Novosti

Priopćenja

9.7.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio u pravnoj oznaci i u odluci o kazni osudu optuženom za teško ubojstvo i dva teška ubojstva u pokušaju

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu optuženika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci u pravnoj oznaci jednog djela i u odluci o kazni. Time je optuženik (rođen 1962.) pravomoćno proglašen krivim za jedno kazneno djelo teškog ubojstva, jedno kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju i jedno kazneno djelo ubojstva u pokušaju. Prvostupanjsku je jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 40 (četrdeset) godina Vrhovni sud preinačio i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 (trideset pet) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik i dalje nalazi.

Uz kaznu je optuženiku izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja će se provoditi u okviru zatvorskog sustava i može trajati najdulje tri godine.

Optuženik je osuđen zbog događaja koji su uslijedili nakon što je potjeran iz diskokluba. Ubrzo se vratio naoružan te je ispalio više hitaca. Najprije je ranio jednog muškarca koji je uspio pobjeći. Potom je ubio redara u klubu i to dok je žrtva ležala na podu ranjena prišao je i ispalio još metaka, jedan u glavu. Kada je uočio jednog muškarca koji pokušava pobjeći, krenuo je za njim pucajući i zadajući mu ozljede. I ova žrtva je pala na pod, a optuženik je prišao i pucao mu u glavu nakon čega se udaljio iz objekta. Jedna žrtva je odmah preminula, a preostale dvije su zadobile osobite teške i po život opasne povrede.

Vrhovni je sud zaključio da je u odnosu na treću žrtvu prvostupanjski sud postupanje optuženika pogrešno pravno označio kao kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva. To se djelo čini iz bezobzirne osvete, hladnokrvno, planirano i promišljeno uz potpuni izostanak osjećaja odgovornosti kako bi se nanijela patnja osobi kojoj se „osvećuje“. Treća žrtva nije bio sudionik incidenta koji je prethodio počinjenu kaznenih djela nego je riječ o spletu okolnosti u kojima se žrtva slučajno zatekla. Dakle, riječ je o kaznenom djelu ubojstva u pokušaju, a ne teškog ubojstva u pokušaju. Zato je preinačena prvostupanjska presuda u oznaci djela počinjenog na štetu ove žrtve.

Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio sve okolnosti odlučne za izbor kazne. Optuženik prije nije osuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak. Otac je maloljetnog djeteta. U vrijeme počinjenja djela je bio smanjeno ubrojiv. Riječ o osobi s dominantno narcističkim poremećajem ličnosti. Dijagnosticirana je ovisnost o alkoholu. U vrijeme počinjenja djela bio je u pijanom stanju.

Otegotnim je cijenjena brojnost i lokalitet strijelnih rani nanesenih žrtvama. Optuženik je iskazao upornost, bezobzirnost i agresivnost. To se posebno odnosi na hice ispaljene u glavu žrtve koju je usmrtio i treće žrtve. Žrtva koja je usmrćena je molila optuženika za život. Kod optuženika je izostala samilost. Treća je žrtva zbog zadobivenih ozljeda više puta podvrgnuta operativnim zahvatima. Liječenje i rehabilitacija traju i danas pa je upitno kakve će u konačnici biti posljedice ranjavanja.

Vrhovni sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio kazne za kaznena djela u odnosu na prve dvije žrtve (kazna dugotrajnog zatvora 25 godina i kazna zatvora 10 godina). Zbog preinake prvostupanjske presude u pravnoj oznaci djela optuženik je sada u osuđen za blaži, odnosno za osnovni oblik kaznenog djela u pokušaju u odnosu na treću žrtvu. Ocijenjeno je da kazna zatvora 8 godina primjerena svim utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnostima. Vrhovni je sud potom primjenom odredba o izricanju jedinstvene kazne za kaznena djela počinjena u stjecaju optuženika osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 (trideset pet) godina. Ta je kazna primjerena težini i okolnostima počinjenih kaznenih djela i osobi optuženika kao počinitelja. Za očekivati je da će se tom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 231-2020-8-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


8.7.2020.

Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je određeno suđenje optuženiku u odsutnosti

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu branitelja i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Osijeku. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim određeno suđenje optuženiku u odsutnosti.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta tereti optuženika (zajedno sa drugim optuženicima) da je počinio kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u sastavu zločinačkog udruženja. Prema podacima u spisu protiv optuženika je raspisana međunarodna tjeralica i izdan europski uhidbeni nalog. Optuženik nije uhićen niti izručen Republici Hrvatskoj. Pored državljanstva Republike Hrvatske ima i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Trenutno se nalazi u Bosni i Hercegovini, koja država je utvrdila da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje optuženika.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da optuženik nije dostižan državnim tijelima Republike Hrvatske. Pravilno je utvrdio i obrazložio i da postoje osobito važni razlozi za suđenje optuženiku u odsutnosti. Oni se očituju u činjenici da je optuženik optužen za kaznena djela počinjena od strane zločinačke organizacije koju je prema navodima optužnice oformio i s njom rukovodio u razdoblju preko deset godina. Prema optužnici oštećen je jedan od najeksponiranijih sportskih klubova u Republici Hrvatskoj, a optuženik je pri tome stekao izrazito veliku protupravnu imovinsku koristi na štetu tog kluba. Neupitna je i zainteresiranost javnosti za ishod tog kaznenog postupka.

Iako će se optuženiku suditi u odsutnosti to ne umanjuje njegova prava na obranu. Zakon o kaznenom postupku jamči pravo na obnovu kaznenog postupka svakoj osobi koja je osuđena u odsutnosti, uz ispunjenje zakonskih pretpostavki i kad nastupi mogućnost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-Us 42/2020-4

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


7.7.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za tri optuženice zbog zlouporabe položaja i ovlasti

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe optuženica i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom su tri optuženice proglašene krivima za kaznena djela zlouporaba položaja i ovlasti. Prva optuženica je osuđena na kaznu zatvora 11 (jedanaest) mjeseci i izrečena joj je uvjetna osuda sa rokom provjeravanja 3 (tri) godine uz obvezu da u roku 1 (jedne) godine plati oštećeniku imovinskopravni zahtjev u iznosu 270.203,20 kuna. Druga optuženica je osuđena na kaznu zatvora 8 (osam) mjeseci i izrečena joj je uvjetna osuda sa rokom provjeravanja 2 (dvije) godine te naložena posebna obveza da u roku 1 (jedne) godine plati oštećeniku imovinskopravni zahtjev u iznosu 196.579,00 kuna. Treća optuženica je osuđena na kaznu zatvora 8 (osam) mjeseci i izrečena joj je uvjetna osuda sa rokom provjeravanja 2 (dvije) godine te naložena posebna obveza da u roku 1 (jedne) godine plati oštećeniku imovinskopravni zahtjev u iznosu 183.103,14 kuna.

Optuženice su osuđene zbog postupanja kao odgovorne osobe u podružnici jednog sindikata. Prva je optuženica, predsjednica povjereništva podružnice sindikata, odobravala sindikalne kredite mimo pravilnika i u iznosima koji su premašivali financijske mogućnosti njihovog redovnog vraćanja. Korisnicima prethodno danih kredita koji nisu vraćeni je odobravala nove kredite. Odobravala je počeke u otplatama kredita na više godina. Pri tome je propustila osigurati prateću dokumentaciju koja bi osigurala kontrolu i naplatu isplaćenih sredstava. Propustila je poduzeti mjere za naplatu isplaćenih sredstava. Time je iskoristila svoj položaj i ovlasti i oštetila sindikat.

Druga i treća optuženica su dostavljale podatke o isplatama kredita u Odjel obračuna plaća i pri tome su znale da nema kontrole u njihove unose podataka u liste kojima daju naloge za isplatu kredita (isplata na plaću). Znajući za te nedostatke kontrole i propuste prve optuženice kroz višegodišnje razdoblje su to iskoristile kako bi se materijalno okoristile. To su učinile na način da su davale naloge za isplatu kredita same sebi, a koje kredite nisu otplatite niti su imale namjeru to učiniti, čime su oštetile sindikat.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti odlučne za proces individualizacije kazne i zakonitu odluku o vrsti i mjeri kazne za sve tri optuženice. U odnosu na sve optuženice otegotnim je cijenjena dugotrajnost njihovog kriminalnog postupanja, a olakotnim obiteljski status. Pored toga, prvoj optuženici je otegotnim cijenjeno što je pojedine članove sindikata, prilikom dodjele kredita, stavljala u privilegirani položaj i tako ih dijelila na važne i manje važne članove sindikata. Olakotnim je pak za ovu optuženicu cijenjeno što je prije pokretanja kaznenog postupka sama zatražila reviziju dodijeljenih kredita i tako reagirala na uočene nepravilnosti u radu druge dvije optuženice. Druga optuženica je narušenog zdravstvenog stanja.

Ovakvim kaznama i izrečenim uvjetnim osudama ispunit će se zahtjevi generalne i specijalne prevencije. Pravilna je odluka prvostupanjskog suda da se kazne zatvora neće izvršiti ako optuženice u vremenu provjeravanja ne počine novo kazneno djelo i pod daljnjim uvjetom popravka štete na način da plate postavljeni imovinskopravni zahtjev sindikatu.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-411/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



6.7.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika te oslobađajuću presudu za ista djela

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci. Time je postala pravomoćna presuda kojom je jedan optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, a drugi optuženik oslobođen optužbe za ista djela. Prvi optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 20 (dvadeset) godina.

Prvi optuženik je osuđen zbog ubojstva civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika za vrijeme oružanog sukoba 1991. Po izdanoj naredbi da se civili i ratni zarobljenici ubiju, naoružan puškom i pištoljem, sudjelovao je u ukrcaju zarobljenika u kamion. Zarobljenici su bili trojica civila i petorica ratnih zarobljenika. Optuženik je sjedio u tovarnom sanduku kamiona i na taj način onemogućio zarobljenike da pobjegnu za vrijeme vožnje. Isto je činio i nakon zaustavljanja kamiona kad je zarobljenicima naređeno da iziđu iz kamiona. Vozač kamiona (koji je u međuvremenu preminuo) pucao je u sve ove zarobljenike i lišio ih života. Tijela ubijenih su ostavili na polju i udaljili se kamionom. Drugi optuženik se tereti da je sudjelovao u istom događaju na način da je bio suvozač u kamionu, a potom naoružan onemogućio zarobljenike da pobjegnu nakon zaustavljanja u polju. Za te optužbe drugi optuženik je oslobođen.

Optuženicima je suđeno u odsutnosti.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu za drugog optuženika. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su izostali čvrsti i nepobitni dokazi koji su nužni za osudu drugog optuženika za ovaj događaj. Drugog optuženika tereti samo iskaz prvog optuženika i ne postoji niti jedan drugi dokaz niti na razini indicija. Pored toga riječ je o suđenju u odsutnosti. Pravilno je ovaj optuženik zbog nedostatka dokaza oslobođen optužbe.

Nasuprot tome, za prvog optuženika Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna zatvora 20 godina na koju je osuđen ispuniti svrhu kažnjavanja. Riječ je o najtežim kaznenim djelima predviđenim u tadašnjem kaznenom zakonodavstvu Republike Hrvatske. Blaža kazna ne bi ispunila svrhu kažnjavanja niti bi u dostatnoj mjeri izrazila adekvatnu društvenu osudu. Iako optuženik nije osobno ubijao zarobljenike nego ih je ubila druga osoba, opisanim radnjama je na drugi način bitno doprinio ostvarenju kaznenih djela. Time je sudjelovao kao supočinitelj u počinjenju kaznenih djela kojim je ubijeno 8 osoba. Jednako je kao „glavni“ počinitelj vladao situacijom i bez njegovog doprinosa ova kaznena djela niti se ne bi mogla izvršiti. Optuženik je pri tome postupao iz osvete.

Ova kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 32/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



6.7.2020.

Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu za zlouporabu položaja i ovlasti

Vrhovni je sud u povodu žalbe državnog odvjetnika ukinuo prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Tom je presudom optuženik oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo zlouporaba položaja i ovlasti.

Optuženik se tereti da je kao direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje: Fond) odlučio poslovno angažirati jedno trgovačko društvo po cijenama koje nisu bile tržišno opravdane, a kako bi pogodovao tom trgovačkom društvu. Riječ je o nabavi usluga i robe kao što su televizijski spotovi, oglasi, plakati i slično. Prema optužnici, optuženik je zanemario postupak javne nabave iako je Fond obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi. Fond je za tako nabavljenu robu i usluge na štetu svoje imovine platio višu cijenu od cijene na tržištu. Prema optužnici Fondu je time prouzročena šteta od 1.220,022,72 kune.

Prvostupanjska je presuda ukinuta jer u izreci nije navedeno po kojem zakonskom osnovu se optuženika oslobađa optužbe niti ta osnova proizlazi iz obrazloženja presude. Budući da je time počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer se presuda uslijed toga ne može ispitati, prvostupanjska je presuda prema zakonu morala biti ukinuta. Osim toga prvostupanjska presuda nije jasna jer iz nje nije vidljivo je li uopće došlo do povrede propisa Zakona o javnoj nabavi, je li riječ o kaznenom djelu ili eventualno prekršaju ili pak nije dokazano da je optuženik namjerno i svjesno prekršio odredbe zakona.

Nadalje, u prvostupanjskoj presudi postoje i druge pogreške. Nisu iznijeti razlozi o odlučnim činjenicama. Iskazi ispitanih svjedoka nisu ocijenjeni niti je obrazloženo što je na temelju tih iskaza utvrđeno. Provedena vještačenja vještaka uopće nisu iznijeta niti su analizirani ti provedeni dokazi. Uslijed toga nije razvidno koje odlučne činjenice su utvrđene na temelju ovako provedenih dokaza pa je dovedena u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud pred potpuno izmijenjenim vijećem donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku. Dokaze koje je sud izveo tijekom postupka treba pomno analizirati i o svim odlučnim činjenicama u obrazloženju iznijeti razloge kako bi se odluka dala ispitati. To se posebno odnosi na obrazloženje je li se radi o poslovnoj odluci koja uključuje i poslovni rizik ili se radi o kršenju standarda gospodarskog poslovanja protivno imovinskim interesima Fonda i je li takvim postupanjem za Fond nastupila šteta.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-53/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.7.2020.

Podaci o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske za prvih šest mjeseci 2020.

Na početku godine su u kaznenoj grani sudovanja bila 724 neriješena predmeta. U prvih je šest mjeseci primljeno 1.017, a riješeno 1.030. predmeta (101,28 % u odnosu na broj primljenih). Preostalo je 711 neriješenih predmeta.

U građanskoj je grani sudovanja na početku godine bilo 13.243 neriješenih predmeta. U prvih je šest mjeseci primljeno 2.669, a riješeno 3.649 predmeta (136,72 % u odnosu na broj primljenih). Preostalo je 12.263 neriješena predmeta. Zaostaci su smanjeni za čak 980 predmeta.

Veći dio vremena u prvoj polovici 2020. Vrhovni je sud radio u uvjetima pandemije virusa COVID-19. Unatoč posebnim uvjetima rada riješeno je više predmeta, nego što ih je primljeno. Vrhovni sud poduzima sve potrebno za nastavak smanjenja broja neriješenih predmeta.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



2.7.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio kaznu optuženoj za ubojstvo sina

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu optuženice i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku u odluci o kazni. Time je optuženica pravomoćno proglašena krivom za kazneno djelo ubojstva. Prvostupanjsku je kaznu zatvora 7 (sedam) godina i 6 (šest) mjeseci Vrhovni sud preinačio i optuženicu osudio na kaznu zatvora 6 (šest) godina. U kaznu je uračunato vrijeme oduzimanja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženica i dalje nalazi.

Uz kaznu je optuženici izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja će se provoditi u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

Optuženica je osuđena zbog ubojstva sina. Ubola ga je iznenada nožem u leđa. Sin je nije isprovocirao jer je bio pasivan i nije započeo sukob riječima niti tjelesno. Unatoč hitnom operacijskom zahvatu i liječenju sin je preminuo.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno cijenio da je optuženica osoba starije dobi (u vrijeme počinjenja 82 godine) koja nikada prije nije dolazila u sukob sa zakonom. U vrijeme počinjenja djela bila je bitno smanjeno ubrojiva. Vrhovni sud smatra da je više trebalo cijeniti činjenicu da je sin prije psihički i tjelesno zlostavljao optuženicu. Optuženica je godinama je bila žrtva učestalog obiteljskog nasilja (od strane pokojnog supruga, a potom i sina) pa je razvila i simptome kroničnog PTSP-a.

Vrhovni sud smatra da će se upravo ovom preinačenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Ovakva kazna istovremeno će odgojno i preventivno utjecati i na ostale građane da ne čine kaznena djela, da znaju da je činjenje kaznenih djela za svako društvo nepoželjno i pogibeljno, a kažnjavanje svakog počinitelja nužno i pravedno. Izrečena kazna sadrži dostatnu moralnu i društvenu osudu za zlo koje je optuženica počinjenjem djela prouzročila, prvenstveno žrtvi, ali i društvu u cjelini, a na taj način će se u potpunosti ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-290/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



30.6.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske postrožio kaznu optuženom za ubojstvo u pokušaju

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Splitu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ubojstva u pokušaju. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se nalazi optuženik.

Uz kaznu je optuženiku izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja će se provoditi u okviru zatvorskog sustava.

Optuženik je osuđen jer je ušao u stan žrtve s kojom je bio u neformalnoj vezi, napao je nožem i zadao joj 15 ubodno reznih rana. Namjeravao je žrtvu lišiti života. Uslijed ozljeda je žrtva obilno krvarila, a optuženik je pobjegao. Žrtvi je pružena hitna medicinska pomoć u bolnici.

Prvostupanjskom je presudom optuženik osuđen na kaznu zatvora 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud odmjerio kaznu u prekratkom trajanju pa je preinačio u odluci o kazni presudu i optuženiku povećao kaznu. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 6 (šest) godina.

Optuženik je pri počinjenju kaznenog djela iskazao iznimnu ustrajnost, bezobzirnost i bezosjećajnost. Riječ je o osobi s dugogodišnjom neliječenom ovisnošću o alkoholu koji može poticajno djelovati na počinjenje novog kaznenog djela. Strožom kaznom zatvora se izražava jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela te utječe na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela. Utjecat će i na sve ostale da ne čine kaznena djela i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 103/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



30.6.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio kaznu optuženoj za ubojstvo supruga

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu optuženice i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Varaždinu u odluci o kazni. Time je optuženica pravomoćno proglašena krivom za kazneno djelo ubojstva. Prvostupanjsku je kaznu zatvora 10 (deset) godina Vrhovni sud preinačio i optuženicu osudio na kaznu zatvora 8 (osam) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženica i dalje nalazi.

Uz kaznu je optuženici izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja će se provoditi u okviru zatvorskog sustava.

Optuženica je osuđena zbog ubojstva muža. Napala ga je dok je mirno ležao na krevetu i zadala mu ubodnu ranu kuhinjskim nožem. Muž je preminuo u kolima hitne pomoći. Ovom događaju je prethodio fizički sukob u kojem je žrtva (muž) napao optuženicu i izudarao je po tijelu. Taj je napad prestao.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud u odluci o kazni dao premalen značaj okolnostima koje idu u korist optuženici, a prevelik značaj otegotnim okolnostima. Cijenjena je smanjena ubrojivost optužene, relativno mlađa životna dob i slabije socijalne i materijalne prilike.

Vrhovni je sud zaključio da treba vrednovati činjenicu da je upravo muž bio taj koji je toga dana isprovocirao i počeo fizički sukob s optuženicom. Muž (žrtva) je tjelesno ozlijedio optuženicu. Potom je legao na krevet u spavaću sobu. Time je upravo žrtva bila ta koja je dala bitan doprinos nastanku ovog tragičnog događaja. Dugi niz godina optuženica je bila izložena psihičkom, emocionalnom i fizičkom zlostavljanju od strane žrtve. Fizički je slabija i inferiornija pa samim time i ugroženija i ranjivija osoba. U vrijeme počinjenja kaznenog djela nalazila se u stanju alkoholne intoksikacije, a to je njen odgovor na dotadašnje brojne konfliktne situacije koje su se događale između nje i muža, ali to nije opravdanje za njen čin.

Vrhovni sud smatra će se ovom preinačenom kaznom odgovarajuće izraziti jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i utjecati na optuženicu da se u svom budućem životu više ne ponaša na ovako neprimjeren i društveno neprihvatljiv način i više ne čini kaznena djela. Kazna će poslat poruku svima da ovakva reakcija optuženice u konkretnoj situaciji nije i ne može biti odgovarajući i društveno prihvatljiv način za rješavanje konfliktnih situacija. Istovremeno će se utjecati na svijest građana o pogibeljnosti i nedopustivosti činjenja kaznenih djela te opravdanosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-355/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



26.6.2020.

Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu za trgovanje utjecajem, zlouporabu položaja i ovlasti i davanje mita za trgovanje utjecajem

Vrhovni je sud u povodu žalbe USKOK-a ukinuo prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Tom su presudom trojica optuženika oslobođeni optužbe da bi počinili kazneno djelo trgovanje utjecajem, zlouporaba položaja i ovlasti te davanje mita za trgovanje utjecajem.

Prvi se optuženik tereti da je kao zamjenik općinskog državnog odvjetnika od trećeg optuženika primio točno neutvrđeni iznos novca da bi utjecao da se ne pokrene kazneni postupak protiv njega bez obzira na stanje spisa. Treći se optuženik tereti da je dao mito.

Drugi se optuženik tereti da je kao policijski službenik saznao za podnošenje kaznene prijave protiv trećeg optuženika i o tome obavijestio trećeg optuženika. Obavijestio ga je o stanju spisa, raspoloživoj dokumentaciji i radnjama koje će policija poduzeti tijekom kriminalističkog istraživanja. Prema optužnici drugi je optuženik time osujetio pribavljanje vjerodostojnih podataka i obavijesti. Općinsko državno odvjetništvo je odbacilo tu kaznenu prijavu.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi nedostaje cjelovit prikaz odlučnih dokaza. Time je dovedena u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Dokaze koje je sud izveo tijekom postupka treba pažljivije analizirati. To se posebno odnosi na sadržaj telefonske komunikacije te intenciju uključenih osoba koja bi proizlazila iz onoga što je rečeno u tim razgovorima. Zato je prvostupanjska presuda u cijelosti ukinuta i predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud pred potpuno izmijenjenim vijećem donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku. Novu presudu prvostupanjski sud mora savjesno i detaljno ocijeniti i obrazložiti sve potrebne dokaze.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 6/2017

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



25.6.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za zlouporabu položaja i ovlasti

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženica proglašena krivom za kazneno djelo zlouporaba položaja i ovlasti. Osuđena je na kaznu zatvora 8 (osam) mjeseci i izrečena joj je uvjetna osuda sa rokom provjeravanja 2 (dvije) godine.

Optuženica je osuđena jer je kao općinska državna odvjetnica u više navrata postupala po zahtjevima osobe protiv koje su bili u tijeku posebni izvidi i porezni nadzor nad trgovačkim društvom u kojem je odgovorna osoba. Time je ostvarila nezakoniti utjecaj na tijek i rezultate policijskih izvida i poreznog nadzora. Utjecala je i na policijskog službenika zaduženog za rad na predmetu, radi smanjenja agilnosti u istraživanju te povezivanja i organiziranja neposrednog susreta sa tom osobom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti odlučne za proces individualizacije kazne. Kao olakotne okolnosti optuženoj su cijenjene neosuđivanost i majčinstvo troje (punoljetne) djece, dok otegotne okolnosti na strani optuženice nisu utvrđene. Optuženica je svojim postupanjem kao općinska državna odvjetnica zadužena ponajprije za progon počinitelja kaznenih djela potkopala temelje povjerenja građana u pravnu državu. Međutim, od vremena počinjenja kaznenog djela do dana donošenja ove presude proteklo je više od 10 godina. Odmjerena kazna je primjerena težini i okolnostima počinjenog kaznenog djela i osobi optuženice kao počiniteljice te je za očekivati da će se njome ostvariti svrha kažnjavanja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 14/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



24.6.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Osuđen je na kaznu zatvora 3 (tri) godine.

Optuženik je osuđen zbog nečovječnog postupanja prema civilnom stanovništvu 1991. za vrijeme oružanog sukoba. Zajedno s još jednom osobom je provodio ispitivanje civila i to jedne muške i jedne ženske osobe. Po naređenju drugog ispitivača udarao ih je bejzbol palicom svaki puta kada ispitivač nije bio zadovoljan odgovorima. Muškarac je morao klečati, a optuženik ga je najmanje tridesetak puta udario po stražnjici, tabanima i rukama. Ženi je optuženik zadao 6 udaraca bejzbol palicom po podlakticama i nadlakticama. Mučenje i nečovječno postupanje trajalo je dva sata.

Optuženiku je suđeno u odsutnosti.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 3 godine ispuniti svrhu kažnjavanja. Pravilno je prvostupanjski sud optuženiku kao olakotnu okolnost cijenio optuženikovu dosadašnju neosuđivanost i što je u vrijeme počinjenja djela imao 21 godinu. Otegotne okolnosti nisu utvrđene. Tako odmjerena kazna odgovara stupnju krivnje optuženika i pogibeljnosti kaznenog djela. Izricanje blaže ili strože kazne nije opravdano.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 10/2017

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



19.6.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu i kazne za počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe jednog optuženika i USKOK-a te potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku. Time je postala pravomoćna presuda kojom su optuženik i optuženica proglašeni krivima za počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja. Optuženica je osuđena na kaznu zatvora 3 (tri) godine, a optuženik na kaznu zatvora 6 (šest) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se nalaze oboje optuženika.

Optuženici su osuđeni jer su se međusobno i s drugim nepoznatim osobama iz drugih država povezali u zajedničko djelovanje, radi nabave, prijevoza i preprodaje većih količina droge marihuana na ilegalnom tržištu država zapadne Europe unaprijed dogovorenim kupcima. Optuženik je s drugim nepoznatim osobama nabavio osobni automobil na kojem su napravljene preinake za skrivanje droge u prostoru podvozja i prtljažnog prostora. Za prijevoz droge tim automobilom su angažirali optuženicu koja je s osobnim automobilom prema dobivenim uputama krenula prema SR Njemačkoj na dogovoreno odredište. U preinakama u automobilu je bila skrivena količina od preko 17 kilograma droge marihuane upakirane u 67 paketa. Prilikom carinske i policijske kontrole optuženica je otkrivena na graničnom prijelazu pri ulasku u Republiku Hrvatsku.

Droga sa kojom je optuženica zatečena, kao i osobni automobil kojim je prevozila drogu su oduzeti. Naloženo je njihovo uništenje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da kazna na koju je optuženik osuđen nije ni prestroga niti preblaga nego pravilno odmjerena s obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti. Optuženiku je kao otegotna okolnost posebno cijenjena bezobzirnost pri počinjenju djela. To se očituje u sudjelovanju u okviru zločinačkog udruženja u međunarodnoj ilegalnoj trgovini velikih količina droge u dva navrata pri počinjenju izuzetno pogibeljnog kaznenog djela. Nije potrebno optuženiku izreći još težu društvenu osudu pored njegovog narušenog zdravstvenog stanja i obiteljskih prilika (otac petero djece). Prije nije osuđivan. Riječ je o kazni koja će ispuniti svrhu kažnjavanja u odnosu na optuženika. Istodobno će kazna u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika da više ne čini kaznena djela te će se postići i svrha generalne prevencije.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 27/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



17.6.2020.

Promijenjeni Orijentacijski kriteriji

Građanski je odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavio da je na sjednici odjela prihvaćeno pravno shvaćanje kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete iz 2002. (dalje: Orijentacijski kriteriji). Uz pomoć ovih kriterija sudovi određuju visinu pravične novčane naknade neimovinske štete u sudskim postupcima.

Orijentacijski kriteriji doneseni i prihvaćeni na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2002. mijenjaju se na način da se iznosi označeni u novčanim jedinicama (kune) navedeni u tim kriterijima po svim osnovama povećavaju za 50 %.

Do promjene je došlo jer je Orijentacijske kriterije potrebno uskladiti s promjenama propisa obveznopravne i postupovnopravne prirode do kojih je došlo u razdoblju od kada su 2002. doneseni Orijentacijski kriteriji.

Prilikom donošenje odluke o mijenjaju Orijentacijskih kriterija Vrhovni je sud koristio i podatke Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije u odnosu na početnu 2002. (37,7 %) i postotku porasta prosječnih isplaćenih mjesečnih neto plaća (porast za 66,9 %).

Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (15. lipnja 2020.) i odnosi se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće). Primjenjuje se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima.

 - Izvod iz zapisnika s druge sjednice Građanskog odjela VSRH
od 5. ožujka i 15. lipnja 2020.

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



15.6.2020.

Potvrđena kazna zatvora 12 godina za ubojstvo majke

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Bjelovaru. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženica proglašena krivom za kazneno djelo ubojstva i osuđena na kaznu zatvora 12 (dvanaest) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženica nalazi od 13. listopada 2017.

Optuženica je osuđena zbog ubojstva majke u obiteljskoj kući. Tupim je predmetom više puta snažno izudarala majku po glavi i tijelu, zadavši joj brojne rane i ozljede. Riječ je o osobito teškim i po život opasnim ozljedama koje su dovele do razvoja šoka i smrti žrtve.

Javnost je bila isključna za cijelu raspravu zbog zaštite osobnog i obiteljskog života optuženice.

Uz kaznu je optuženici izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja će se provoditi u okviru zatvorskog sustava. Optuženica je osoba sa dubokim i trajnim poremećajem ličnosti graničnog tipa, s naglašenim narcističkim značajkama. Utvrđeno je postojanje vrlo visoke razine opasnosti od mogućeg počinjenja novih kaznenih djela uvjetovanih identičnom psihopatologijom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je kazna zatvora 12 godina po vrsti i mjeri kazna koja optimalno odgovara svrsi kažnjavanja. Olakotne okolnosti kao što su prijašnja neosuđivanost i bitno smanjena ubrojivost nisu dostatne da bi se svrha kažnjavanja mogla postići blažom kaznom. Optuženica je iskazala upornost i brutalnost pri počinjenju kaznenog djela na štetu vlastite majke, a i ranije je agresivno postupala prema svojoj majci.

Izrečenom kaznom izrazit će se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i utjecati na optuženicu da ubuduće ne čini kaznena djela. Ujedno će se omogućiti optuženici odgovarajuća socijalizacija i ponovno uključivanje u društvo. Ova kazna utjecat će i na sve ostale građane da ne smiju činiti kaznena djela jer će u protivnome biti društveno osuđeni i adekvatno kažnjeni.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-447/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



4.6.2020.

Vrhovni sud u trećem stupnju potvrdio postroženu kaznu za teško ubojstvo

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu u trećem stupnju kojom je odbio žalbu optuženika kao neosnovanu i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske o kojoj smo izvijestili 25. studenog 2019.

Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora 21 (dvadeset jednu) godinu, zbog kaznenog djela teškog ubojstva. U kaznu je uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru.

Optuženik je osuđen jer je nožem ubio izvanbračnu partnericu koju je već prije zlostavljao. Vrhovni sud smatra da odluka o kazni mora sadržavati individualiziranu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Optuženik je agresivno i bešćutno ubio blisku osobu, svoju izvanbračnu suprugu. Djelo je počinjeno prema žrtvi obiteljskog nasilja u odnosu na koju se optuženik već ranije nasilnički ponašao i to za vrijeme trajanja zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja te udaljavanja iz zajedničkog kućanstva. Prije je višestruko osuđivan uključujući i šesnaest osuda zbog različitih kaznenih djela s elementima nasilja. Njegovo ponašanje je trajno i grubo neusklađeno s osnovnim društvenim normama. Prijašnje kažnjavanje očito nije ispunilo svrhu.

Kaznom dugotrajnog zatvora 21 godina ispunit će se svrha kažnjavanja i izraziti jasna društvena osuda. Ova kazna treba utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, a svim građanima pokazati da je činjenje kaznenih djela pogibeljno. Osim toga, pojačat će se povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž-1/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


2.6.2020.

Vrhovni sud postrožio kaznu optuženiku zbog razbojništva u pokušaju

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo razbojništva u pokušaju.

Optuženik je osuđen jer je maskiran maramom preko lica i naoružan automatskom puškom uperio pušku u zaštitare koji su obavljali primopredaju novca na parkiralištu velike trgovačke kuće. Postupao je zajedno sa supočiniteljem čiji je identitet ostao nepoznat. Zatražio je predaju kofera sa novcem i sa uperenom puškom trčao prema jednom od zaštitara. Zaštitar je ispalio 3 hica iz pištolja u optuženika i nanio mu strijelne rane trbuha i obje ruke. Optuženiku je ispala iz ruke puška i pobjegao je s mjesta događaja.

Optuženik je djelo počinio nakon što je izišao iz zatvora na uvjetni otpust. Odslužio je 6 godina i 4 mjeseca od ukupno 8 godina i 6 mjeseci kazne zatvora na koju je osuđen presudom 2014., zbog počinjenja više kaznenih djela.

Prvostupanjskom je presudom optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 11 (jedanaest) godina. Presudom je opozvan uvjetni otpust na kojem se nalazio optuženik i uzeta kao utvrđena jedinstvena kazna zatvora 8 godina i 6 mjeseci na koju je osuđen ranijom presudom iz 2014.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni presudu i optuženiku povećao kaznu. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 15 (petnaest) godina. Uzeta je u obzir utvrđena jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen 2014. U kaznu zatvora je uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne zatvora.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud odmjerio jedinstvenu kaznu u prekratkom trajanju. Jedinstvena kazna zatvora koja se izriče za više kaznenih djela odmjerava se na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti.

Optuženik je u više navrata do sada osuđivan. Od 2009. čini sve teža kazna djela. Već je osuđivan zbog kaznenih djela razbojništva i ranije je počinio kaznena djela uporabom oružja. Djelo za koje je osuđen u ovom postupku nije dovršeno jer je jedan od zaštitara pružio otpor pucajući iz pištolja. Optuženik je očito bio spreman koristiti automatsku pušku koju je držao jer je bila napunjena, ali je u tome spriječen jer je zaštitar prvi zapucao i pogodio ga.

Djelo je počinio tijekom uvjetnog otpusta što znači nakon što je prijevremeno otpušten sa izdržavanja kazne zatvora na koju je osuđen u ranijem postupku. Uvjetni otpust je očigledno bila pogrešna procjena da je na optuženika do tada izdržani dio kazne dovoljno utjecao da više ne čini kaznena djela. Ovakvim ponašanjem optuženik je izigrao iskazano mu povjerenje i pokazao da je činjenje kaznenih djela konstanta u njegovom ponašanju.

Postrožena kazna je primjerena ličnosti optuženika i počinjenim djelima u njihovoj ukupnosti. Takva kazna je pogodna da se ostvari svrha kažnjavanja i time izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela. Kazna treba utjecati na optuženika, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela. Ujedno će utjecati na svijesti građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno i pojačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-37/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



27.5.2020.

Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane 16 okrivljenika za izdvajanje niza nezakonitih dokaza

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbe okrivljenika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Zagrebu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza niza naloga suca istrage za primjenu posebnih dokaznih radnji i svih ostalih dokaza proizašlih iz tih naloga.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta tereti niz okrivljenika da su počinili kaznena djela zločinačko udruženje i neovlaštena proizvodnja i promet drogama. Optužnica se temelji na nizu dokaza koji su rezultat posebnih dokaznih radnji, a koje su provedene na temelju naloga suca istrage. Prema podacima u spisu provedene su posebne dokazne radnje: nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, prikupljanje i snimanje računalnih podataka, ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija te tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta. U optužnici su navedeni kao dokazi i rezultati provedenih pretraga osoba, doma i drugih prostora, pretraga poslovnih prostora te pretraga mobitela, a koje je također nalogom odobrio sudac istrage.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da svi nalozi suca istrage u spisu, a kojima je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji, zadovoljavaju standarde postavljene za dopuštenost miješanja države u temeljna prava i slobode pojedinca. Posebne dokazne radnje su posebna vrsta izvidnih radnji. Provode se u fazi izvida kaznenih djela kada postoji razina vjerojatnosti «osnove sumnje» da je neko djelo počinjeno. Uloga suca istrage u toj fazi postupka je kontrolor zakonitosti u provođenju mjera prema okrivljenicima.

U ovom je predmetu kod donošenja naloga suca istrage riječ bila upravo o osnovama sumnje, a ne o nekom drugom stupnju vjerojatnosti za počinjenje djela. Svrha njihovog donošenja je inicijalno prikupljanje podataka koji bi mogli biti od koristi za kazneni postupak, a ne, primjerice, faza donošenja optužnog ili drugog akta. Svi nalozi sadržavaju potrebne podatke i konkretizirano obrazloženje svih zakonskih pretpostavki za njihovu primjenu te ocjenu postojanja osnove sumnje. Razlozi koji su iznijeti u obrazloženju svakog naloga jasno upućuju da je miješanje u ostvarivanje temeljnih prava pojedinca bilo nužno i u skladu sa zakonom i da posebne dokazne radnje nisu naložene nemarno, neregularno ili bez potrebnog razmatranja.

Pravilno je utvrdio i obrazložio prvostupanjski sud da provođenje posebnih dokaznih radnji u ovom postupku nije provedeno uz povrede koje Zakon o kaznenom postupku predviđa kao nezakonito postupanje, niti je riječ o dokazima za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Stoga nije bilo razloga da se ti nalozi i dokazi koji su iz njih proizašli izdvoje iz spisa kao nezakoniti dokazi jer su valjano i zakonito pribavljeni dokazi na kojima se može temeljiti sudska odluka.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 38/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


22.5.2020.

Normalizacija rada u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske

Nakon povoljnije epidemiološke situacije uzrokovane virusom Covid-19 predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio je odluku o normalizaciji rada Vrhovnog suda RH.

Sjednice sudskih vijeća redovno se održavaju u sudu od 20. travnja 2020.

Svi sudski službenici i namještenici redovno obavljaju svoje poslove u sudu od 11. svibnja 2020., a sudski savjetnici od 25. svibnja 2020.

Rad od kuće omogućen je samo onim sudskim službenicima i namještenicima koji spadaju u kategoriju utvrđenu u uputama epidemiološke službe (Uputa HZJZ od 29.4.2020.).

Rad sa strankama u pravilu se obavlja putem službenih telefonskih brojeva suda i službene elektroničke pošte navedene na naslovnici mrežne stranice Vrhovnog suda RH:

vsrh@vsrh.hr                          Ured predsjednika VSRH
informacije@vsrh.hr              Tajništvo VSRH
urednistvo@vsrh.hr               Uredništvo Web stranica VSRH
sudska.praksa@vsrh.hr         Uredništvo "Sudske prakse" VSRH
e-racun@vsrh.hr                    Adresa za primanje e-Računa

Detaljnije na poveznici:

- Odluka

 






15.5.2020.

Vrhovni je sud potvrdio kaznu zatvora 12 godina za ubojstvo mladića

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbu stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ubojstva i osuđen na kaznu zatvora 12 (dvanaest) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik nalazi od 20. rujna 2017.

Optuženik je osuđen zbog ubojstva 23-godišnjeg studenta s kojim je prije imao sukob. Bio je u pijanom i posebnom afektivnom stanju. Žrtva je u više navrata verbalno napadala optuženika u kafiću, ali nije fizički nasrnula na optuženika niti prijetila fizičkim napadom. Po izlasku iz kafića, prolaskom uskim prolazom, optuženik je nožem žrtvi zadao ubodnu ranu na prsištu. Optuženik je pobjegao sa mjesta događaja. Uslijed ozljeda žrtva je u bolnici preminula.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 12 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao olakotna okolnost uzeto u obzir ranija neosuđivanost, da je djelo počinjeno u stanju bitno smanjene ubrojivosti te bitan doprinos koji je žrtva dala nastanku ovog događa. Optuženik ima značajne zdravstvene poteškoće (psihoorganski sindrom i emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti). Kao otegotna okolnost uzeto je u obzir da je uslijed ovakvog postupanja optuženika naglo prekinut jedan mladi život.

Izrečena kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano, a ovakva neprimjerena i neadekvatna reakcija optuženika nije odgovarajući i društveno prihvatljiv način za rješavanje konfliktnih situacija. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-500/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



15.5.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio osudu na jedinstvenu kaznu zatvora četiri godine i deset mjeseci optuženika za spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od 15 godina

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za tri kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 4 (četiri) godine i 10 (deset) mjeseci.

Optuženik je osuđen jer je s istim djetetom u tri navrata izvršio spolni odnošaj uz primjenu prijetnje. Dijete tada nije navršilo petnaest godina i živjeli su u istom kućanstvu.

Kod izricanja jedinstvene kazne 4 godine i 10 mjeseci zatvora Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno su kao olakotne okolnosti uzete u obzir da je optuženik djelomično priznao kaznena djela i izrazio kajanje. Kao otegotne okolnosti uzeto je u obzir ranija osuđivanost za druga kaznena djela i što je optuženik iskoristio gostoprimstvo roditelja maloljetne žrtve koja mu je sestrična.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kžzd-9/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


12.5.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i oslobađajuću presudu za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, a oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 3 (tri) godine.

Optužnicom je optuženiku stavljeno na teret da kao vojni zapovjednik 1993. nije spriječio podređene pripadnike vojske da pucaju i usmrte dovedenog ratnog zarobljenika. Prema optužnici nakon toga u dva navrata su dovedena još tri ratna zarobljenika. Optuženik se tereti da nije spriječio podređene u zlostavljanju tih zarobljenika te potom odvođenju iz baze i usmrćenju. Tako su usmrćena ukupno četiri ratna zarobljenika. Za taj dio optužbe optuženik je oslobođen.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su izostali čvrsti i nepobitni dokazi koji su nužni za osudu optuženika za ovaj događaj. Dokazi koji su izvedeni tijekom postupka mogli bi izazvati stanovitu sumnju da je optuženik ostvario elemente bića kaznenog djela za koje se tereti, ali takva sumnja nije dovoljna za osudu.

Nasuprot tomu, optuženik je pravilno osuđen jer je 1993. kao vojni zapovjednik zapovijedio paljenje i rušenje kuća civila. Podređeni pripadnici vojske su izvršili takvu zapovijed i time je došlo do uništenja imovine velikih razmjera koje nije bilo opravdano vojnim ciljevima i potrebama.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 3 godine ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Sud je cijenio da optuženik ranije nije osuđivan, sudionik je Domovinskog rata, uzrokovana mu je invalidnost tj. zdravstvene tegobe kao posljedica ranjavanja te psihičke smetnje iz kruga PTSP-a. Otac je četvero djece. Procjena je suda da se svrha kažnjavanja može postići i ublaženom kaznom zatvora u trajanju tri godine.

Ova kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-697/2016

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


12.12.2019.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio ogledni postupak

Svojim rješenjem Gos-1/2019 od 11. prosinca 2019. vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopustilo je prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Pravno pitanje koje glasi: "Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima ("Narodne novine", broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli" Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio je važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima.

Nakon donošenja rješenja, Vrhovni sud Republike Hrvatske odmah je objavio svoje rješenje na e-oglasnoj ploči sudova. Prvostupanjski sudovi u svojim postupcima mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je odluku o pitanju donijeti u roku od 90 dana, nakon čega su svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani tim pravnim shvaćanjem.

Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom, koja postoji i u drugim državama Europe, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed, te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost, jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka, i u krajnjoj liniji, smanjiti opterećenost Vrhovnog suda Republike Hrvatske istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Gos-1/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije