cijenjen protek vremena od počinjenja kaznenog djela. Roditelji su maloljetnog djeteta. Optuženiku je cijenjeno i njegovo narušeno zdravstveno stanje. Otegotnim je cijenjena njihova dosadašnja osuđivanost, a optuženiku također i visina pribavljene imovinske koristi.

No, izricanjem djelomične uvjetne osude na način da rok provjeravanja počinje teći od izdržane kazne došlo je do povrede kaznenog zakona na štetu optuženog. Zato je Vrhovni sud preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o djelomičnoj uvjetnoj osudi optuženiku na način da vrijeme provjeravanja tri godine počinje teći od dana pravomoćnosti presude. Za optuženicu je potvrđena prvostupanjska presuda.

Odlukom Vrhovnog suda preinačena je i odluka o oduzimanju imovinske koristi od optuženika jer se u međuvremenu izmijenila pravna osnova za primjenu tog pravnog instituta. Zato je od optuženika trebalo imovinsku korist (3.182.536,59 kuna) oduzeti na temelju sada važećeg propisa, odnosno Zakona o kaznenom postupku.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da su izrečena djelomična uvjetna osuda optuženiku, kao i izrečena uvjetna osuda optuženici, primjerene težini i okolnostima počinjenog kaznenog djela i njihovim osobnostima. Takvom će se kaznom ostvariti svrha kažnjavanja i u dostatnoj mjeri izraziti odgovarajući prijekor društva prema takvim kaznenim djelima. Ujedno će se upozoriti drugi građani da se klone sličnih postupaka.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 404/2017

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






6.5.2022.

U povodu učestalih medijskih zahtjeva radi komentiranja jučerašnje odluke Suda EU Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi slijedeće priopćenje:

U povodu učestalih medijskih zahtjeva radi komentiranja jučerašnje odluke Suda EU Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi slijedeće priopćenje:

„Prvenstveno, Vrhovni sud Republike Hrvatske niti njegov Predsjednik ne komentiraju odluke drugih sudova, međutim, primjećujemo da se ovoj odluci Suda EU, za koju se postavljaju pitanja, u medijskom prostoru, pridaje značenje koje ta odluka nema. Naime, postoji podjela nadležnosti između nacionalnih sudova i sudova EU pa sudovi EU-a nemaju nadležnost, odnosno ne sude u predmetima u kojima se radi o primjeni nacionalnog zakona.

Tako je Sud EU u ovoj odluci presudio da za ovaj slučaj nije nadležan jer se radi o primjeni hrvatskog nacionalnog zakonodavstva, odnosno, konkretno, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine („Narodne novine“, broj 102/15) i ugovora o konverziji sklopljenih na temelju tog nacionalnog zakona. Naime, članak 1. stavak 2. Direktive 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima isključuje iz njezina materijalnog područja primjene ugovorne odredbe koje su odraz zakonskih odredaba nacionalnog prava.

Dakle, u biti se Sud EU-a proglasio stvarno nenadležnim za rješavanje sporova proizašlih iz primjene nacionalnog zakona, stoga se taj sud uopće ne dotiče merituma spora, već je to zadaća sudova u Republici Hrvatskoj.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je svjestan situacije, te u okviru svoje nadležnosti radi na ovoj vrsti predmeta.“

 

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



4.5.2022.

Vrhovni sud u trećem stupnju potvrdio osudu za kazneno djelo teškog ubojstva

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu u trećem stupnju kojom je odbio žalbu optuženika kao neosnovanu i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Time je postala pravomoćna presuda kojom je nakon dopuštene obnove postupka stavljena izvan snage prijašnja pravomoćna presuda i na temelju izmijenjene optužnice optuženik osuđen zbog kaznenog djela teškog ubojstva na kaznu dugotrajnog zatvora 25 (dvadeset pet godina). U kaznu je optuženiku uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne zatvore.

Optuženik je prethodno osuđen jer je 2004. ubio muškarca kojem je dugovao 14.000 EUR-a kako bi izbjegao vraćanje duga. Vozili su se zajedno u automobilu. Zaustavio je automobil i kad mu se žrtva okrenula leđima ispalio je hitac u leđa žrtve. Uslijed zadobivenih rana žrtva je odmah umrla. Optuženik je mrtvo tijelo odvezao do vinograda i pokušao uništiti paljenjem. Nije u tome uspio pa je tijelo zakopao u drvenoj šupi. U prvom je postupku proglašen krivim za teško ubojstvo. Osuđen je na kaznu dugotrajnog zatvora 28 (dvadeset osam) godinu, ali je u odnosu na tu presudu dopuštena obnova nakon presude Europskog suda za ljudska prava

Obnova kaznenog postupka dopuštena je 2014. nakon što je presudom Europskog suda za ljudska prava utvrđeno da je došlo do povrede optuženikovih prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (jer je optuženik bio podvrgnut nečovječnom postupanju tijekom boravka u policiji, a o tome nije provedena nikakva istraga i jer mu tijekom policijskog ispitivanja nije bila osigurana pravna pomoć). U novom je postupku nakon provedene rasprave na kojoj je državni odvjetnik izmijenio optužnicu, prvostupanjski sud odlučio staviti izvan snage prijašnju pravomoćnu presudu, proglasio je optuženika krivim zbog kaznenog djela teškog ubojstva i osudio na kaznu dugotrajnog zatvora 25 (dvadeset pet godina).

Vrhovni je sud u trećem stupnju ocijenio da se prilikom donošenja drugostupanjske odluke Vrhovni sud Republike Hrvatske već izjasnio da smatra da je u ponovljenom postupku pravilno prvostupanjski sud zaključio da je optuženik počinio kazneno djelo za koje se teretio. Pravilno su utvrđene i ocijenjene sve okolnosti koje utječu na odabir vrste i visine kazne. Kao olakotna okolnost cijenjena je optuženikova prijašnja neosuđivanost, visoka životna dob (72 godine) i narušeno zdravstveno stanje. Otegotnim je cijenjena njegova bešćutnost i podmuklost jer je na najgrublji mogući način iskoristio povjerenje žrtve koju je poznavao godinama. Lišio je života žrtvu hicem u leđa iz neposredne blizine. Osim toga, mrtvo tijelo žrtve je palio i rezao, manifestirajući pri tome izrazitu svirepost.

Tako odmjerena kazna odgovara težini kaznenog djela i posljedicama kao i pogibeljnosti djela. Izrečenom kaznom izražava se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenih djela, utječe na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utječe i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž 2/2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.5.2022.

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske protiv odluke Državnoodvjetničkog vijeća

Vrhovni je sud postupao u okviru svoje mjerodavnosti kao drugostupanjsko tijelo u postupku za stegovnu odgovornost zamjenika državnih odvjetnika. Odbio je žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske protiv prvostupanjskog rješenja Državnoodvjetničkog vijeća (dalje: DOV). Prvostupanjskim je rješenjem produljeno privremeno udaljenje od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice na rok od daljnja tri mjeseca.

DOV je, postupajući u povodu zahtjeva glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske, odlučilo 12. travnja 2022. produljiti privremeno udaljenje od obavljanja državnoodvjetničke dužnosti zamjenika glavne državne odvjetnice na rok od daljnja tri mjeseca (o prijašnjoj odluci DOV-a obavijestili smo 13. listopada 2021.). DOV je 28. travnja 2021. donijelo odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv zamjenika glavne državne odvjetnice. Stegovni je postupak u tijeku.

Vrhovni sud smatra da je odluka DOV-a pravilno obrazložena. Zakon propisuje da zamjenik može biti privremeno udaljen od obavljanja dužnosti, ali to ujedno znači da do toga i ne mora doći. Međutim, do privremenog udaljenja će doći ako doista za vrijeme trajanja stegovnog postupka nije moguće redovno obavljanje dužnosti zamjeniku glavne državne odvjetnice, uz ispunjenje ostalih uvjeta (predložena kazna razrješenja u stegovnom postupku i prijedlog za privremeno udaljenje). Te pretpostavke su ispunjene. U odluci DOV-a izneseni su razlozi razmjernosti i opravdanosti privremenog udaljenja zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske. Izneseni razlozi se mogu sažeti kao „neprimjeren vanjski utjecaj“ i „permanentno stanje potencijalnog sukoba interesa“. Stegovni postupak se vodi zbog ponašanja (članstva u jednoj udruzi) koje je, navodno, suprotno temeljenim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Time je, navodno, nanesena šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti. Vrhovni je sud ocijenio da je odluka DOV-a zasnovana na zakonom propisanim pretpostavkama za ovu mjeru i ovaj stadij postupka. Međutim, ona nije i ne može biti temelj za konačnu odluku o stegovnoj odgovornosti. Odluka o stegovnoj odgovornosti mora biti zasnovana na bitno strožim pretpostavkama te o njoj još nije pravomoćno odlučeno (jer je odluka DOV-a ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak o čemu smo obavijestili 5. travnja 2022.).

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž SODO 2/2022

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



6.4.2022.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić uputio je dopis državnim tijelima i zainteresiranoj javnosti radi organiziranja okruglog stola s ciljem promišljanja reguliranja izvansudskih aktivnosti sudaca

Nakon što je u veljači 2022. Predsjednik uputio svim županijskim i visokim sudovima dopis kojim je zatražio od sudaca podatke o njihovim izvansudskim aktivnostima te od kolega predsjednika vrhovnih sudova zemalja EU putem Sudačke mreže predsjednika zatražio podatke o pravnoj regulaciji i praksi tih zemalja o tim pitanjima, uputio je dopis državnim tijelima i zainteresiranoj javnosti s prijedlogom organiziranja okruglog stola koji bi trebao imati za cilj promišljanje pravne i deontološke regulacije ovih pitanja.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa zadovoljstvom primjećuje da je najveći dio anketiranih sudaca dao odgovore na postavljena pitanja što je Predsjedniku omogućilo dobar uvid u stanje stvari.

Također Predsjednik je dobio i iscrpne podatke od predsjednika vrhovnih sudova Europskih zemalja o zakonodavnom okviru kao i praksi postupanja sudaca u drugim Europskim zemljama kada su u pitanju izvansudske aktivnosti.

U svom dopisu Predsjednik je naveo i analizirao dobivene podatke a što će biti dobra polazna osnova za razgovor o navedenoj temi koja je od velikog značenja za percepciju javnosti o sudbenoj vlasti u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik se nada da će njegova inicijativa za održavanje okruglog stola biti prihvaćena.

Dopis Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske možete pročitati u cijelosti na mrežnim stranicama ovog suda pristupom na poveznicu:

- Izvansudske aktivnosti sudaca

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



5.4.2022.

Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske i ukinuo odluku Državnoodvjetničkog vijeća

Vrhovni je sud postupao u okviru svoje mjerodavnosti kao drugostupanjsko tijelo u postupku za stegovnu odgovornost zamjenika državnih odvjetnika. Prihvatio je žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske i ukinuo prvostupanjsko rješenje Državnoodvjetničkog vijeća (dalje: DOV). Prvostupanjskim je rješenjem utvrđena stegovna odgovornost zamjenika glavne državne odvjetnice te mu je kao stegovna kazna izrečeno razrješenje od dužnosti.

Zamjeniku glavne državne odvjetnice se u stegovnom postupku se stavlja na teret da je član udruge. Prema zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka (dalje: zahtjev) član udruge je od ožujka 2018. To je, prema zahtjevu, suprotno temeljenim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Članstvo udruge nespojivo je s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Tereti se da je bio član udruge i nakon što je stupio na dužnost glavnog državnog odvjetnika. Prema zahtjevu, u listopadu 2018. je stupio u članstvo druge takve udruge i nastavio biti član nakon što je razriješen dužnosti glavnog državnog odvjetnika. Tereti se da je okolnosti članstva prešućivao sve do objave dokumentacije o članstvu u medijima. Time je doveo u pitanje svoju, ali i samostalnost i neovisnost cjelokupne državnoodvjetničke organizacije. U zahtjevu se tvrdi da je time nanio štetu ugledu državnog odvjetništva. Zato mu je DOV izrekao stegovnu kaznu razrješenje od dužnosti.

Vrhovni sud smatra da odluka DOV-a ne sadrži pravilno obrazloženje pa je nije moguće ispitati. Stegovna odgovornost zamjenika glavne državne odvjetnice je povezana s članstvom u konkretnim udrugama, a ne odgovor na načelno pitanje dopuštenosti pripadnosti članstvu takvih i sličnih udruga. Obrazloženje prvostupanjske odluke sadrži samo razloge za ocjenu nespojivosti članstva u prvoj udruzi. U odnosu na drugu udrugu, u odluci se ne navodi ni njezin naziv. To upućuje na to da u postupku uopće nije razjašnjeno o kojoj i o kakvoj udruzi je riječ. U obrazloženju odluke su potpuno izostali razlozi o tome zašto je članstvo i u toj drugoj udruzi nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Te je razloge nužno navesti. Okolnosti na kojima je DOV utemeljilo svoj zaključak ne predstavljaju krug indicija. Zaključak da se zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. učlanio u drugu udrugu je, za sada, bez valjane pravne osnove. Zbog toga je žalbu trebalo prihvatiti i odluku ukinuti te predmet vratiti na ponovni postupak. U ponovljenom je postupku potrebno utvrditi je li zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. doista postao član i druge udruge. Ovo utvrđenje mora biti s takvim stupnjem izvjesnosti koji ne ostavlja ni najmanje dvojbe za suprotan zaključak. Potom treba izložiti i razloge zašto DOV ocjenjuje da bi članstvo u drugoj neimenovanoj udruzi također bilo nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti.

U ponovljenom će postupku DOV donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će pravilno i potpuno obrazložiti i pritom otkloniti uočene nedostatke. Izvest će do sada sve izvedene dokaze, a po potrebi i druge. Prilikom donošenja odluke vodit će računa o tome da u zapisniku o vijećanju i glasovanju bude jasno vidljivo koji su poimence članovi vijeća glasovali za odluku, a koji su članovi vijeća glasovali protiv odluke, odnosno je li odluka donesena jednoglasno. U slučaju izdvojenog glasa člana vijeća (ili više njih), pisano obrazloženje izdvojenog glasa je potrebno priložiti pisanoj odluci koja se dostavlja strankama.

Detaljnije na poveznici:

- I Kž SODO 1/2022-6

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



29.3.2022.

Vrhovni sud potvrdio oslobađajuću presudu za poticanje na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju

Vrhovni je sud odbio žalbu USKOK-a i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Optuženik se teretio da je 2013. kao pročelnik gradskog ureda koristio svoj autoritet i zatražio od voditelja podružnice trgovačkog društva u vlasništvu grada da formalno zaposli tadašnje zaposlenike košarkaškog kluba, točnije jednog zaposlenika iako će on i dalje raditi poslove za košarkaški klub. Voditelj podružnice je prema optužnici na to pristao i formalno zaposlio radnika na radno mjesto za koje nije ispunjavao uvjete. Potom je radnik premješten u ustanovu koju je osnovalo trgovačko društvo u vlasništvu grada. Prema optužnici radniku je na teret ustanove isplaćena bruto plaća u iznosu 95.886,04 kune, a stvarno je radio za košarkaški klub. Time je, prema optužnici, ustanova oštećena za navedeni iznos.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nije dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti. Već prije su stvoreni preduvjeti za preuzimanje radnika košarkaškog kluba u ustanovu koju je osnovalo trgovačko društvo u vlasništvu grada. U donošenju tih odluka nije sudjelovao optuženik. Dio radnika je prešao u prvom valu. Prijelaz je bio kaotičan i tek je trebalo donijeti pravilnik po kojem će se postupati. Točno je da je optuženi tražio da se na isti način zaposle i radnici koji nisu odmah htjeli prijeći u ustanovu. Međutim, svi radnici su ostali obavljati poslove upravo i dalje u košarkaškom klubu. Činjenica da je voditelj podružnice trgovačkog društva u vlasništvu grada zaposlio i ostale radnike košarkaškog kluba (koji prvotno nisu htjeli prijeći), pa tako i jednog radnika čije ime se navodi u optužnici, ne upućuje na to da bi on bio potaknut u smislu počinjenja kaznenog djela. Očito je voditelj realizirao ranije ​donesene odluke koje su omogućavale takvo zapošljavanje radnika. Prema tome, nije dokazano da je ovaj jedan radnik stvarno radio za košarkaški klub premda je formalno bio zaposlen u ustanovi niti da je time na štetu ustanove ostvarivao prava na rad i pravo na plaću. Premda su radnici ostali fizički raditi u istom objektu koji je prešao u vlasništvo grada, nisu isključivo obavljali poslove za košarkaški klub. Tako ni za ovog jednog radnika se ne može jasno utvrditi da je radio isključivo za košarkaški klub. Riječ je o nastavku obavljanja istovrsne ili slične djelatnosti održavanja sportskih objekata, sportske poduke i rekreacije čiji se poslovi nisu mogli jasno razgraničiti. Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno odlučio kada je optuženika oslobodio optužbe.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž Us 60/2020

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije