Novosti

Priopćenja

2.6.2020.

Vrhovni sud postrožio kaznu optuženiku zbog razbojništva u pokušaju

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo razbojništva u pokušaju.

Optuženik je osuđen jer je maskiran maramom preko lica i naoružan automatskom puškom uperio pušku u zaštitare koji su obavljali primopredaju novca na parkiralištu velike trgovačke kuće. Postupao je zajedno sa supočiniteljem čiji je identitet ostao nepoznat. Zatražio je predaju kofera sa novcem i sa uperenom puškom trčao prema jednom od zaštitara. Zaštitar je ispalio 3 hica iz pištolja u optuženika i nanio mu strijelne rane trbuha i obje ruke. Optuženiku je ispala iz ruke puška i pobjegao je s mjesta događaja.

Optuženik je djelo počinio nakon što je izišao iz zatvora na uvjetni otpust. Odslužio je 6 godina i 4 mjeseca od ukupno 8 godina i 6 mjeseci kazne zatvora na koju je osuđen presudom 2014., zbog počinjenja više kaznenih djela.

Prvostupanjskom je presudom optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 11 (jedanaest) godina. Presudom je opozvan uvjetni otpust na kojem se nalazio optuženik i uzeta kao utvrđena jedinstvena kazna zatvora 8 godina i 6 mjeseci na koju je osuđen ranijom presudom iz 2014.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni presudu i optuženiku povećao kaznu. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 15 (petnaest) godina. Uzeta je u obzir utvrđena jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen 2014. U kaznu zatvora je uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne zatvora.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud odmjerio jedinstvenu kaznu u prekratkom trajanju. Jedinstvena kazna zatvora koja se izriče za više kaznenih djela odmjerava se na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti.

Optuženik je u više navrata do sada osuđivan. Od 2009. čini sve teža kazna djela. Već je osuđivan zbog kaznenih djela razbojništva i ranije je počinio kaznena djela uporabom oružja. Djelo za koje je osuđen u ovom postupku nije dovršeno jer je jedan od zaštitara pružio otpor pucajući iz pištolja. Optuženik je očito bio spreman koristiti automatsku pušku koju je držao jer je bila napunjena, ali je u tome spriječen jer je zaštitar prvi zapucao i pogodio ga.

Djelo je počinio tijekom uvjetnog otpusta što znači nakon što je prijevremeno otpušten sa izdržavanja kazne zatvora na koju je osuđen u ranijem postupku. Uvjetni otpust je očigledno bila pogrešna procjena da je na optuženika do tada izdržani dio kazne dovoljno utjecao da više ne čini kaznena djela. Ovakvim ponašanjem optuženik je izigrao iskazano mu povjerenje i pokazao da je činjenje kaznenih djela konstanta u njegovom ponašanju.

Postrožena kazna je primjerena ličnosti optuženika i počinjenim djelima u njihovoj ukupnosti. Takva kazna je pogodna da se ostvari svrha kažnjavanja i time izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela. Kazna treba utjecati na optuženika, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela. Ujedno će utjecati na svijesti građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno i pojačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-37/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



27.5.2020.

Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane 16 okrivljenika za izdvajanje niza nezakonitih dokaza

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbe okrivljenika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Zagrebu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza niza naloga suca istrage za primjenu posebnih dokaznih radnji i svih ostalih dokaza proizašlih iz tih naloga.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta tereti niz okrivljenika da su počinili kaznena djela zločinačko udruženje i neovlaštena proizvodnja i promet drogama. Optužnica se temelji na nizu dokaza koji su rezultat posebnih dokaznih radnji, a koje su provedene na temelju naloga suca istrage. Prema podacima u spisu provedene su posebne dokazne radnje: nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, prikupljanje i snimanje računalnih podataka, ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija te tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta. U optužnici su navedeni kao dokazi i rezultati provedenih pretraga osoba, doma i drugih prostora, pretraga poslovnih prostora te pretraga mobitela, a koje je također nalogom odobrio sudac istrage.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da svi nalozi suca istrage u spisu, a kojima je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji, zadovoljavaju standarde postavljene za dopuštenost miješanja države u temeljna prava i slobode pojedinca. Posebne dokazne radnje su posebna vrsta izvidnih radnji. Provode se u fazi izvida kaznenih djela kada postoji razina vjerojatnosti «osnove sumnje» da je neko djelo počinjeno. Uloga suca istrage u toj fazi postupka je kontrolor zakonitosti u provođenju mjera prema okrivljenicima.

U ovom je predmetu kod donošenja naloga suca istrage riječ bila upravo o osnovama sumnje, a ne o nekom drugom stupnju vjerojatnosti za počinjenje djela. Svrha njihovog donošenja je inicijalno prikupljanje podataka koji bi mogli biti od koristi za kazneni postupak, a ne, primjerice, faza donošenja optužnog ili drugog akta. Svi nalozi sadržavaju potrebne podatke i konkretizirano obrazloženje svih zakonskih pretpostavki za njihovu primjenu te ocjenu postojanja osnove sumnje. Razlozi koji su iznijeti u obrazloženju svakog naloga jasno upućuju da je miješanje u ostvarivanje temeljnih prava pojedinca bilo nužno i u skladu sa zakonom i da posebne dokazne radnje nisu naložene nemarno, neregularno ili bez potrebnog razmatranja.

Pravilno je utvrdio i obrazložio prvostupanjski sud da provođenje posebnih dokaznih radnji u ovom postupku nije provedeno uz povrede koje Zakon o kaznenom postupku predviđa kao nezakonito postupanje, niti je riječ o dokazima za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Stoga nije bilo razloga da se ti nalozi i dokazi koji su iz njih proizašli izdvoje iz spisa kao nezakoniti dokazi jer su valjano i zakonito pribavljeni dokazi na kojima se može temeljiti sudska odluka.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 38/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


22.5.2020.

Normalizacija rada u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske

Nakon povoljnije epidemiološke situacije uzrokovane virusom Covid-19 predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio je odluku o normalizaciji rada Vrhovnog suda RH.

Sjednice sudskih vijeća redovno se održavaju u sudu od 20. travnja 2020.

Svi sudski službenici i namještenici redovno obavljaju svoje poslove u sudu od 11. svibnja 2020., a sudski savjetnici od 25. svibnja 2020.

Rad od kuće omogućen je samo onim sudskim službenicima i namještenicima koji spadaju u kategoriju utvrđenu u uputama epidemiološke službe (Uputa HZJZ od 29.4.2020.).

Rad sa strankama u pravilu se obavlja putem službenih telefonskih brojeva suda i službene elektroničke pošte navedene na naslovnici mrežne stranice Vrhovnog suda RH:

vsrh@vsrh.hr                          Ured predsjednika VSRH
informacije@vsrh.hr              Tajništvo VSRH
urednistvo@vsrh.hr               Uredništvo Web stranica VSRH
sudska.praksa@vsrh.hr         Uredništvo "Sudske prakse" VSRH
e-racun@vsrh.hr                    Adresa za primanje e-Računa

Detaljnije na poveznici:

- Odluka

 






15.5.2020.

Vrhovni je sud potvrdio kaznu zatvora 12 godina za ubojstvo mladića

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbu stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ubojstva i osuđen na kaznu zatvora 12 (dvanaest) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik nalazi od 20. rujna 2017.

Optuženik je osuđen zbog ubojstva 23-godišnjeg studenta s kojim je prije imao sukob. Bio je u pijanom i posebnom afektivnom stanju. Žrtva je u više navrata verbalno napadala optuženika u kafiću, ali nije fizički nasrnula na optuženika niti prijetila fizičkim napadom. Po izlasku iz kafića, prolaskom uskim prolazom, optuženik je nožem žrtvi zadao ubodnu ranu na prsištu. Optuženik je pobjegao sa mjesta događaja. Uslijed ozljeda žrtva je u bolnici preminula.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 12 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao olakotna okolnost uzeto u obzir ranija neosuđivanost, da je djelo počinjeno u stanju bitno smanjene ubrojivosti te bitan doprinos koji je žrtva dala nastanku ovog događa. Optuženik ima značajne zdravstvene poteškoće (psihoorganski sindrom i emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti). Kao otegotna okolnost uzeto je u obzir da je uslijed ovakvog postupanja optuženika naglo prekinut jedan mladi život.

Izrečena kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano, a ovakva neprimjerena i neadekvatna reakcija optuženika nije odgovarajući i društveno prihvatljiv način za rješavanje konfliktnih situacija. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-500/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



15.5.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio osudu na jedinstvenu kaznu zatvora četiri godine i deset mjeseci optuženika za spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od 15 godina

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za tri kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 4 (četiri) godine i 10 (deset) mjeseci.

Optuženik je osuđen jer je s istim djetetom u tri navrata izvršio spolni odnošaj uz primjenu prijetnje. Dijete tada nije navršilo petnaest godina i živjeli su u istom kućanstvu.

Kod izricanja jedinstvene kazne 4 godine i 10 mjeseci zatvora Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno su kao olakotne okolnosti uzete u obzir da je optuženik djelomično priznao kaznena djela i izrazio kajanje. Kao otegotne okolnosti uzeto je u obzir ranija osuđivanost za druga kaznena djela i što je optuženik iskoristio gostoprimstvo roditelja maloljetne žrtve koja mu je sestrična.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kžzd-9/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


12.5.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i oslobađajuću presudu za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, a oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 3 (tri) godine.

Optužnicom je optuženiku stavljeno na teret da kao vojni zapovjednik 1993. nije spriječio podređene pripadnike vojske da pucaju i usmrte dovedenog ratnog zarobljenika. Prema optužnici nakon toga u dva navrata su dovedena još tri ratna zarobljenika. Optuženik se tereti da nije spriječio podređene u zlostavljanju tih zarobljenika te potom odvođenju iz baze i usmrćenju. Tako su usmrćena ukupno četiri ratna zarobljenika. Za taj dio optužbe optuženik je oslobođen.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su izostali čvrsti i nepobitni dokazi koji su nužni za osudu optuženika za ovaj događaj. Dokazi koji su izvedeni tijekom postupka mogli bi izazvati stanovitu sumnju da je optuženik ostvario elemente bića kaznenog djela za koje se tereti, ali takva sumnja nije dovoljna za osudu.

Nasuprot tomu, optuženik je pravilno osuđen jer je 1993. kao vojni zapovjednik zapovijedio paljenje i rušenje kuća civila. Podređeni pripadnici vojske su izvršili takvu zapovijed i time je došlo do uništenja imovine velikih razmjera koje nije bilo opravdano vojnim ciljevima i potrebama.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 3 godine ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Sud je cijenio da optuženik ranije nije osuđivan, sudionik je Domovinskog rata, uzrokovana mu je invalidnost tj. zdravstvene tegobe kao posljedica ranjavanja te psihičke smetnje iz kruga PTSP-a. Otac je četvero djece. Procjena je suda da se svrha kažnjavanja može postići i ublaženom kaznom zatvora u trajanju tri godine.

Ova kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-697/2016

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


5.5.2020.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje nezakonitih dokaza zbog izjave žrtve dane medijima

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu okrivljenika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza zapisnika o ispitivanju niza svjedoka i nalaza i mišljenja biološkog vještačenja.

Okrivljenik se tereti da je počinio kazneno djelo silovanja i kazneno djelo spolnog uznemiravanja. Optužnica se temelji na iskazima svjedoka i provedenom biološkom vještačenju. Prema podacima u spisu, u medijima je prije podnošenja optužnice emitirana emisija u kojoj je sudjelovala žrtva.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nema razloga sumnjati u zakonitost ispitivanja svjedoka niti u zakonitost izrađenog nalaza i mišljenja vještaka. Svi su svjedoci ispitani tijekom istrage sukladno zakonu, uz prethodno dana upozorenja. Vještačenje je obavljeno također sukladno zakonu nakon što je izdan nalog za vještačenje.

Izjava žrtve dana u medijima nije dana u postupku pa nema ni svojstvo iskaza svjedoka niti svojstvo izvornog dokaza. Ispitani svjedoci su iskazivali o svom viđenju onog što su osobno doživjeli ili neposredno čuli. Tijekom izvođenja dokaza u istrazi, kao i tijekom postupka pred optužnim vijećem, nisu povrijeđena prava okrivljenika. Postupak je bio pravičan i suglasan sa kaznenopravnim postupovnim pravilima.

Sve što je javno rečeno u medijskom prostoru može na raspravi biti predmet razmatranja kako bi se utvrdilo je li to utjecalo na svjedoke i njihove iskaze kada su davali obavijest o kaznenom djelu, počinitelju i drugim okolnostima. To je pitanje ocjene vjerodostojnosti izvedenog dokaza na raspravi, a ne ocjene zakonitosti. Okrivljenik ima pravo na raspravi ispitati svjedoke optužbe, predložiti dokaze koji osporavaju dokaze optužbe i predložiti dokaze za koje smatra da njemu idu u korist.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-136/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


4.5.2020.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje nezakonitih dokaza

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu okrivljenika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Osijeku. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza dokumentacije koji su predani uz optužnicu.

Okrivljenik se tereti da je počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Optužnica se temelji na brojnoj dokumentacija i ta je dokumentacija dostavljena sudu uz optužnicu. Prema podacima u spis riječ je o dokumentaciji koja je pribavljena u okviru istrage Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK). Prema odluci Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske na rad u toj istrazi privremeno je raspoređen zamjenik općinskog državnog odvjetnika.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je privremeno upućivanje zamjenika nižeg državnog odvjetništva na rad u USKOK moguće na određeno vrijeme (najviše godina dana), bez ograničenja u pogledu ponovljenog upućivanja i bez ograničenja rada na određenom predmetu. Zakon ne propisuje uvjete u odnosu na radno iskustvo upućene osobe niti ograničava opseg poslova koje bi privremeno upućeni zamjenik državnog odvjetnika mogao obavljati u USKOK-u.

Zamjenik koji je radio na ovom predmetu obavljao je određene poslove na osnovu valjano donesene odluke Glavnog državnog odvjetnika. Postupao je stoga u svojstvu ovlaštenog tužitelja. Radnje takvog zamjenika uključuju i pribavljanje dokaza. Dokazi koji su tako pribavljeni su pribavljeni po ovlaštenom tijelu i u propisanom postupku pa zato nisu nezakoniti dokazi.

O tome već postoji izražen stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u više odluka.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us-148/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



30.4.2020.

Izvještaj predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sačinio je i objavio izvještaj o stanju sudbene vlasti za 2019. Izvještaj će podnijeti Hrvatskom saboru jer je tako predviđeno Zakonom o sudovima.

U izvještaju je razvidno stanje i djelovanje sudbene vlasti, ali i organizacijski problemi te nedostaci u zakonodavstvu. Navedeni su pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta cijelog sustava te svakog pojedinog suda.

Usporedbom ranijih izvještaja s ovim novim moguće je pratiti razvoj djelovanja – rada sudova te rezultata koji su ostvarivani kroz navedeno razdoblje. Također je moguće pratiti izravno ili neizravno i učinak drugih grana vlasti u okviru njihovih odgovornosti. Time se stvaraju uvjeti u kojima će sudbena vlast moći ostvarivati svoju ulogu i obveze na način koji predstavlja ostvarenje osnovnih zadaća sudbene vlasti. Sudbena vlast ne može sama osigurati nužne uvjete za ostvarivanje svojih zadaća i ciljeva, nego je to zajednički zadatak sve tri grane vlasti, svake u okviru njihove domene ovlasti, ali i odgovornosti.

Izvještaj sadrži prijedloge i preporuke koje je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dao za unaprjeđenje rada sudova.

Detaljnije na poveznici:

- Izvještaj

 Ured predsjednika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske




23.4.2020.

Vrhovni sud podržava donaciju Udruge hrvatskih sudaca (UHS) akcijama “Hrvatska protiv koronavirusa” i “Zajedno za Zagreb”

Vrhovni sud Republike Hrvatske podržava i cijeni odluku Udruge hrvatskih sudaca (UHS) koja je donirala ukupno 80.000,00 kuna akcijama “Hrvatska protiv koronavirusa” i “Zajedno za Zagreb” (po 40.000,00 kuna za svaku akciju).

Time je UHS doprinijela prikupljanju sredstava za borbu protiv pandemije COVID - 19 i sanaciju posljedica razornog potresa u gradu Zagrebu.

UHS okuplja preko 1100 sudaca sa svih sudova Republike Hrvatske i financira se isključivo iz članarina članova. Novčani iznos 80.000,00 kuna koji su suci prikupili za održavanje Zbora Udruge odlučili su preusmjeriti i uplatiti u ove dvije hvalevrijedne akcije. Suci su svjesni da je društvena odgovornost u ovim izazovnim trenutcima pokazati jedinstvo i solidarnost sa svim građanima Republike Hrvatske. U ovim teškim vremenima ćemo međusobnim pomaganjem zajedno prebroditi krizu i nastaviti dalje sa životom.

Hvala svima koji kroz razne djelatnosti svakodnevno ulažu velike napore kako bismo što prije pobijedili u ovoj borbi.

Detaljnije na poveznici:
http://uhs.hr/archives/1330


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


http://uhs.hr/archives/1330



22.4.2020.

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika i USKOK-a djelomično ukinuo, djelomično potvrdio, djelomično odbio optužbu i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Osijeku

Riječ je o kaznenom postupku koji se odnosio na četiri događaja. Odlukom Vrhovnog suda dio prvostupanjske presude je ukinut. To se odnosi na optužbu da su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva osigurali trećem optuženiku prodaju većeg zemljišta u općinskoj Zoni malog gospodarstva. Prvostupanjski je sud pogrešno mijenjao činjenični opis inkriminacija u odnosu na ovaj događaj i unio u činjenični opis nove činjenice. Prvostupanjski će sud iznova provesti raspravu te ocijeniti je su li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, sve uz primjenu blažeg zakona i prema izvornoj optužnici USKOK-a.

Vrhovni je sud u odnosu na dio osuđujuće prvostupanjske presude utvrdio da je za kaznena djela primanje mita i poticanje na primanje mita nastupila zastara kaznenog progona. Riječ je o optužbi da su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva u više navrata tražili od optuženika kojem su prodali zemljište da im preda dio novca koji je dobio preprodajom zemljišta. Ta djela su počinjena 2010. Prema Kaznenom zakonu za ta djela zastara kaznenog progona nastupa šest godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. Ovaj postupak je trajao dugo jer je ranije bila donesena prvostupanjska presuda koja je u žalbenom postupku ukinuta. Sada je, a s obzirom na to da je od počinjena djela prošlo više od 8 godina, utvrđeno da je u odnosu na ta djela nastupila zastara pa je optužbu trebalo odbiti po službenoj dužnosti.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću odluku. Odluka se odnosi na optužbu da je jedan optuženik tražio da mu se proda velika parcela zemljišta u općinskoj Zoni. To mu je prema optužnici i omogućeno i odmah je to zemljište preprodao po višestruko višoj cijeni. Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nije dokazano da su se radnjama optuženika ostvarila bitna obilježja kaznenog djela za koje se tereti. Nije dokazano niti postojanje zajedničkog dogovara između ovog optuženika i ostalih osoba koje se navode u optužnici da bi bile uključene u događaj. Indicije koje postoje nisu dostatne za zaključivanje izvan svake razumne sumnje o postojanju dogovora.

Odlukom Vrhovnog suda pravomoćna je osuda za optuženog vojnog zapovjednika. Za njega je prvostupanjska presuda preinačena u odluci o kazni. Osuđen je jer je u dogovoru sa optuženim načelnikom općine i optuženim članom općinskog poglavarstva naložio vojsci izvođenje radova u općinskoj Zoni. To je učinio usprkos tome što je tada bila zabranjena uporaba inženjerskih postrojbi Hrvatske vojske za obavljanje radova koji nisu za potrebe oružanih snaga. Hrvatska vojska je izvela radove kroz Zonu. Time je Republika Hrvatska oštećena. Vrhovni je sud ovom optuženiku za kaznu na koju je osuđen prvostupanjskom presudom (kazna zatvora jedna godina) izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja 2 godine ne počini novo kazneno djelo i ako u roku od 1 godine od pravomoćnosti presude ispuni posebnu obvezu popravljanja štete oštećenoj Republici Hrvatskoj i isplatom 67.549,55 kuna. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Optuženiku su kao olakotne okolnosti, osim samog sudjelovanja u Domovinskom ratu, posebno uzete u obzir i činjenice da je tijekom rata tri puta ranjen zbog čega i ima status Hrvatskog ratnog vojnog invalida. Uzeto je u obzir i da je od počinjenja kaznenog djela prošlo 13 godina. Optuženik je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora ako u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri posebnu obvezu.

Vrhovni je sud preinačio prvostupanjsku osuđujuću presudu za jedan događaj u pravnoj oznaci jer je prvostupanjski sud pogrešno primijenio Kazneni zakon. Riječ je o događaju u kojem su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva za zgradu čiji je vlasnik općina, omogućili optuženom vlasniku trgovačkog društva izvođenje građevinskih radova bez provođenja postupka javne nabave. Zbog te preinake optuženici su osuđeni za kazneno djelo s blaže predviđenom kaznom zatvora. Optuženi načelnik općine je osuđen na kaznu zatvora 8 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina. Optuženi član općinskog poglavarstva je osuđen na kaznu zatvora 6 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Uzeto je u obzir da su obojica ranije neosuđivani. Optuženi vlasnik trgovačkog društva je osuđen nižom kaznom zatvora i to 6 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina jer je sada pravilno proglašen krivim za blaže kazneno djelo. Ovaj optuženik je ranije osuđivan, ali nije ostvario protupravnu imovinsku korist počinjenim kaznenim djelom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ove kazne ispuniti svrhu kažnjavanja. Te kazne će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje su optuženici prouzrokovali.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 161/2017

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


21.4.2020.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje nezakonitih dokaza

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu optuženice i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Varaždinu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza zapisnika o očevidu i dokaza koji su uslijedili nakon tog očevida.

Prema podacima u spisu policiji je dojavljeno da se u škrinji u obiteljskoj kući nalazi mrtvo tijelo. Postupajući po dojavi ukućana policijski je službenik došao do obiteljske kuće te uz dopuštenje ukućana ušao u kuću. Ukućani su mu pokazali škrinju i njen sadržaj. Mjesto događaja je odmah osigurano. Potom je državno odvjetništvo zajedno s policijom, a uz sudjelovanje vještaka za sudsku medinicu i patologiju obavilo očevid škrinje.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je riječ o očevidu koji je proveden zakonito kao hitna dokazna radnja koju provodi državno odvjetništvo ili policija na mjestu pronalaska tijela žrtve. Očevid je trebalo provesti da se opažanjem osoba koje po svojoj funkciji i stručnom znanju prisustvuju očevidu utvrde ili razjasne činjenice važne za kazneni postupak. Naknadno provođenje pretrage nije bilo potrebno jer je očevid pravilno proveden kao hitna istražna radnja. Očevid je trebalo provesti žurno jer bi u suprotnome odmrzavanjem sadržaja škrinje nepovratno moglo doći do gubitka podataka o tragovima i zatečenom stanju dokaza. To je i učinjeno.

Ostali dokazi čije je izdvajanje traženo pribavljeni su po ovlaštenim tijelima i u propisanom postupku pa zato nisu nezakoniti dokazi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-167/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



20.4.2020.

U povodu još jednog u nizu površnog, neznalačkog i zlonamjernog medijskog napisa, kojim se želi sudove prokazati i kao neosjetljive na krizu izazvanu zarazom i potresom u Zagrebu podsjećamo i upozoravamo na najvažnije relevantne odredbe Zakona o sudovima kojima se uređuje pitanje financiranja, a time i upravljanja sredstvima za rad sudova:

"1. Osiguranje sredstava

Članak 132.
(1) Sredstva za rad sudova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Sredstva za rad sudova obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za rashode za zaposlene, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade, tehničku i informatičku opremu) i sredstva za posebne namjene.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu.
(4) Sud može ostvarivati vlastite prihode.
(5) Kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova su namjenski prihod državnog proračuna i koriste se za potrebe pravosudnih tijela.

Članak 133.
(1) Prijedlog za osiguranje sredstava potrebnih za rad suda za iduću proračunsku godinu podnosi Ministarstvu pravosuđa predsjednik suda u roku određenom Zakonom o proračunu.
(2) Prijedlog sadrži sredstva potrebna za rashode za zaposlene, materijalne rashode i sredstva za ulaganje u zgrade, tehničku i informatičku opremu suda.

Članak 134.
Na temelju prijedloga predsjednika suda Ministarstvo pravosuđa utvrđuje sredstva potrebna za rad suda u idućoj proračunskoj godini.

2.1. Investicije

Članak 136.
(1) Republika Hrvatska osigurava posebna sredstva za tehničku opremu i radni prostor prema standardima za sudove.
(2) Način korištenja sudskih zgrada i nekretnina koje su dodijeljene sudovima na korištenje određuje ministar pravosuđa.
(3) U izgradnji kapitalnih objekata i nabavi opreme za sudove mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine."

Nadamo se da je jasno da sudovi ne raspolažu vlastitim sredstvima, da sva sredstva za nužno, dakle minimalno funkcioniranje sudova, dodjeljuje Ministarstvo pravosuđa i da se uštede mogu ostvariti samo na toj razini.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



16.4.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda uputio preporuku svim predsjednicima sudova radi pripreme budućeg rada sudova

Uvjeti pandemije korona virusa Covid-19 usporili su rad sudova i najviše su se odrazili na rad prvostupanjskih sudova kojima je otežano održavanje rasprava. Iako se epidemiološki razvoj situacije ne može predvidjeti, ova se preporuka odnosi na pripremu budućeg rada sudova ako odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske dođe do popuštanja nekih od mjera koje su sada na snazi. Ponajprije se to odnosi na mjere koje se odnose na uspostavu javnog prijevoza i općenito dostupnosti sudova.

Predsjednik je Vrhovnog suda zatražio od predsjednika svih sudova da na sudovima provjere:

- koje su sudnica dovoljne veličine da se u njima može održati rasprava uz mjere poštivanja fizičkog razmaka,

- mogućnost izrade rasporeda korištenja tih sudnica po danima i sucima kako bi se maksimalno iskoristili uvjeti za održavanje rasprava,

- mogućnost povezivanje više prostorija u sudu video vezom kako bi se održale rasprave s većim brojem sudionika, a ujedno poštivale mjere fizičkog razmaka.

Sukladno rezultatima te provjere uspostavit će se rad na sudovima u novim uvjetima. Rasprave koje bi se na taj način održale u ovim ograničenim uvjetima odnosile bi se na predmete koji su po zakonu hitne naravi, na tzv. „stare“ predmete te predmete koji su već pred okončanjem i to sve bez obzira na odjel suda i granu sudovanja.

Ova preporuka ne može detaljno propisati sve što je potrebno učiniti na pojedinom sudu kako bi se pripremio i izvršio budući rad jer će rad pojedinog suda ovisiti o prostornim i drugim mogućnostima sudova. Predsjednici sudova će utvrditi mjere kojima će biti moguće postepeno povećavati obujam rada na svakom pojedinom sudu. U tome će im pomoći predsjednici neposredno nadređenih sudova, a i nadzirat će rad pojedinih sudova u novim uvjetima.

- Preporuka Su-IV-125/2020

 


15.4.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa je donio odluku o načinu rada sjednica sudskih vijeća na Vrhovnom sudu

Odluka je donesena na temelju preporuka Ministarstva uprave, Ministarstva pravosuđa i Odluke stožera civilne zaštite. Odlukom se određuje način rada sjednica sudskih vijeća u Kaznenom i Građanskom odjelu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2020. pa nadalje.

Sjednice sudskih vijeća na Građanskom odjelu održavati će se dva puta tjedno, a na Kaznenom odjelu tri puta tjedno. Svaki dan po jedno sudsko vijeće, sve u prizemlju dvorišne zgrade suda. Građanski odjel održavati će sjednice utorkom i srijedom u velikoj dvorani, a kazneni odjel ponedjeljkom, utorkom i srijedom u sudnici, odnosno u velikoj dvorani. Raspored sjednica odredit će predsjednici odjela.

Na sjednici će uz članove sudskog vijeća prisustvovati naizmjence po jedan sudski savjetnik.

Predviđena je i mogućnost održavanja javnih sjednica u kaznenim postupcima s više optuženika. Takva će se sjednice organizirati istovremeno u sudnici i velikoj dvorani pomoću opreme za audio-video vezu.

Nakon svake održane sjednice sudskog vijeća sve korištene prostorije i oprema će se očistiti i dezinficirati, a prostorija prozračiti.

Raspored rada službenika i namještenika u sudskim pisarnicama i ostalim organizacijskim jedinicama suda prilagodit će se novoj organizaciji poslovanja i potrebama suda.

Suci i sudski savjetnici će sve ostale radnje (pripreme referata, pisanje odluka i dr.) raditi od doma te na sud dolaziti samo na sjednicu vijeća.

- Odluka Su-IV-125/2020

 


14.4.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio je Odluku o obvezi i načinu korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora iz 2019. sudaca, službenika i namještenika Vrhovnog suda Republike Hrvatske

- Odluka


9.4.2020.

Vrhovni sud postrožio kazne za dva optuženika zbog teškog ubojstva u pokušaju

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Splitu u odnosu na dva optuženika. Time je postala pravomoćna presuda kojom su proglašeni krivima za kazneno djelo teškog ubojstvo u pokušaju. Prvi optuženik je mlađi punoljetnik.

Prvostupanjskom su presudom optuženici osuđeni jer su policijskog službenika, koji ih je zatekao u oštećivanju parkiranog osobnog vozila, vrijeđali, udarali rukama i vikali da će ga ubiti. Prvi optuženik, sjedeći na motociklu, više se puta zaletio i udario motociklom u policijskog službenika. Oba su se optuženika potom udaljili na motociklu, ali ubrzo i vratili. Tada je motociklom upravljao drugi optuženik, a prvi je tada imao u ruci pištolj. Iz pištolja je ispalio najprije jedan hitac u zrak, a zatim s udaljenosti oko jednog metra ispalio dva hica u policijskog službenika, od kojih ga je jedan pogodio u lijevu natkoljenicu. Policijski službenik je zadobio ozljedu teške naravi.

Prvi optuženik je zatim pokušavao ispaliti daljnje hice, pritiskujući obarač pištolja. Zbog nedostatka metaka u pištolju nije uspio. Drškom pištolja je najmanje šest puta snažno udario po glavi policijskog službenika. Policijski službenik je pao na tlo te ga je prvi optuženik par puta udario nogom po tijelu. Nakon toga se drugi optuženik, upravljajući motociklom, zaletio u smjeru policijskog službenika koji je ranjen ležao na tlu i udario ga. U daljnjem postupanju optuženici su spriječeni dolaskom policije.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni presudu za prvog i drugog optuženika i obojici optuženika povećao kazne. Prvog optuženika Vrhovni sud je osudio na kaznu zatvora 8 (osam) godina, a drugog optuženika osudio na kaznu zatvora 7 (sedam) godina. Obojici optuženika je u kaznu zatvora uračunato vrijeme koje su optuženici proveli u istražnom zatvoru.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti. Značajna otegotna okolnost na strani obojice optuženika je visok stupanj kriminalne volje, iskazana upornost, brutalnost i bešćutnost u mrcvarenju ranjenog policijskog službenika, koji je nemoćan ležao na tlu. Djelo su optuženici počinili u odnosu na policijskog službenika koji je štitio tuđu imovinu iako nije bio u službi, a optuženici su bili svjesni njegova svojstva. Žrtva- policijski službenik još uvijek trpi posljedice ranjavanja.

Postrožena kazna će ispuniti svrhu kažnjavanja i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje su optuženici prouzrokovali žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-540/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


9.4.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za jednog optuženika i oslobađajuću presudu za drugog optuženika za 9 kaznenih djela ubojstva

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe jednog optuženika i državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je jedan optuženik proglašen krivim u odsutnosti za 9 kaznenih djela ubojstva i osuđen na jedinstvenu i to maksimalnu kaznu zatvora 15 (petnaest) godina, a drugi optuženik je oslobođen od optužbe.

Prvi optuženik je osuđen jer je 1993. naoružan automatskim oružjem, zajedno sa još jednim muškarcem, došao do kuće u kojoj su zatekli 9 odraslih osoba, pet muškaraca i četiri žene, sve članovi obitelji. Pod prijetnjom oružjem odveli su te osobe prema obližnjoj šumi i naredili im da legnu licem prema zemlji. Optuženik i drugi muškarac su prema svih devet osoba iz neposredne blizine ispalili projektile. Optuženik je ispalio najmanje 51 projektil. Od brojnih ozljeda svih devet osoba su na mjestu događaja odmah umrli.

Državni odvjetnik, kao ovlašteni tužitelj, u optužnici je ovaj događaj pravno označio (kvalificirao) kao 9 kaznenih djela ubojstva. Muškarac s kojim je prvi optuženik počinio ova kaznena djela već je pravomoćno osuđen za taj događaj u drugom kaznenom postupku. Proglašen je krivim i osuđen zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. U ovom je kaznenom postupku sud vezan zakonom pa ne smije optuženika proglasiti krivim za kazneno djelo drukčije i teže od onog koje mu je optužbom stavljeno na teret. Ratni zločin protiv civilnog stanovništva je teže kazneno djelo.

Drugi optuženik se teretio da je zajedno sa prvim optuženikom počinio prethodno opisana ubojstva 9 osoba.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna zatvora na koju je prvi optuženik osuđen ispuniti svrhu kažnjavanja. Riječ je o maksimalnom trajanju kazne zatvora koja se prema zakonu može izreći. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske posebno kao otegotne okolnosti cijenio da su žrtve izvedene iz svojeg doma, a na nijedan način nisu ugrožavale ni optuženog ni drugog muškaraca. Žrtve su članovi dvije obitelji, usmrćeni su u ležećem položaju. Optuženik je iskazao brutalnost koja se očituje u većoj količini ispaljenog streljiva u žrtve. Žrtve su bile osobe mlađe životne dobi i nisu sudjelovali ni u kakvim međunacionalnim sukobima.

Kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama i preživjelim članovima njihovih obitelji.

U odnosu na drugog optuženika Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da indiciji koji bi mogli tek posredno upućivati na zaključak o sudjelovanju ovog optuženika u počinjenju kaznenih djela nisu dostatni za nedvojbeno utvrđenje o postojanju dogovora za počinjenje predmetnih kaznenih djela niti za namjerno postupanje ovog optuženika.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-613/2015

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



12.12.2019.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio ogledni postupak

Svojim rješenjem Gos-1/2019 od 11. prosinca 2019. vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopustilo je prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Pravno pitanje koje glasi: "Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima ("Narodne novine", broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli" Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio je važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima.

Nakon donošenja rješenja, Vrhovni sud Republike Hrvatske odmah je objavio svoje rješenje na e-oglasnoj ploči sudova. Prvostupanjski sudovi u svojim postupcima mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je odluku o pitanju donijeti u roku od 90 dana, nakon čega su svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani tim pravnim shvaćanjem.

Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom, koja postoji i u drugim državama Europe, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed, te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost, jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka, i u krajnjoj liniji, smanjiti opterećenost Vrhovnog suda Republike Hrvatske istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Gos-1/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije