Novosti

Arhiva priopćenja za javnost

  Izaberite godinu:
 

16.3.2020.

Odluka o prijemu stranaka u Vrhovnom sudu RH

Odluka o prijemu stranaka u Vrhovnom sudu RH:

- Odluka o prijemu stranaka u Vrhovnom sudu RH

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




12.2.2020.

Odbijena žalba osuđenog Z.P., nema uvjeta za blažu osudu

Vrhovni je sud Republike Hrvatske odbio žalbu osuđenika protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je odbijen zahtjev osuđenika za nepravu obnovu kaznenog postupka.

Riječ je o izvanrednom pravnom lijeku koji je podnio osuđenik tvrdeći da su se nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđen pojavile okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda, a one bi očito dovele do blaže osude. Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Bjelovaru osuđenik je osuđen zbog više kaznenih djela, uključujući i kvalificirani oblik kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora dvije godine i deset mjeseci. Izrečena mu djelomična uvjetna osuda pa se dio kazne zatvora (jedna godina i pet mjeseci) neće izvršiti ako osuđenik u roku provjeravanja tri godine ne počini novo kazneno djelo. Preostali će se dio kazne izvršiti.

Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno primijenio zakon kada je odbio zahtjev te pravilno zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za preinaku pravomoćne presude i bez obnove kaznenog postupka. Zdravstveno stanje osuđenika nije takvog značaja i kvalitete da bi dovelo do blaže osude.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 13-2020-4-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





5.2.2020.

Vrhovni sud postrožio kazne za dva porezna inspektora zbog zlouporabe položaja i ovlasti

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu USKOK-a i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Splitu u odnosu na dva optuženika. Time je postala pravomoćna presuda kojom je jedan optuženik proglašen krivim za sedam kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, drugi je optuženik proglašen krivim za tri kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, treći je optuženik proglašen krivim za dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti poticanjem, a četvrti je optuženik proglašen krivim za jedno poticanja na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

Prvostupanjskom su presudom prvi i drugi optuženik osuđeni jer su kao porezni inspektori vlasnicima ilegalnih aparata za zabavu i igre na sreću odavali podatke o vremenu i mjestu planiranih nadzora poreza od priređivanja zabavnih igara i igara na sreću te su za to primili novac. Treći je optuženik je zaposlenik trgovačkog društva koje je vlasnik nelegalnih aparata, a četvrti je optuženik vlasnik nelegalnih aparata. Obojica su tražili ovakve dojave od poreznih inspektora i time ostvarili nelegalnu zaradu, a proračun je uskraćen za neplaćena javna davanja. Potvrđena je prvostupanjska presuda za trećeg optuženika koji je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora jedna godina, a potom mu je izrečena uvjetna osuda sa rokom provjeravanja tri godine te za četvrtog optuženika koji je osuđen na kaznu zatvora deset mjeseci, koja kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni presudu za prvog i drugog optuženika koji su porezni inspektori. Za prvoga je optuženika Vrhovni sud prihvatio pojedinačne kazne zatvora kako je utvrdio prvostupanjski sud, ali potom je optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora dvije godine i šest mjeseci. Vrhovni je sud drugom optuženiku povećao pojedinačnu kaznu zatvora za jedno djelo, za druga dva djela prihvatio pojedinačne kazne zatvora koje je utvrdio prvostupanjski sud i potom je ovog optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora jedna godina i šest mjeseci. Obojici optuženika je u kaznu zatvora uračunato vrijeme koje su optuženici proveli u istražnom zatvoru.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti. Značajna je otegotna okolnost što su dvojica optuženika kao porezni inspektori zlouporabili svoj položaj više puta te kontinuirano i uporno. Optuženici su svojim ponašanjem koje je u potpunosti protivno pravilima i prirodi službe koju su bili dužni obnašati, naškodili ugledu tijela državne uprave koja su dužna postupati savjesno i zakonito te svojim djelovanjem stvarati povjerenje građana u vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom. Optuženici su svojim postupanjem obezvrijedili dužnosti i ugled tijela državne uprave. Kazna zato mora izraziti odgovarajući prijekor društva prema ovakvim odioznim ponašanjima kojima se izrazito štetno narušavaju temelji uređenog demokratskog društva. Zato je preblaga i neodgovarajuća djelomična uvjetna osuda koju je ovoj dvojici optuženika izrekao prvostupanjski sud. Postrožena kazna u sebi sadrži dostatnu količinu društvene osude za zlo koje su optuženici počinjenjem ovih djela nanijeli društvu u cjelini te će ovakva kazna ispuniti svrhu kažnjavanja.

Od svih optuženika oduzeta je imovinska korist ostvarena počinjenjem kaznenih djela, ukupno 177.295,69 kuna te kunska protuvrijednost 300,00 Eura. Osim toga, dvojici poreznih inspektora izrečena je sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti i to zabrana potpunog obavljanja dužnosti ili djelatnosti poreznog inspektora u trajanju 10 (deset) godina, počevši od izvršnosti presude, uz naznaku da se vrijeme provedeno u zatvoru ili kaznionici ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 10/2015-10

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



5.2.2020.

Vrhovni je sud ukinuo osudu za šest optuženika i pravnu osobu koje se tereti za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika, a po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu u osuđujućem dijelu. Prvostupanjskom su presudom petorica optuženika proglašeni krivim zbog počinjenja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, a šesti optuženik i optužena pravna osoba su proglašeni krivim zbog počinjenja kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Tom je presudom i odbijena optužba protiv sedmog optuženika i druge pravne osobe da bi počinili kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom jer je državni odvjetnik odustao od kaznenog progona.

Optužnicom je petorici optuženika stavljeno na teret da su 2004. prilikom obavljanja poslova na remontu broda postupili suprotno propisima o mjerama zaštite na radu i zaštite od požara. Terete se da su obavljali radove za vrijeme dok je u unutrašnjosti broda veća grupa radnika čistila ostatke radnog materijala pa da je zbog korištenja otvorenog plamena došlo do razvijanja otrovnih plinova i gustog dima u prostoru unutrašnjosti tako da su se četiri radnika ugušila, a trojica su zadobila lakše ozljede.

Šesti optuženik se optužnicom tereti da nije kao glavni ovlaštenik poslodavca za provođenje mjera zaštite na radu osigurao da se primjenjuju u potpunosti mjere i pravila zaštite na radu niti izradio upute za radni proces. Uslijed takvog propusta, prema optužnici, izazvana je opasnost za život i tijelo više ljudi te imovinu većeg opsega.

Optužena se pravna osoba prema optužnici tereti da je kaznenim djelom koje je počinio šesti optuženik, postupila suprotno propisima i tehničkim pravilima čime je izazvana opasnost za život i tijelo ljudi i imovinu većeg opsega.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi u odnosu na pet optuženika izreka ne sadrži potpuni opis oblika krivnje. Riječ je o odlučnoj činjenici koja mora biti opisana u izreci, pa je stoga izreka nerazumljiva. Niti u obrazloženju se ne iznose razlozi o krivnji optuženika. U presudi nije razmatrano pitanje pravnog kontinuiteta s obzirom na to da su optuženici osuđeni po zakonu koji nije bio na snazi u vrijeme donošenja presude, a na snazi je bio novi zakon. U prvostupanjskoj presudi, u odnosu na šestog optuženika i optuženu pravnu osobu, nerazumljivo je obrazloženje u odnosu na oznaku o kojem kaznenom djelu bi bila riječ i koji zakon je blaži, a to je nužno zbog izmjene Kaznenog zakona. Budući da je u osuđujućem dijelu izreka presude nerazumljiva i da u obrazloženju nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, to se prvostupanjsku presudu ne može ispitati pa je prema zakonu morala biti ukinuta.

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti pogreške na koje je upozoren. Osim toga će obratiti pažnju na utvrđenje uzročno posljedične veze između radnje ili propusta svakog od optuženika prema posljedici te dopunskim vještačenjem provjeriti uzroke požara. Prvostupanjski sud treba pažljivo ocijeniti jesu li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, uz obveznu primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-95/2016-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



4.2.2020.

Vrhovni je sud potvrdio osudu za teško ubojstvo supruge i nedozvoljeno posjedovanje oružja, a ukinuo osudu za nasilje u obitelji prema punici

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika djelomično ukinuo, a djelomično potvrdio i preinačio u kazni osuđujuću presudu Županijskog suda u Karlovcu. Prvostupanjskom je presudom optuženik proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela teškog ubojstva, kaznenog djela nasilja u obitelji i kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

Optuženik je proglašen krivim da je 2015. u obiteljskoj kući za vrijeme svađe sa suprugom koju je i ranije fizički i psihički zlostavljao, srušio je na pod i udarao. Potom je iz puške iz blizine ispalio hitac u njenu glavu te u leđa od kojih ozljeda je žrtva - supruga odmah preminula.

Neposredno prije ovog događaja, prema optužnici, optuženik je svoju punicu, koju je i ranije verbalno napadao, dva puta udario šakom u lice zbog čega je ona pobjegla. Žrtva-punica se potom vratila da bi pomogla svojoj kćerki dok je udarana, a optuženik je punicu snažno gurnuo te je pala niz stepenice uslijed čega je zadobila natučenja po tijelu.

Osim toga je proglašen krivim jer je posjedovao dvije puške, ručno rađeni pištolj te više desetaka komada streljiva. Posjedovanje navedenoga je zabranjeno građanima.

Odlukom Vrhovnog suda proglašen je krivim optuženik za dva kaznena djela; teško ubojstvo i nedozvoljeno posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari. Dio prvostupanjske presude koji se odnosi na kazneno djelo nasilja u obitelji je ukinut jer nije sa sigurnošću utvrđeno je li optuženik kontinuirano psihički zlostavljalo svoju punicu u mjeri koja predstavlja grubo verbalno uznemiravanje da bi bila riječ o obiteljskom nasilju. U odnosu na to će djelo prvostupanjski sud iznova provesti raspravu te ocijeniti je li optuženik počinio kazneno djelo nasilja u obitelji.

Budući da je prvostupanjska presuda u odnosu na jedno od tri kaznena djela ukinuta, to je u odnosu na dva kaznena djela za koja je proglašen krivim trebalo preinačiti odluku o kazni. Vrhovni je sud optuženiku za kazneno djelo teškog ubojstva utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora 25 godina, a za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari kazna zatvora 1 godina. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju 25 godina i 10 mjeseci. U kaznu je uračunato vrijeme koje je optuženik proveo u istražnom zatvoru u kojem je i sada.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Uzeto je u obzir da je optuženik kazneno djelo teškog ubojstva počinio u stanju bitne smanjene ubrojivosti. Nakon što je lišio života suprugu, pokušao je ubiti sebe, ali mu je život spašen hitnom medicinskom intervencijom. Posljedice tih ozljeda trpi i danas. Optuženik se očitovao krivim za to djelo i iskazao iskreno žaljenje i kajanje i kritički odnos prema svom djelu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora 25 godina i 10 mjeseci ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi. Kazna treba omogućiti optuženiku da se po izdržanoj kazni opet uključi u društvo.

Protiv drugostupanjske presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dopuštena je žalba trećestupanjskom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-306/2019-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




31.1.2020.

Novo pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici Odjela 30. siječnja 2020. donio pravno shvaćanje o tome kada počinje teći zastarni rok kod restitucijskog zahtjeva. To je zahtjev prema kojemu su stranke dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora. Taj rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora.

Pravnim je shvaćanjem pomaknut trenutak početka tijeka zastare za zahtijevanje povrata ispunjenog i to u korist stranke koje je ispunila ništetni ugovor. Prema tom shvaćanju zastara počinje teći od trenutka pravomoćnosti odluke kojom je utvrđena ništetnost ugovora, a ne od trenutka ispunjenja obveze ništetnog ugovora.

Pravno shvaćanje služi ustaljenju i ujednačavanju sudske prakse. Ono je obvezno za sve suce Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Po prirodi stvari, odnosno snagom autoriteta najvišeg suda u Republici Hrvatskoj, pravno je shvaćanje važno i za sve ostale suce u građanskoj grani suđenja.

Detaljnije na poveznici:

- Pravno shvaćanje Građanskog odjela VSRH-a od 30. siječnja 2020.

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



29.1.2020

Netočni napisi u tjedniku „Nacional“

U tjedniku Nacional od 28. siječnja 2020., broj 1136, objavljen je članak: „Kraj pravosudne farse: Zbog odluke Vrhovnog suda pljačka zemljišta na Mirogoju otišla u zastaru“. U napisu se iznose netočne tvrdnje, a utemeljen je očito i na nerazumijevanju ili nepoznavanju prava pa radi pravilnog obavještavanja javnosti navodimo sljedeće.

Netočno se u članku tvrdi da je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojom je utvrđena zastara kaznenog progona protiv optuženog S. M. „ ... legalizirana pljačka … “ zemljišta na Mirogoju jer pitanje prava vlasništva spornog zemljišta nije bio predmet kaznenog postupka, a niti se kaznena presuda odnosi na pravo vlasništva navedenog zemljišta.

VSRH je prije odluke o kojoj je riječ odlučivao o kaznenopravnoj odgovornosti optuženog M.V. Taj je optuženik osuđen kao počinitelj kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavaka 1. i 2. KZ/11. jer je kao zemljišnoknjižni referent Općinskog građanskog suda u Zagrebu iskoristio svoj položaj i prekoračio granice ovlasti time što je izvršio nezakoniti upis prava vlasništva na spornom zemljištu. Takva osuđujuća presuda, po sili zakona, ima za posljedicu brisanje takvog upisa i uspostavljanje zemljišnoknjižnog stanja prije počinjenja kaznenog djela. Zato je netočna, a i zlonamjerna tvrdnja da je odlukom VSRH „legalizirana pljačka“.

Odbijena optužba, zbog nastupa zastare kaznenog progona protiv optuženog S. M., koji je bio optužen za poticanje optuženog M.V., nije od utjecaja na pitanje prava vlasništva nad spornim zemljištem. O pravu vlasništva odlučivat će se u građanskoj parnici.

U odnosu na odluku o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom, naglašavamo da državni odvjetnik takav prijedlog u odnosu na optuženog S. M. nije stavio, niti se s te osnove žalio protiv prethodne osuđujuće presude. Zato nije bilo mjesta oduzimanju imovinske koristi u ponovljenom postupku zbog načela zabrane „reformatio in peius“ (članak 13. Zakona o kaznenom postupku; zabrana preinačenja presude na štetu okrivljenika ako je pravni lijek izjavljen samo u njegovu korist). Stoga, sve da i nije nastupila zastara kaznenog progona, imovinska korist od optuženog S.M. u ovom kaznenom postupku ne bi mogla biti oduzeta, zbog navedenog načela kaznenog postupka.

Naglašava se da je primjena zakonskih odredbi o zastari kaznenog progona obavezna. Svaki je sud, bez iznimke, dužan utvrditi zastaru nakon što proteknu rokovi propisani u članku 81. KZ/11. U ovom predmetu nastup zastare nije rezultat pasivnosti sudova u vođenju postupka, nego činjenice da su protiv optuženika bile donesene četiri prvostupanjske presude koje su bile predmetom žalbenog postupka, a jedna od njih je ispitana i pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske te je prihvaćanjem ustavne tužbe optuženika, ukinuta i postupak je bio vraćen na ponovno suđenje pred prvostupanjski sud.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



28.1.2020

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio tri rješenja vezana uz postupak protiv optuženog I. S. koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu

U prvom je rješenju odbijena žalba branitelja optuženika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je određeno da će se rasprava održati u odsutnosti optuženika jer se sam doveo u stanje uslijed kojeg ne može sudjelovati na raspravi. Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenice. Bila je riječ o elektivnom operativnom zahvatu desnog koljena čija je odgoda na šest mjeseci, prema nalazu i mišljenju vještaka, mogla dovesti do minimalnog pogoršanja, a ne o nužnom zahvatu, koji bi po prirodi stvari doveo do odgode rasprave.

U drugome je rješenju odbijena žalba optuženog I. S. protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je braniteljici optuženika uskraćeno pravo podnošenja zahtjeva za otklon (vrste izuzeća). Prvostupanjski je sud smatrao da se takvom radnjom očito zloupotrebljava pravo na podnošenje zahtjeva za otklon. Vrhovni je sud utvrdio da je prvostupanjsko rješenje pravilno, a da je podnošenje zahtjeva za otklon u konkretnoj situaciji primjer očigledne zlouporabe prava na podnošenje zahtjeva za izuzeće.

U trećem je rješenju Vrhovni sud odlučivao o žalbama braniteljice optuženog I. S. i braniteljice optuženog Z. H. protiv rješenja prvostupanjskog suda kojim su braniteljice, zbog ometanja reda u sudnici, kažnjene po 10.000,00 kuna svaka. Vrhovni je sud utvrdio da je žalba braniteljice optuženog Z. H. osnovana jer iz sadržaja snimke proizlazi da ona nije ometala rad suda. Zato je pobijano rješenje u odnosu na nju ukinuto.

Žalba braniteljice optuženog I. S. je djelomično osnovana jer iz sadržaja snimke rasprave proizlazi da je ona ometala red u sudnici ali u manjem opsegu nego je to utvrđeno prvostupanjskim rješenjem. Zato je pobijano rješenje preinačeno te je braniteljici optuženog I. S. izrečena opomena jer je ta mjera primjerena svim okolnostima i nije potrebno novčano kažnjavanje braniteljice odvjetnika I.S.

Detaljnije na poveznicama:

- VSRH I Kž Us 40-2019-11-an

- VSRH I Kž Us 138-2019-8-an

- VSRH I Kž Us 41-2019-10-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



27.1.2020

Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo prvostupanjsku presudu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud u povodu žalbe branitelja, a po službenoj dužnosti, ukinuo osuđujuću presudu Županijskog suda u Rijeci. Prvostupanjskom je presudom optuženik u odsutnosti proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Optužnicom je optuženiku stavljeno na teret da je 1993. naoružan automatskom puškom, zajedno sa još dvojicom nepoznatih, u kući civila zatražio novac i porazbacao stvari po kući. Prema optužnici je optuženik ušao u spavaću sobu i napao ženu (civilnu osobu) dok je spavala sa djecom. Tereti ga se da je zatražio da se žena skine, legao na nju i silovao je ispred sedmogodišnjeg djeteta koje se probudilo i plakalo. Optuženik se ujedno tereti da je žrtvi uzeo dio novca koji je skrivala i da je od tog nasilnog čina žrtva zatrudnjela.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi postoji proturječje izreke i razloga presude. Naime, nije jasno obrazloženo je li riječ o događajima za vrijeme trajanja oružanog sukoba koji ima nemeđunarodni ili pak međunarodni karakter. U presudi nije jasno obrazloženo niti pitanje pravnog kontinuiteta kaznenog djela s obzirom na to da je u međuvremenu od počinjenja djela više puta mijenjan Kazneni zakon. Riječ je o pogreškama zbog kojih se presuda ne može ispitati pa ju je trebalo ukinuti. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti pogreške na koje je upozoren. Osim toga će ocijeniti je li optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti i kako ga pravilno treba pravno označiti, sve uz primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz-6/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


27.1.2020

Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo prvostupanjsku osudu za ratni zločin

Vrhovni je sud prihvatio žalbe branitelja i ukinuo osuđujuću presudu Županijskog suda u Zagrebu. Prvostupanjskom su presudom petorica optuženika proglašeni krivim zbog počinjenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Riječ je o kaznenom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kaznenom djelu ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Optužnicom je petorici optuženika stavljeno na teret da su 1991. ratnog zarobljenika i trojicu zatočenih civila više puta tukli, potom izveli u dvorište i natjerali da pjevaju četničke pjesme i trče, nogama i palicama ih udarali te gazili po njima kad su pali na pod od iznemoglosti. Pucano je u zarobljenika i jednog civila, prerezan im je grkljan te su njihova tijela natovarena na prikolicu. Preostalim zatočenim civilima naređeno je da legnu na mrtva tijela koja su potom odvedena do mosta na rijeci Uni i bačena u rijeku, a zatočeni civili su vraćeni u zatočeništvo. Peti se optuženik optužnicom dodatno tereti da je zajedno sa još dvojicom pripadnika postrojbe, dvojicu ranjenih civila koji su dovedeni radi pružanja liječničke pomoći, izveli ispred ambulante, vezali žicom, izudarali, bacili automobilske gume na njih i potom ih žive zapalili i tako usmrtili.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama u postupku. Naime, nije obrazložen status ratnog zarobljenika niti jasno utvrđen identitet petog optuženika. Riječ je o pogreškama zbog kojih je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i ponoviti postupak. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud razjasniti sve sporne okolnosti, jasno utvrditi i obrazložiti identitet petog optuženika. Osim toga, prvostupanjski sud treba pažljivo ocijeniti jesu li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, uz primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz-30/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



22.1.2020.

UNODC objavio priručnik za suce u predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama

Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je priručnik za suce o djelotvornim odgovorima kaznenog prava na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i djevojčicama. Priručnik će doprinijeti povećanju svijesti i boljem korištenju važnih međunarodnih standarda i normi kada je riječ o predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama. U radu na priručniku važan je doprinos dao izv. prof. dr. sc. Igor Vuletić s Pravnog fakulteta Osijek.

U mnogim državama još uvijek nema bitnog smanjenja rodno uvjetovanog nasilja iako za žene i djevojčice postoje bolji uvjeti za pristup kaznenom pravosuđu. Zato je nužna standardizacija i ujednačenost pravnih normi kako bi sudovi obratili posebnu pažnju na odnos prema žrtvama u tim postupcima.

Sudstvo ima značajnu ulogu u odgovoru kaznenog prava na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i djevojčicama. Nužna je zaštita od sekundarne viktimizacije žrtve. Osim toga, odluke i postupanje suda trebaju naći ravnotežu između okrivljenikovih prava na obranu i prava žrtava.

Svrha priručnika je poboljšanje znanja i vještina sudaca u predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama. Poboljšanje standarda i ponašanja sudaca omogućava unaprjeđenje sudske zaštite, bolju dostupnost pravosuđa za žene i djevojčice žrtve te smanjenje rizika od sekundarne viktimizacije. Priručnik će također poslužiti za upoznavanje sa sudskom praksom diljem svijeta kako bi žene i djevojčice koje prijave nasilje dobivale primjerenu zaštitu i podršku tijekom kaznenog postupka.

Detaljnije na poveznici:

Priručnik u pdf formatu

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



17.1.2020.

I ove godine, na samom njenom početku, u mogućnosti smo izvijestiti javnost o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za prošlu godinu. Iz navedenih podataka može se zaključiti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske nastavio sa trendom smanjivanja zaostataka.

U građanskoj grani sudovanja početkom 2019. bilo je 14.217 neriješenih predmeta. Tijekom godine riješeno je 7.140 predmeta, međutim zaprimljeno je novih 6166 predmeta, tako da se u Novu godinu krenulo sa 13.243 neriješena predmeta. Dakle, zaostaci su smanjeni za 974 predmeta.

U kaznenoj grani sudovanja situacija je stabilna, na početku prošle godine u radu je bilo 707 neriješena predmeta. U prošloj godini primjećuje se povećanje broja riješenih predmeta, naime, riješeno je 1.989 predmeta, međutim, nastavljen je trend povećanja novih predmeta kojih je bilo 2600., tako da smo u Novu godinu ušli sa 724 neriješena predmeta.

 

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



13.1.2020.

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za tri kaznena djela; dva teška ubojstva u pokušaju i teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 10 (deset) godina.

Optuženik je osuđen zbog pokušaja ubojstva dvojice policijskih službenika koji su došli na intervenciju u obiteljsku kuću optuženika. Policija je pozvana jer je optuženik nakon obiteljskog sukoba, u prisutnosti ostalih članova obitelji, prijetio da će se zapaliti i polijevao zapaljivu tekućinu po sebi. Optuženik je zapaljivom tekućinom polio i dvojicu policijskih službenika koji su prišli optuženiku kako bi zaštitili živote prisutnih i spriječili nasilje. Optuženik je izazvao požar koji je zahvatio njegovo tijelo i tijelo dvojice policijskih službenika. Požar se proširio i zahvatio tijelo oca i maloljetnog djeteta optuženika te prostorije u kući. Jedan policijski službenik zadobio je opekline na 85% površine tijela i time teško ozlijeđen. Drugi je policijski službenik zadobio opekline na 35 % površine tijela i time također teško ozlijeđen. Opekline i teške tjelesne ozljede zadobili su i otac i maloljetno dijete optuženika. Ostali članovi obitelji uspjeli su bez ozljeda napustiti kuću zahvaćenu požarom. Optuženik je i sam teško stradao u požaru.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeta u obzir težina posljedica koje i dalje trpe oštećeni policijski službenici (zdravlje sa nepopravljivim zdravstvenim posljedicama i radna nesposobnost te okolnost da je teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti počinjeno prema članovima najuže obitelji.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna zatvora 10 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kžzd 3-2019-15

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



10.1.2020.

Vrhovni je sud donio presudu u trećem stupnju kojom je odbio izjavljene žalbe kao neosnovane i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Time je postala pravomoćna presuda kojom je djelomično prihvaćena žalba optuženika i njegovih roditelja te je preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni. Optuženik je zbog kaznenog djela teškog ubojstva za koje je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora 25 godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 22. veljače 2017. pa nadalje.

Optuženik je osuđen jer je trudnoj žrtvi zadao 88 ozljeda nožem u kabini vozila. Time je ubojstvo počinjeno na okrutan način. Žrtva je trpjela intenzivne bolove, muku, strah i patnju te pružala grčeviti otpor. Optuženik je sa žrtvom bio u intimnoj vezi, ranije je žrtvu verbalno i fizički maltretirao. Žrtva je bila trudna sa drugim muškarcem i htjela prekinuti ljubavnu vezu sa optuženikom.

Zbog dominantnih narcističkih i disocijalnih obilježja u strukturi ličnosti te snažne afektivne tenzije koja je dovela do oslobađanja agresije po tipu narcističkog bijesa, optuženik je u vrijeme događaja bio u stanju bitno smanjene ubrojivosti.

Optuženik je mlađi punoljetnik. Prema njemu je primijenjeno opće kazneno pravo, a ne maloljetničko pravo. S obzirom na vrstu kaznenog djela te njegovo počinjenje zaključeno je da počinjeno kazneno djelo nema karakter mladenačkog delikta niti je počinjenje djela ekcesne prirode proizišlo iz nedovršenog procesa psihosocijalnog sazrijevanja karakterističnog za dob. Djelo je odraz životne dobi počinitelja starijeg od 21 godinu. Osim toga, niti svrha izricanja sankcija ne bi bila postignuta izricanjem maloljetničkog zatvora imajući na umu podatke o ličnosti, obiteljskim prilikama i ranijem životu optuženika. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima.

Posebno su kao otegotne okolnosti uzete u obzir činjenice da je optuženik iskazao upornost i bešćutnost pri počinjenju djela. Djelo je motivirano posesivnošću i ljubomorom, a optuženik je bio svjestan da je žrtva trudna. Nije iskazao iskreno žaljenje i kajanje zbog počinjenog djela.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna dugotrajnog zatvora 25 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi. Jačina ugrožavanja zaštićenog dobra koja se očituje i kroz patnje žrtve prelazi granice intenziteta i okrutnosti koje to kazneno djelo inače čini teškim. Odiozan zločin u kojem je mlada djevojka izgubila život pateći se pri umiranju više nego li druge žrtve u sličnim situacijama zaslužuje ovako oštru kaznu jer se takvim ponašanjem opasno ugrožavaju temeljna ljudska dobra i moralne vrijednosti društva.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž 7-2019-20

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.1.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao predsjednik Savjetodavnog vijeća Europskih sudaca uputio podršku poljskim sucima u povodu tihog marša

Poljska udruga sudaca "IUSTITIA" pozvala je sve suce i predstavnike pravničke profesije u europskim zemljama da podrže tihi marš koji će poljski suci održati 11. siječnja 2020. u Varšavi, Poljska.

Pravosudne reforme u Poljskoj dovele su do situacije koja izaziva ozbiljnu zabrinutost za neovisnost sudstva. Reforme ugrožavaju vladavinu prava, a time i demokraciju i ljudska prava u toj zemlji.

Poljski suci pozivaju na solidarnost u podršci tihom maršu kojeg organiziraju u svrhu obrane vladavine prava. Njihov poziv možete pročitati na poveznici:

https://www.iaj-uim.org/news/justitia-calls-for-a-silent-march-on-11th-january-2020-in-warsaw-in-solidarity-to-our-polish-colleagues/

Razvoj događaja u vezi sudstva u Poljskoj zadnjih godina prati i Savjetodavno vijeće europskih sudaca (CCJE). CCJE je izdalo nekoliko mišljenja i izjava u kojima izražava protivljenje pravosudnim reformama koje provode izvršna i zakonodavna vlast u Poljskoj. Posebno je CCJE naglasilo zabrinutost u pogledu kršenja europskih standarda sudačke neovisnosti i urušavanju zaštite sudaca kod donošenja odluka.

U povodu najavljenoj tihog marša, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa, kao predsjednik Savjetodavnog vijeća europskih sudaca, uputio je izjavu zabrinutosti svim međunarodnim udruženjima i institucijama u vezi neovisnosti pravosuđa u Poljskoj.

Predsjednik Sessa izrazio je podršku svim naporima poduzetim na nacionalnom i međunarodnom nivou za osiguranje i primjenu opće prihvaćenih europskih standarda sudačke neovisnosti.

Naglasio je da se bez neovisnog pravosuđa potkopava pravni poredak koji omogućava funkcioniranje EU-a. Iznimni napori koje poljski suci poduzimaju da bi zaštitili svoju neovisnost su ujedno i napori u korist građana Republike Poljske, načela vladavine prava te trodiobe vlasti. Neophodno je da tijela izvršne i zakonodavne vlasti Republike Poljske napokon započnu konstruktivan dijalog sa predstavnicima sudbene vlasti i prestanu s napadima na temeljne vrijednosti europskih demokracija.

Cijelu izjavu možete pročitati na poveznici:

- CCJE to Poland

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel



Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije