Novosti

Arhiva priopćenja za javnost

  Izaberite godinu:
 

5.5.2020.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje nezakonitih dokaza zbog izjave žrtve dane medijima

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu okrivljenika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza zapisnika o ispitivanju niza svjedoka i nalaza i mišljenja biološkog vještačenja.

Okrivljenik se tereti da je počinio kazneno djelo silovanja i kazneno djelo spolnog uznemiravanja. Optužnica se temelji na iskazima svjedoka i provedenom biološkom vještačenju. Prema podacima u spisu, u medijima je prije podnošenja optužnice emitirana emisija u kojoj je sudjelovala žrtva.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nema razloga sumnjati u zakonitost ispitivanja svjedoka niti u zakonitost izrađenog nalaza i mišljenja vještaka. Svi su svjedoci ispitani tijekom istrage sukladno zakonu, uz prethodno dana upozorenja. Vještačenje je obavljeno također sukladno zakonu nakon što je izdan nalog za vještačenje.

Izjava žrtve dana u medijima nije dana u postupku pa nema ni svojstvo iskaza svjedoka niti svojstvo izvornog dokaza. Ispitani svjedoci su iskazivali o svom viđenju onog što su osobno doživjeli ili neposredno čuli. Tijekom izvođenja dokaza u istrazi, kao i tijekom postupka pred optužnim vijećem, nisu povrijeđena prava okrivljenika. Postupak je bio pravičan i suglasan sa kaznenopravnim postupovnim pravilima.

Sve što je javno rečeno u medijskom prostoru može na raspravi biti predmet razmatranja kako bi se utvrdilo je li to utjecalo na svjedoke i njihove iskaze kada su davali obavijest o kaznenom djelu, počinitelju i drugim okolnostima. To je pitanje ocjene vjerodostojnosti izvedenog dokaza na raspravi, a ne ocjene zakonitosti. Okrivljenik ima pravo na raspravi ispitati svjedoke optužbe, predložiti dokaze koji osporavaju dokaze optužbe i predložiti dokaze za koje smatra da njemu idu u korist.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-136/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


4.5.2020.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje nezakonitih dokaza

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu okrivljenika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Osijeku. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza dokumentacije koji su predani uz optužnicu.

Okrivljenik se tereti da je počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Optužnica se temelji na brojnoj dokumentacija i ta je dokumentacija dostavljena sudu uz optužnicu. Prema podacima u spis riječ je o dokumentaciji koja je pribavljena u okviru istrage Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK). Prema odluci Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske na rad u toj istrazi privremeno je raspoređen zamjenik općinskog državnog odvjetnika.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je privremeno upućivanje zamjenika nižeg državnog odvjetništva na rad u USKOK moguće na određeno vrijeme (najviše godina dana), bez ograničenja u pogledu ponovljenog upućivanja i bez ograničenja rada na određenom predmetu. Zakon ne propisuje uvjete u odnosu na radno iskustvo upućene osobe niti ograničava opseg poslova koje bi privremeno upućeni zamjenik državnog odvjetnika mogao obavljati u USKOK-u.

Zamjenik koji je radio na ovom predmetu obavljao je određene poslove na osnovu valjano donesene odluke Glavnog državnog odvjetnika. Postupao je stoga u svojstvu ovlaštenog tužitelja. Radnje takvog zamjenika uključuju i pribavljanje dokaza. Dokazi koji su tako pribavljeni su pribavljeni po ovlaštenom tijelu i u propisanom postupku pa zato nisu nezakoniti dokazi.

O tome već postoji izražen stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u više odluka.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us-148/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



30.4.2020.

Izvještaj predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sačinio je i objavio izvještaj o stanju sudbene vlasti za 2019. Izvještaj će podnijeti Hrvatskom saboru jer je tako predviđeno Zakonom o sudovima.

U izvještaju je razvidno stanje i djelovanje sudbene vlasti, ali i organizacijski problemi te nedostaci u zakonodavstvu. Navedeni su pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta cijelog sustava te svakog pojedinog suda.

Usporedbom ranijih izvještaja s ovim novim moguće je pratiti razvoj djelovanja – rada sudova te rezultata koji su ostvarivani kroz navedeno razdoblje. Također je moguće pratiti izravno ili neizravno i učinak drugih grana vlasti u okviru njihovih odgovornosti. Time se stvaraju uvjeti u kojima će sudbena vlast moći ostvarivati svoju ulogu i obveze na način koji predstavlja ostvarenje osnovnih zadaća sudbene vlasti. Sudbena vlast ne može sama osigurati nužne uvjete za ostvarivanje svojih zadaća i ciljeva, nego je to zajednički zadatak sve tri grane vlasti, svake u okviru njihove domene ovlasti, ali i odgovornosti.

Izvještaj sadrži prijedloge i preporuke koje je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dao za unaprjeđenje rada sudova.

Detaljnije na poveznici:

- Izvještaj

 Ured predsjednika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske




23.4.2020.

Vrhovni sud podržava donaciju Udruge hrvatskih sudaca (UHS) akcijama “Hrvatska protiv koronavirusa” i “Zajedno za Zagreb”

Vrhovni sud Republike Hrvatske podržava i cijeni odluku Udruge hrvatskih sudaca (UHS) koja je donirala ukupno 80.000,00 kuna akcijama “Hrvatska protiv koronavirusa” i “Zajedno za Zagreb” (po 40.000,00 kuna za svaku akciju).

Time je UHS doprinijela prikupljanju sredstava za borbu protiv pandemije COVID - 19 i sanaciju posljedica razornog potresa u gradu Zagrebu.

UHS okuplja preko 1100 sudaca sa svih sudova Republike Hrvatske i financira se isključivo iz članarina članova. Novčani iznos 80.000,00 kuna koji su suci prikupili za održavanje Zbora Udruge odlučili su preusmjeriti i uplatiti u ove dvije hvalevrijedne akcije. Suci su svjesni da je društvena odgovornost u ovim izazovnim trenutcima pokazati jedinstvo i solidarnost sa svim građanima Republike Hrvatske. U ovim teškim vremenima ćemo međusobnim pomaganjem zajedno prebroditi krizu i nastaviti dalje sa životom.

Hvala svima koji kroz razne djelatnosti svakodnevno ulažu velike napore kako bismo što prije pobijedili u ovoj borbi.

Detaljnije na poveznici:
http://uhs.hr/archives/1330


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


http://uhs.hr/archives/1330



22.4.2020.

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika i USKOK-a djelomično ukinuo, djelomično potvrdio, djelomično odbio optužbu i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Osijeku

Riječ je o kaznenom postupku koji se odnosio na četiri događaja. Odlukom Vrhovnog suda dio prvostupanjske presude je ukinut. To se odnosi na optužbu da su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva osigurali trećem optuženiku prodaju većeg zemljišta u općinskoj Zoni malog gospodarstva. Prvostupanjski je sud pogrešno mijenjao činjenični opis inkriminacija u odnosu na ovaj događaj i unio u činjenični opis nove činjenice. Prvostupanjski će sud iznova provesti raspravu te ocijeniti je su li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, sve uz primjenu blažeg zakona i prema izvornoj optužnici USKOK-a.

Vrhovni je sud u odnosu na dio osuđujuće prvostupanjske presude utvrdio da je za kaznena djela primanje mita i poticanje na primanje mita nastupila zastara kaznenog progona. Riječ je o optužbi da su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva u više navrata tražili od optuženika kojem su prodali zemljište da im preda dio novca koji je dobio preprodajom zemljišta. Ta djela su počinjena 2010. Prema Kaznenom zakonu za ta djela zastara kaznenog progona nastupa šest godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. Ovaj postupak je trajao dugo jer je ranije bila donesena prvostupanjska presuda koja je u žalbenom postupku ukinuta. Sada je, a s obzirom na to da je od počinjena djela prošlo više od 8 godina, utvrđeno da je u odnosu na ta djela nastupila zastara pa je optužbu trebalo odbiti po službenoj dužnosti.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću odluku. Odluka se odnosi na optužbu da je jedan optuženik tražio da mu se proda velika parcela zemljišta u općinskoj Zoni. To mu je prema optužnici i omogućeno i odmah je to zemljište preprodao po višestruko višoj cijeni. Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nije dokazano da su se radnjama optuženika ostvarila bitna obilježja kaznenog djela za koje se tereti. Nije dokazano niti postojanje zajedničkog dogovara između ovog optuženika i ostalih osoba koje se navode u optužnici da bi bile uključene u događaj. Indicije koje postoje nisu dostatne za zaključivanje izvan svake razumne sumnje o postojanju dogovora.

Odlukom Vrhovnog suda pravomoćna je osuda za optuženog vojnog zapovjednika. Za njega je prvostupanjska presuda preinačena u odluci o kazni. Osuđen je jer je u dogovoru sa optuženim načelnikom općine i optuženim članom općinskog poglavarstva naložio vojsci izvođenje radova u općinskoj Zoni. To je učinio usprkos tome što je tada bila zabranjena uporaba inženjerskih postrojbi Hrvatske vojske za obavljanje radova koji nisu za potrebe oružanih snaga. Hrvatska vojska je izvela radove kroz Zonu. Time je Republika Hrvatska oštećena. Vrhovni je sud ovom optuženiku za kaznu na koju je osuđen prvostupanjskom presudom (kazna zatvora jedna godina) izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja 2 godine ne počini novo kazneno djelo i ako u roku od 1 godine od pravomoćnosti presude ispuni posebnu obvezu popravljanja štete oštećenoj Republici Hrvatskoj i isplatom 67.549,55 kuna. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Optuženiku su kao olakotne okolnosti, osim samog sudjelovanja u Domovinskom ratu, posebno uzete u obzir i činjenice da je tijekom rata tri puta ranjen zbog čega i ima status Hrvatskog ratnog vojnog invalida. Uzeto je u obzir i da je od počinjenja kaznenog djela prošlo 13 godina. Optuženik je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora ako u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri posebnu obvezu.

Vrhovni je sud preinačio prvostupanjsku osuđujuću presudu za jedan događaj u pravnoj oznaci jer je prvostupanjski sud pogrešno primijenio Kazneni zakon. Riječ je o događaju u kojem su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva za zgradu čiji je vlasnik općina, omogućili optuženom vlasniku trgovačkog društva izvođenje građevinskih radova bez provođenja postupka javne nabave. Zbog te preinake optuženici su osuđeni za kazneno djelo s blaže predviđenom kaznom zatvora. Optuženi načelnik općine je osuđen na kaznu zatvora 8 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina. Optuženi član općinskog poglavarstva je osuđen na kaznu zatvora 6 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Uzeto je u obzir da su obojica ranije neosuđivani. Optuženi vlasnik trgovačkog društva je osuđen nižom kaznom zatvora i to 6 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina jer je sada pravilno proglašen krivim za blaže kazneno djelo. Ovaj optuženik je ranije osuđivan, ali nije ostvario protupravnu imovinsku korist počinjenim kaznenim djelom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ove kazne ispuniti svrhu kažnjavanja. Te kazne će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje su optuženici prouzrokovali.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 161/2017

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


21.4.2020.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje nezakonitih dokaza

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu optuženice i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Varaždinu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza zapisnika o očevidu i dokaza koji su uslijedili nakon tog očevida.

Prema podacima u spisu policiji je dojavljeno da se u škrinji u obiteljskoj kući nalazi mrtvo tijelo. Postupajući po dojavi ukućana policijski je službenik došao do obiteljske kuće te uz dopuštenje ukućana ušao u kuću. Ukućani su mu pokazali škrinju i njen sadržaj. Mjesto događaja je odmah osigurano. Potom je državno odvjetništvo zajedno s policijom, a uz sudjelovanje vještaka za sudsku medinicu i patologiju obavilo očevid škrinje.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je riječ o očevidu koji je proveden zakonito kao hitna dokazna radnja koju provodi državno odvjetništvo ili policija na mjestu pronalaska tijela žrtve. Očevid je trebalo provesti da se opažanjem osoba koje po svojoj funkciji i stručnom znanju prisustvuju očevidu utvrde ili razjasne činjenice važne za kazneni postupak. Naknadno provođenje pretrage nije bilo potrebno jer je očevid pravilno proveden kao hitna istražna radnja. Očevid je trebalo provesti žurno jer bi u suprotnome odmrzavanjem sadržaja škrinje nepovratno moglo doći do gubitka podataka o tragovima i zatečenom stanju dokaza. To je i učinjeno.

Ostali dokazi čije je izdvajanje traženo pribavljeni su po ovlaštenim tijelima i u propisanom postupku pa zato nisu nezakoniti dokazi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-167/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



20.4.2020.

U povodu još jednog u nizu površnog, neznalačkog i zlonamjernog medijskog napisa, kojim se želi sudove prokazati i kao neosjetljive na krizu izazvanu zarazom i potresom u Zagrebu podsjećamo i upozoravamo na najvažnije relevantne odredbe Zakona o sudovima kojima se uređuje pitanje financiranja, a time i upravljanja sredstvima za rad sudova:

"1. Osiguranje sredstava

Članak 132.
(1) Sredstva za rad sudova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Sredstva za rad sudova obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za rashode za zaposlene, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade, tehničku i informatičku opremu) i sredstva za posebne namjene.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu.
(4) Sud može ostvarivati vlastite prihode.
(5) Kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova su namjenski prihod državnog proračuna i koriste se za potrebe pravosudnih tijela.

Članak 133.
(1) Prijedlog za osiguranje sredstava potrebnih za rad suda za iduću proračunsku godinu podnosi Ministarstvu pravosuđa predsjednik suda u roku određenom Zakonom o proračunu.
(2) Prijedlog sadrži sredstva potrebna za rashode za zaposlene, materijalne rashode i sredstva za ulaganje u zgrade, tehničku i informatičku opremu suda.

Članak 134.
Na temelju prijedloga predsjednika suda Ministarstvo pravosuđa utvrđuje sredstva potrebna za rad suda u idućoj proračunskoj godini.

2.1. Investicije

Članak 136.
(1) Republika Hrvatska osigurava posebna sredstva za tehničku opremu i radni prostor prema standardima za sudove.
(2) Način korištenja sudskih zgrada i nekretnina koje su dodijeljene sudovima na korištenje određuje ministar pravosuđa.
(3) U izgradnji kapitalnih objekata i nabavi opreme za sudove mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine."

Nadamo se da je jasno da sudovi ne raspolažu vlastitim sredstvima, da sva sredstva za nužno, dakle minimalno funkcioniranje sudova, dodjeljuje Ministarstvo pravosuđa i da se uštede mogu ostvariti samo na toj razini.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



16.4.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda uputio preporuku svim predsjednicima sudova radi pripreme budućeg rada sudova

Uvjeti pandemije korona virusa Covid-19 usporili su rad sudova i najviše su se odrazili na rad prvostupanjskih sudova kojima je otežano održavanje rasprava. Iako se epidemiološki razvoj situacije ne može predvidjeti, ova se preporuka odnosi na pripremu budućeg rada sudova ako odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske dođe do popuštanja nekih od mjera koje su sada na snazi. Ponajprije se to odnosi na mjere koje se odnose na uspostavu javnog prijevoza i općenito dostupnosti sudova.

Predsjednik je Vrhovnog suda zatražio od predsjednika svih sudova da na sudovima provjere:

- koje su sudnica dovoljne veličine da se u njima može održati rasprava uz mjere poštivanja fizičkog razmaka,

- mogućnost izrade rasporeda korištenja tih sudnica po danima i sucima kako bi se maksimalno iskoristili uvjeti za održavanje rasprava,

- mogućnost povezivanje više prostorija u sudu video vezom kako bi se održale rasprave s većim brojem sudionika, a ujedno poštivale mjere fizičkog razmaka.

Sukladno rezultatima te provjere uspostavit će se rad na sudovima u novim uvjetima. Rasprave koje bi se na taj način održale u ovim ograničenim uvjetima odnosile bi se na predmete koji su po zakonu hitne naravi, na tzv. „stare“ predmete te predmete koji su već pred okončanjem i to sve bez obzira na odjel suda i granu sudovanja.

Ova preporuka ne može detaljno propisati sve što je potrebno učiniti na pojedinom sudu kako bi se pripremio i izvršio budući rad jer će rad pojedinog suda ovisiti o prostornim i drugim mogućnostima sudova. Predsjednici sudova će utvrditi mjere kojima će biti moguće postepeno povećavati obujam rada na svakom pojedinom sudu. U tome će im pomoći predsjednici neposredno nadređenih sudova, a i nadzirat će rad pojedinih sudova u novim uvjetima.

- Preporuka Su-IV-125/2020

 


15.4.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa je donio odluku o načinu rada sjednica sudskih vijeća na Vrhovnom sudu

Odluka je donesena na temelju preporuka Ministarstva uprave, Ministarstva pravosuđa i Odluke stožera civilne zaštite. Odlukom se određuje način rada sjednica sudskih vijeća u Kaznenom i Građanskom odjelu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2020. pa nadalje.

Sjednice sudskih vijeća na Građanskom odjelu održavati će se dva puta tjedno, a na Kaznenom odjelu tri puta tjedno. Svaki dan po jedno sudsko vijeće, sve u prizemlju dvorišne zgrade suda. Građanski odjel održavati će sjednice utorkom i srijedom u velikoj dvorani, a kazneni odjel ponedjeljkom, utorkom i srijedom u sudnici, odnosno u velikoj dvorani. Raspored sjednica odredit će predsjednici odjela.

Na sjednici će uz članove sudskog vijeća prisustvovati naizmjence po jedan sudski savjetnik.

Predviđena je i mogućnost održavanja javnih sjednica u kaznenim postupcima s više optuženika. Takva će se sjednice organizirati istovremeno u sudnici i velikoj dvorani pomoću opreme za audio-video vezu.

Nakon svake održane sjednice sudskog vijeća sve korištene prostorije i oprema će se očistiti i dezinficirati, a prostorija prozračiti.

Raspored rada službenika i namještenika u sudskim pisarnicama i ostalim organizacijskim jedinicama suda prilagodit će se novoj organizaciji poslovanja i potrebama suda.

Suci i sudski savjetnici će sve ostale radnje (pripreme referata, pisanje odluka i dr.) raditi od doma te na sud dolaziti samo na sjednicu vijeća.

- Odluka Su-IV-125/2020

 


14.4.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio je Odluku o obvezi i načinu korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora iz 2019. sudaca, službenika i namještenika Vrhovnog suda Republike Hrvatske

- Odluka


9.4.2020.

Vrhovni sud postrožio kazne za dva optuženika zbog teškog ubojstva u pokušaju

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Splitu u odnosu na dva optuženika. Time je postala pravomoćna presuda kojom su proglašeni krivima za kazneno djelo teškog ubojstvo u pokušaju. Prvi optuženik je mlađi punoljetnik.

Prvostupanjskom su presudom optuženici osuđeni jer su policijskog službenika, koji ih je zatekao u oštećivanju parkiranog osobnog vozila, vrijeđali, udarali rukama i vikali da će ga ubiti. Prvi optuženik, sjedeći na motociklu, više se puta zaletio i udario motociklom u policijskog službenika. Oba su se optuženika potom udaljili na motociklu, ali ubrzo i vratili. Tada je motociklom upravljao drugi optuženik, a prvi je tada imao u ruci pištolj. Iz pištolja je ispalio najprije jedan hitac u zrak, a zatim s udaljenosti oko jednog metra ispalio dva hica u policijskog službenika, od kojih ga je jedan pogodio u lijevu natkoljenicu. Policijski službenik je zadobio ozljedu teške naravi.

Prvi optuženik je zatim pokušavao ispaliti daljnje hice, pritiskujući obarač pištolja. Zbog nedostatka metaka u pištolju nije uspio. Drškom pištolja je najmanje šest puta snažno udario po glavi policijskog službenika. Policijski službenik je pao na tlo te ga je prvi optuženik par puta udario nogom po tijelu. Nakon toga se drugi optuženik, upravljajući motociklom, zaletio u smjeru policijskog službenika koji je ranjen ležao na tlu i udario ga. U daljnjem postupanju optuženici su spriječeni dolaskom policije.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni presudu za prvog i drugog optuženika i obojici optuženika povećao kazne. Prvog optuženika Vrhovni sud je osudio na kaznu zatvora 8 (osam) godina, a drugog optuženika osudio na kaznu zatvora 7 (sedam) godina. Obojici optuženika je u kaznu zatvora uračunato vrijeme koje su optuženici proveli u istražnom zatvoru.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti. Značajna otegotna okolnost na strani obojice optuženika je visok stupanj kriminalne volje, iskazana upornost, brutalnost i bešćutnost u mrcvarenju ranjenog policijskog službenika, koji je nemoćan ležao na tlu. Djelo su optuženici počinili u odnosu na policijskog službenika koji je štitio tuđu imovinu iako nije bio u službi, a optuženici su bili svjesni njegova svojstva. Žrtva- policijski službenik još uvijek trpi posljedice ranjavanja.

Postrožena kazna će ispuniti svrhu kažnjavanja i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje su optuženici prouzrokovali žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-540/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


9.4.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za jednog optuženika i oslobađajuću presudu za drugog optuženika za 9 kaznenih djela ubojstva

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe jednog optuženika i državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je jedan optuženik proglašen krivim u odsutnosti za 9 kaznenih djela ubojstva i osuđen na jedinstvenu i to maksimalnu kaznu zatvora 15 (petnaest) godina, a drugi optuženik je oslobođen od optužbe.

Prvi optuženik je osuđen jer je 1993. naoružan automatskim oružjem, zajedno sa još jednim muškarcem, došao do kuće u kojoj su zatekli 9 odraslih osoba, pet muškaraca i četiri žene, sve članovi obitelji. Pod prijetnjom oružjem odveli su te osobe prema obližnjoj šumi i naredili im da legnu licem prema zemlji. Optuženik i drugi muškarac su prema svih devet osoba iz neposredne blizine ispalili projektile. Optuženik je ispalio najmanje 51 projektil. Od brojnih ozljeda svih devet osoba su na mjestu događaja odmah umrli.

Državni odvjetnik, kao ovlašteni tužitelj, u optužnici je ovaj događaj pravno označio (kvalificirao) kao 9 kaznenih djela ubojstva. Muškarac s kojim je prvi optuženik počinio ova kaznena djela već je pravomoćno osuđen za taj događaj u drugom kaznenom postupku. Proglašen je krivim i osuđen zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. U ovom je kaznenom postupku sud vezan zakonom pa ne smije optuženika proglasiti krivim za kazneno djelo drukčije i teže od onog koje mu je optužbom stavljeno na teret. Ratni zločin protiv civilnog stanovništva je teže kazneno djelo.

Drugi optuženik se teretio da je zajedno sa prvim optuženikom počinio prethodno opisana ubojstva 9 osoba.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna zatvora na koju je prvi optuženik osuđen ispuniti svrhu kažnjavanja. Riječ je o maksimalnom trajanju kazne zatvora koja se prema zakonu može izreći. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske posebno kao otegotne okolnosti cijenio da su žrtve izvedene iz svojeg doma, a na nijedan način nisu ugrožavale ni optuženog ni drugog muškaraca. Žrtve su članovi dvije obitelji, usmrćeni su u ležećem položaju. Optuženik je iskazao brutalnost koja se očituje u većoj količini ispaljenog streljiva u žrtve. Žrtve su bile osobe mlađe životne dobi i nisu sudjelovali ni u kakvim međunacionalnim sukobima.

Kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama i preživjelim članovima njihovih obitelji.

U odnosu na drugog optuženika Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da indiciji koji bi mogli tek posredno upućivati na zaključak o sudjelovanju ovog optuženika u počinjenju kaznenih djela nisu dostatni za nedvojbeno utvrđenje o postojanju dogovora za počinjenje predmetnih kaznenih djela niti za namjerno postupanje ovog optuženika.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-613/2015

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



2.4.2020.

Sud Europske unije donio presudu (C-897/19. PPU, Ruska Federacija) kojom je odlučeno o zahtjevu Vrhovnog suda Republike Hrvatske za prethodnu odluku

Vrhovni je sud Republike Hrvatske podnio zahtjev za tumačenje europskog prava Sudu Europske unije. Zahtjev je podnesen u predmetu u kojem se odlučuje o zahtjevu za izručenje Ruskoj Federaciji državljana Republike Island i Ruske Federacije kojem je prethodno u Republici Island bio odobren azil. Republika Island nije članica EU, ali je s Unijom blisko povezana (primjenjuje schengensku pravnu stečevinu, sudjeluje u zajedničkom sustavu azila te je članica Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) i stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (EGP)). Sud Europske unije je u presudi tumačio potpada li postupak izručenja pod pravo Unije, a time i primjenjuje li se pravo Unije jednako na građane Unije kao i na državljane država s kojima je Unija blisko povezana poput državljana EFTA-e i EGP-a. Također, Sud Europske unije je u presudi tumačio značenje ranije odobrenog azila.

Sud Europske unije je presudio da postupak potpada pod područje primjene prava Unije. Zbog toga, kada država članica odlučuje o zahtjevu za izručenje treće države koji se odnosi na državljanina države EFTA-e, stranke EGP-a ona treba provjeriti da taj državljanin neće biti podvrgnut smrtnoj kazni, mučenju ili drugom nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni. Prije razmatranja izvršenja zahtjeva za izručenje, država članica o tome treba izvijestiti državu EFTA-e, kako bi joj omogućila da zatraži predaju svojeg državljanina, pod uvjetom da je ta država nadležna za kazneni progon tog državljanina za djelo počinjeno izvan njezinog državnog područja.

Riječ je o prvom zahtjevu za tumačenjem koji je podnio najviši sud u Republici Hrvatskoj. Zahtjev za tumačenje europskog prava sud najviše instance dužan je podnijeti uvijek kada se pojavi dvojba o tumačenju primjenjivih odredbi europskog prava (članak 267. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije). O zahtjevu za tumačenje, podnesenom 5. prosinca 2019., odlučeno je u hitnom postupku jer se stranac nalazi u ekstradicijskom pritvoru.

Sud Europske unije je na svojim stranicama objavio priopćenje o presudi. Priopćenje i presudu moguće je pročitati na hrvatskom jeziku na poveznicama:

-priopćenje Suda EU C-897/19 PPU

-presuda Suda EU C-897/19 PPU

 Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel




1.4.2020.

Umro je dr.sc. Ivo Grbin

Umro je naš dr.sc. Ivo Grbin.

Rođen je prije 83 godine u Zagrebu gdje je cijeli svoj vijek radio i živio sa suprugom Vlastom.

U cijenjeni i poznati put pravne struke krenuo je nakon diplomiranja na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1960. i položenog pravosudnog ispita 1964. u tadašnjem Općinskom i Okružnom sudu u Zagrebu.

Vrijeme je posvetio stručnom usavršavanju u inozemstvu, a u pravosudne se krugove vratio 1972. kao stručni suradnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Poslove stručnog suradnika u Građanskom odjelu Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljao je do 1979. te je 1980. imenovan sucem Okružnog suda u Zagrebu. Već 1981. vratio se na Vrhovni sud Republike Hrvatske kao sudac Građanskog odjela i dugo godina bio predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sve do svoje zaslužene mirovine 2006. Stručno je doprinosio svojim radom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske i cijeloj pravnoj znanosti.

Nemoguće je pobrojati njegov stručni i znanstveni rad u pravnoj struci. Sudjelovao je na savjetovanjima i stručnim skupovima u organizaciji Ministarstva pravosuđa, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Društva za građansko pravne znanosti, članstva u uredništvima raznih stručnih publikacija.

Za pravnu je struku posebno značajan njegov rad glavnog urednika publikacije "Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske" u kojoj je utirao sudsku praksu za cijelu pravosudnu zajednicu.

Neprestano je pisao i svoje pravne misli i iskustvo, poglavito iz oblasti parničnog postupka, prenosio u knjigama tiskanih u Hrvatskoj i u inozemstvu. Doprinos je dao i kroz svoje odluke, opaske i mišljenja ili rukovodeći Građanskim odjelom Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U bogatom pravno publicističkom radu ističe se njegov komentar Zakona o parničnom postupku koji je s pravom dobio mitske i legendarne dimenzije. Svojim nebrojenim stručnim radovima i predavanjima nesebično je davao svoje iskustvo, znanje i rijetko viđenu pravnu pronicljivost svakome tko je to tražio.

Malo je onih koji su kročili u Vrhovni sud Republike Hrvatske, a da se nisu susreli s velikim pravnim i ljudskim autoritetom dr.sc. Ive. Njegovo strpljenje, ustrajnost i ljudskost te pravno promišljanje uputilo je na pravi put generacije i generacije pravnika, sudaca, sudskih savjetnika.

Dragi naš doktore, neka ti je laka hrvatska zemlja, a u našim uspomenama ostaješ zauvijek.

 

Predsjednik, suci i svi zaposlenici
Vrhovnog suda Republike Hrvatske



31.03.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio je Odluku o načinu rada sjednica sudskih vijeća od 1. travnja 2020. nadalje odnosno do promjene situacije i donošenja novih mjera uzrokovanih pojavom epidemije virusa COVID-19 i sanacije posljedica potresa u Zagrebu

- Odluka o načinu rada sjednica sudskih vijeća



26.3.2020.

Sukladno preporučenim mjerama za prevenciju širenja epidemije koronavirusa (COVID-19), Vrhovni sud Republike Hrvatske izdao je obavijest o načinu komunikacije sa strankama i ostalim sudionicima sudskih postupaka u vezi upita o stanju spisa

- Obavijest


26.3.2020.

VSRH donio odluku kojom je odbio žalbu optuženice i potvrdio rješenje o produljenju istražnog zatvora protiv optužene za kazneno djelo ubojstva

Vrhovni je sud donio rješenje kojim je odbio žalbu optuženice i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Varaždinu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je produljen istražni zatvor optuženici kojoj je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela ubojstva.

Vrhovni sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za produljenje istražnog zatvora. Razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen i produljivan i nadalje postoje. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da postoji osnovana sumnja da je optuženica počinila kazneno djelo za koje se tereti. Riječ je o kaznenom djelu ubojstva počinjenog prije 19 godina, a žrtva je sestra optuženice. Prema navodima optužnice djelo je počinjeno zadavanjem više udaraca u glavu uslijed kojih je žrtva odmah umrla. Tijelo je dugi niz godina bilo skriveno, a optuženica je prema stanju spisa više godina na drukčiji način prikazivala sudbinu žrtve - svoje sestre. Ove okolnosti upućuju na visok stupanj kriminale volje kroz odlučnost, upornost i bezosjećajnost u počinjenju djela za koje se optuženica tereti. Prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra optuženica ima poremećaj ličnosti s dominacijom disocijalnih i narcističkih obilježja. Sve navedeno predstavlja okolnosti koje upućuju na postojanje konkretne i razborito predvidive opasnosti od ponavljanja djela. Za sada se jedino sa mjerom istražnog zatvora kao krajnjom i najstrožom mjerom može sa uspjehom otkloniti ta opasnost. Primjena mjere istražnog zatvora protiv optuženice razmjerna je postizanju opravdanog cilja s obzirom na to da zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti protežu nad pravom optuženice na slobodu.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH II Kž 123-2020-4-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




26.3.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa uputio zahvalu svima koji u ovim izvanrednim okolnostima omogućuju rad sudova u Republici Hrvatskoj

Vrhovni je sud Republike Hrvatske na temelju preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite uveo potrebne zaštitne mjere te preporuke za rad sudova u uvjetima pandemije korona virusa Covid-19. Na sudovima su suci, savjetnici, službenici i namještenici čija je prisutnost nužna i koji svoj rad ne mogu obavljati od kuće. Za njih vrijede stroge mjere tjelesnog razmaka uz sve mjere predostrožnosti koje nalažu zdravstvene vlasti. Time se osigurava izvršenje neodgodivih poslova koji se ne mogu obaviti radom od kuće. Rješavaju se hitni predmeti i obavljaju neodgodivi poslovi.

Hvala svim sucima, savjetnicima, službenicima i namještenicima na sudovima u Republici Hrvatskoj koji svojim trudom i odgovornošću omogućuju rad sudbene vlasti za vrijeme trajanja pandemije Covid-19 te nakon posljedica potresa u Zagrebu.

Predsjednik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Đuro Sessa



24.3.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda donio dopunu odluke o preventivnim mjerama i procedurama za rad Vrhovnog suda RH od 20. ožujka 2020.

 - Dopuna odluke o preventivnim mjerama i procedurama za rad suda u vezi s pojavom korona virusa COVID-19



20.03.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda donio odluku o preventivnim mjerama i procedurama za rad Vrhovnog suda RH od 19. ožujka 2020.

- Odluka o preventivnim mjerama i procedurama za rad suda


20.3.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda uputio preporuke predsjednicima sudova za organizaciju rada u sudovima

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske uputio je dopis predsjednicima visokih i županijskih sudova u kojemu su preporuke za organizaciju rada na sudovima za vrijeme provođenja mjera zaštite od zaraze. Dopis sadrži sljedeće preporuke:

U predmetima u kojima je potrebno održavanje sjednica ili rasprava potrebno je postupati uz sve mjere predostrožnosti koje nalažu zdravstvene vlasti.

U predmetima u kojima suci mogu donositi odluka kao suci pojedinci ili u kojima nije potrebno održavanje rasprave, potrebno je ponajprije radom od kuće odluke donositi i izrađivati, a potom organizirati njihovo otpremanje.

U predmetima u kojima je potrebna odluka vijeća, ponajprije radom od kuće potrebno je pripremati odluke sastavljanjem odluka ili promemorije za sjednice vijeća koje će ubuduće biti održane.

Potrebno je izraditi i otpremiti sve odluke koje do sada nisu izrađene i otpremljene.

U svakoj situaciji treba koristiti tehničke mogućnosti komuniciranja na daljinu koje sucima i sudovima stoje na raspolaganju, uključujući i unutar suda (e-pošta, video link i dr.).

- Dopis predsjednika Vrhovnog suda RH br. Su-IV-125/2020-5 od 20. ožujka 2020.

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




17.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio oslobađajuću presudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbu državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Optuženik se teretio da je 1991. u vrijeme rata iz dvorišta civila odvezao jedan berač kukuruza, odnosno da je za vrijeme oružanog sukoba pljačkao imovinu stanovništva.

Optuženik je 1993. u odsutnosti pravomoćno proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora 20 godina. Iz Velike Britanije optuženik je 2019. izručen Republici Hrvatskoj te je dopuštena obnova postupka. U ponovljenom postupku donesena je oslobađajuća presuda.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da ovako opisana jedna radnja odvoženja berača kukuruza sama za sebe nema kriminalnu količinu koja se traži za postojanje kaznenog djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjeno pljačkom imovine. Za takvu radnju u optužnici ni ne postoji naznaka da bi bila učinjena u sustavnoj pljački imovine ostalih suseljana u selu. Pljačka imovine kao sastavnica ratnog zločina protiv civilnog stanovništva pretpostavlja postojanje sustavnih i kontinuiranih radnji te prisvajanje imovine u velikim razmjerima. Dakle, za postojanje ratnog zločina pljačkom imovine traži se sustavno višekratno poduzimanje radnji kojima se u velikim razmjerima prisvaja imovina civila. U konkretnom predmetu toga nema. Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno odlučio kad je optuženika oslobodio optužbe jer djelo za koje se optužuje po zakonu nije kazneno djelo.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 41-2019-7-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



17.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjeno nečovječnim postupanjem prema civilnim stanovnicima i prema kojima je primjenjivao mjere zastrašivanja. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 3 (tri) godine i 10 (deset) mjeseci.

Optuženiku i još devetorici optuženika u prethodnom je postupku suđeno u odsutnosti te je optuženik proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora petnaest godine. Optuženik je 2018. po Europskom uhidbenom nalogu uhićen u Rumunjskoj i predan Republici Hrvatskoj te je sudjelovao u kaznenom postupku koji je bio razdvojen u odnosu na njega. Tužitelj je znatno smanjio radnju počinjenja djela koju mu je stavio na teret.

Optuženik je osuđen zbog nečovječnog postupanja 1991. prema civilnom stanovništvu. Lišavao je slobode civilne stanovnike i privodio ih na ispitivanje gdje su zlostavljani. Radi zastrašivanja ispaljivao je projektile na kuće tih civila. Jednog je civila lišio slobode i nakon višesatnog premlaćivanja, izmučenog i krvavog, radi zastrašivanja ostalog stanovništva, proveo kroz selo. Potom je odveo civila da ga takvog vide supruga i sin pa ga odvezao u zatvor. Radi zastrašivanja je na kuću drugog civila ispalio tromblonsku minu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 3 godine i 10 mjeseci ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima.. Sud je cijenio da optuženik ranije nije osuđivan, njegovu mladost u vrijeme počinjenja djela (tada 24 godine), okolnost da je u međuvremenu postao otac troje djece te količinu kriminalne aktivnosti. Na kaznu je utjecalo i znatno smanjenje radnji počinjenja djela. Procjena je suda da se svrha kažnjavanja može postići i ublaženom kaznom zatvora u trajanju tri godine i deset mjeseci.

Ova kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 17-2019-8-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



16.3.2020.

VSRH donio odluku kojom je odbijen prijedlog za ukidanje istražnog zatvora i ostaju na snazi rješenja o određivanju istražnog zatvora protiv optuženika koji je u odsutnosti nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog davanja mita

Vrhovni je sud donio rješenje kojim je prihvatio žalbu USKOK-a i preinačio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Zagrebu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je odbijen prijedlog optuženog za ukidanje istražnog zatvora. Optuženik je u odsutnosti nepravomoćnom presudom osuđen na kaznu zatvora dvije godine za kazneno djelo davanja mita.

Vrhovni sud smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za ukidanje istražnog zatvora. Još tijekom postupka optuženiku je određen istražni zatvor jer je u bijegu i nije dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima. Postupak je vođen u odsutnosti optuženika koji je nepravomoćnom presudom proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu. Razlozi zbog kojih je istražni zatvor bio određen i nadalje postoje, a postoje i zakonski uvjeti za njegovo određivanje. Optuženik je i dalje u bijegu, a istražni zatvor prema zakonu i praksi može trajati i nakon završetka rasprave u postupku po žalbi protiv prvostupanjske presude, a čak i nakon pravomoćnosti presude.

Dio odluke prvostupanjskog suda da se opozivaju ranija rješenja suda o određivanju istražnog zatvora optuženika nije pravilna. Optuženik kroz cijelo vrijeme trajanja kaznenog postupka nije samostalno pristupio, nije zaprimio niti jedno pismeno državnog odvjetnika i suda Republike Hrvatske. Njegova se prisutnost nije mogla osigurati niti jednim raspoloživim sredstvom, uključujući i europski uhidbeni nalog. Vrhovni je sud ocijenio da je istražni zatvor i dalje nužan i razmjeran postizanju opravdanog cilja. Razlozi koji su postojali kada je optuženiku određivan istražni zatvor su dostatni i relevantni za daljnje postojanje rješenja o određivanju istražnog zatvora. Ograničenje slobode kretanja optuženika je u skladu sa zakonom i nužno u demokratskom društvu radi legitimnih interesa Republike Hrvatske sukladno točki 3. članka 2. Protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zato ta rješenja ostaju na snazi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH II Kž 85-2020-6-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



16.3.2020.

VSRH potvrdio odluku o istražnom zatvoru optuženiku osuđenom na kaznu zatvora 6 godina i odredio kada mu istražni zatvor počinje teći

Vrhovni je sud donio rješenje kojim je prihvatio žalbu optuženika i preinačio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Zagrebu. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je optuženiku određen istražni zatvor pri izricanju presude kojom je osuđen na kaznu zatvora 6 godina za kazneno djelo primanja mita.

Vrhovni sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje istražnog zatvora. Optuženik je osuđen nepravomoćnom presudom na kaznu zatvora u trajanju duljem od pet godina te je prvostupanjski sud bio obvezan odrediti istražni zatvor optuženiku jer tako zakon izričito propisuje.

No, odluka prvostupanjskog suda da istražni zatvor počinje teći od lišenja slobode preinačena je te je odlučeno da istražni zatvor počinje teći nakon što optuženiku prestane izdržavanja kazne zatvora. Naime, u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja optuženik se nalazi na izdržavanju kazne zatvora po pravomoćnoj presudi u drugom predmetu. Stoga će istražni zatvor određen u ovom predmetu početi teći tek nakon što optuženiku prestane izdržavanje kazne zatvora u tom drugom predmetu. Kada istražni zatvor počne teći optuženik u istražnom zatvoru može ostati do upućivanja na izdržavanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izrečene kazne.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH II Kž 84-2020-7-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



16.3.2020.

Odluka o prijemu stranaka u Vrhovnom sudu RH

Odluka o prijemu stranaka u Vrhovnom sudu RH:

- Odluka o prijemu stranaka u Vrhovnom sudu RH

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




16.3.2020.

Odluke o rasporedu rada i prijemu stranaka u sudu od 17. ožujka do 1. travnja 2020. za vrijeme mjera prevencije zaštite od epidemije bolesti COVID-19

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio je Odluke o rasporedu rada i prijemu stranaka u sudu od 17. ožujka do 1. travnja 2020. za vrijeme mjera prevencije zaštite od epidemije bolesti COVID-19

Detaljnije na poveznici:

- Odluka predsjednika VSRH

- Odluka o prijemu stranaka

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić







12.3.2020.

Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu za poticanje na zlouporabu u gospodarskom poslovanju

Vrhovni je sud u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu. Prvostupanjskom je presudom optuženik oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo poticanje na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Optuženiku je stavljeno na teret da je 2007. i 2009. zatražio od predsjednika Uprave HEP d.d. da iskoristi svoj položaj i ovlasti i u dva navrata mu omogući ljetovanje za njega i njegovu obitelj na teret društva kćeri HEP-a d.d. iako na to nema pravo. Prema optužnici, predsjednik Uprave HEP d.d. je dao usmeni nalog direktoru društva kćeri HEP-a d.d. da se takvo ljetovanje osigura. Taj nalog je izvršen, ljetovanje je organizirano, a račun je plaćen na teret sredstava društva kćeri HEP-a d. d. Optuženik se tereti da je na taj način pribavio protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu 41.058,20 kuna.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi u obrazloženju nisu o svim odlučnim činjenicama koje se navode u izreci presude iznijeti razlozi. Zbog toga se presuda ne može ispitati. Prema optužnici, riječ je o tzv. lančanom poticanju jer optuženik kao prvi poticatelj potiče predsjednika Uprave HEP-a d.d., a ovaj kao slijedeći poticatelj potiče direktora društva kćeri HEP-a d.d., da u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa pa da je time drugom pribavljena protupravna imovinska korist, a društvu prouzročena šteta. O tome prvostupanjski sud nije iznio razloge u oslobađajućoj presudi.

Budući da je time počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer u obrazloženju prvostupanjske presude nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, prvostupanjska je presuda prema zakonu morala biti ukinuta. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud pred potpuno izmijenjenim vijećem donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će obrazložiti na način da će o svim odlučnim činjenicama u obrazloženju iznijeti razloge kako bi se odluka dala ispitati.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 663-2019-5-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



11.3.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio kaznu optuženom za nezakonito pogodovanje

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu jednog optuženika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu u odluci o kazni za tog optuženika. Time je taj optuženik pravomoćno proglašen krivim za kazneno djelo nezakonitog pogodovanja. Prvostupanjsku kaznu zatvora jedna godina Vrhovni je sud preinačio na način da je prihvatio kaznu zatvora i optuženiku izrekao uvjetnu osudu tako da se kazna zatvora neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja 5 (pet) godina optuženik ne počini novo kazneno djelo. Prvostupanjska presuda je pravomoćna u odnosu na drugog optuženika koji je proglašen krivim zbog pomaganja u nezakonitom pogodovanju i osuđen na kaznu zatvora 8 mjeseci. Drugi se optuženik nije žalio protiv prvostupanjske presude.

Optuženik koji se žalio je načelnik općine. Osuđen je jer je 2013. iskoristio svoj položaj i pogodovao u davanju i ugovaranju posla za djelatnost osoba s kojima je interesno povezan. Optuženik je kao najboljeg ponuditelja u postupku javne nabave za izbor izvođača radova izgradnje šetnice u tom mjestu izabrao trgovačko društvo kojeg je zastupao drugi optuženik.

Trgovačko društvo drugog optuženika nije izvodilo radove, nego drugo trgovačko društvo čiji je osnivač supruga optuženog načelnika i u kojem su zaposleni kćer i sin optuženog načelnika. Trgovačko društvo drugog optuženika je prikrilo te okolnosti fiktivnim ugovorima. Optuženi načelnik je u ime općine odobrio plaćanje trgovačkom društvu drugog optuženika za obavljene radove, koji je po primitku novca taj iznos preusmjerio i isplatio trgovačkom društvu supruge optuženog načelnika.

Ovakvim postupanjem optuženika općina je u postupku javne nabave odabrala poslovnog subjekta s kojim je u sukobu interesa jer je optuženi načelnik interesno povezan s trgovačkim društvom koje je stvarno obavljalo poslove. Taj gospodarski subjekt nije prošao propisanu provjeru i o njemu sudionici i provoditelji postupaka nisu imali saznanja. Riječ je o eklatantnom primjeru kršenja Zakona o javnoj nabavi jer su izigrani uvjeti natječaja kao i sam zakon.

Kod izricanja uvjetne osude Vrhovni je sud Republike Hrvatske olakotnim cijenio optuženikovu dosadašnju neosuđivanost i činjenicu da je riječ o odlikovanom sudioniku Domovinskog rata. Vrednovane su i obiteljske prilike optuženika, životna dob (63 godine), umirovljenički statut te činjenica da na položaju načelnika općine volontira. Vrhovni je sud zaključio da je ovo kazneno djelo eksces u optuženikovu inače uredom načinu života. Budući da je riječ o službeničkom kaznenom djelu (bitno obilježje kaznenog djela je svojstvo optuženika kao načelnika), to nije pravilno optuženikovo svojstvo dvostruko vrednovati; najprije kao bitno obilježje djela, a potom i kao otegotnu okolnost. Vrhovni sud smatra da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja kazne zatvora optuženik ubuduće neće činiti kaznena djela.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja i da će se izraziti jasna društvena osuda zbog optuženikova ponašanja koje je kazneno djelo. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 18/2016

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


11.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio odluku o uvjetnom otpustu s izdržavanje kazne zatvora za zatvorenika osuđenog za ratni zločin

Vrhovni je sud donio rješenje kojim je odbio žalbu državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Sisku. Time je postalo pravomoćno rješenje o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora zatvoreniku koji je osuđen na kaznu zatvora 7 (sedam) godina za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Datum otpuštanja zatvorenika na uvjetni otpust odredit će nalogom sudac istrage u roku od tri dana od zaprimanja rješenja Vrhovnog suda. Zatvorenik mora biti otpušten najkasnije u roku tri dana od donošenja naloga suca izvršenja.

Zatvorenik je dužan redovito se javljati nadležnoj policijskoj postaji. Prvo javljanje mora biti u roku 2 dana od dana otpuštanja na uvjetni otpust, a dalje jednom mjesečno do isteka uvjetnog otpusta. Zatvorenik je dužan javiti se i Probacijskom uredu u roku 2 dana od dana otpuštanja na uvjetni otpust i dalje prema pojedinačnom programu postupanja koji će Probacijski ured izraditi za zatvorenika. Zatvorenik može promijeniti mjesto prebivališta, odnosno boravišta, samo uz suglasnost suca izvršenja Županijskog suda u Zagrebu.

Vrhovni sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu uvjetnog otpusta. Premda je zatvoreniku u kolovozu 2019. pravomoćno odbijen prethodni prijedlog za uvjetni otpust, u međuvremenu nastupila je nova okolnost. Zatvorenikovo je zdravstveno stanje znatno pogoršano, teško je pokretan, potrebna mu je stalna njega i pomoć. Prije nije kazneno osuđivan, drugi se postupak ne vodi, a zatvorenik se potpuno pridržava kućnog reda kaznionice. Sudjelovao je i u provođenju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. Zatvorenik je do sada izdržao ¾ izrečene mu kazne. Vrhovni je sud zaključio da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je kod zatvorenika dosadašnjim izdržavanjem ove kazne zatvora u cijelosti ostvarena svrha kažnjavanja. Za očekivati je da zatvorenik na slobodi neće činiti nova kaznena djela.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-109/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






10.3.2020.

DONESENA ODLUKA U PRVOM OGLEDNOM POSTUPKU U VEZI KREDITA U CHF

Vrhovni sud Republike Hrvatske je svojom odlukom u oglednom postupku poslovni broj Gos 1/2019-36 od 4. ožujka 2020., na postavljeno pravno pitanje:

"Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15.) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli?"

odgovorio:

Sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15.) ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

Na taj način, po prvi put od stupanja na snagu novele Zakona o parničnom postupku, od 1. rujna 2019., VSRH zauzeo je pravno shvaćanje o pitanju koje je od odlučnog značenja za veći broj tužbi koje su u većem broju predmeta podnesene pred prvostupanjskim sudovima ili se njihovo podnošenje očekuje, a na prijedlog koji je podnio Općinski sud u Pazinu.

Odluka se temelji na zaključku da je prijašnjim presudama hrvatskog suda pravomoćno utvrđeno da su nepoštene i ništetne odredbe osnovnog ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u CHF, ali nije rečeno da bi osnovni ugovori zbog toga bili ništetni u cijelosti. Nadalje, zaključeno je, da je u sprječavanju i otklanjanju nepoštene poslovne prakse kreditnih institucija, kao i zbog produbljivanja dužničke krize, donesen poseban propis, koji je usklađen sa Ustavom što je potvrdio postupak pred Ustavnim sudom, prema kojem su kreditne institucije bile dužne postupati po tom Zakonu, dok je korisnicima kredita dana dispozicija hoće li pristupiti sklapanju sporazuma ili će zadržati važeće ugovorene uvjete. Sklapanjem sporazuma između banaka i korisnika kredita, koji su sklopljeni suglasno tom Zakonu, kao posebnom propisu,nastala je nova pravna osnova, na koju nema mjesta primjeni općih pravila obveznog prava o novaciji ugovora.

Svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani su ovim pravnim shvaćanjem, pa će se predmeti brže i lakše rješavati, čime će se osim veće pravne sigurnosti postići brže i jeftinije sudovanje.

Odluci možete pristupiti klikom na priloženi link.

- VSRH Gos-1/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





6.3.2020.

Vrhovni sud u trećem stupnju potvrdio postrožene kazne za teško ubojstvo

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu u trećem stupnju kojom je odbio žalbu jednog od optuženika kao neosnovanu i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Time je postala pravomoćna presuda kojom je prihvaćena žalba državnog odvjetnika i preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni dvojici optuženika. Riječ je o prvostupanjskoj presudi Županijskog suda u Varaždinu. Tom su presudom dvojica optuženika osuđeni zbog kaznenog djela teškog ubojstva. Prvi optuženik je osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora 23 (dvadeset tri) godine, a drugi optuženik na kaznu zatvora 17 (sedamnaest godina). U kaznu je uračunato vrijeme uhićenja i istražnog zatvora od 20./21. siječnja 2016. pa nadalje. Vrhovni je sud u drugom stupnju postrožio kazne i prvog optuženika osudio na kaznu dugotrajnog zatvora 25 (dvadeset pet) godina, a drugog optuženika na kaznu zatvora 20 (dvadeset) godina.

Dvojica optuženika su osuđeni jer su zajedno provalili u kuću žrtve kako bi se domogli novca. Žrtva je stariji muškarac kojega su pronašli da spava u sobi, vezali ga i ugušili. Pretražili su odjeću žrtve i pronašli 500,00 EUR i 200,00 kuna, koje su uzeli i međusobno podijelili.

Kod izricanja kazne dugotrajnog zatvora 25 godina prvom optuženiku, Vrhovni je sud Republike Hrvatske kao posebno otegotne okolnosti uzeo u obzir činjenice da je optuženik već osuđivan u desetak navrata, zbog pretežito kaznenih djela teške krađe te izostanak bilo kakve emotivne reakcije i empatije na smrt žrtve. Optuženik je iskazao bezobzirnost i izrazitu upornost prema žrtvi koju su on i drugi optuženik zatekli u snu i zajedničkim snagama svladali pristajući da žrtvu usmrte.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ove kazne ispuniti svrhu kažnjavanja. Te kazne će utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je prouzrokovano žrtvi.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž-3/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



6.3.2020.

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE DEMANTIRA JUTARNJI LIST

"U povodu članka objavljenog u Jutarnjem listu 6. ožujka 2020. na 5. stranici pod naslovom "Odvjetnici potpisali i poslali deklaraciju za povećanje odštete za nematerijalnu štetu", radi pravilnog i potpunog informiranja javnosti Vrhovni sud RH ističe:

1. Nikakva službena peticija Hrvatske odvjetničke komore nije pristigla na sud do trenutka pisanja ovog priopćenja, osim ako se službenim obraćanjem Sudu ne smatra obraćanje elektroničkom poštom grupe od 47 odvjetnika koja je pristigla 5. ožujka 2020.

2. Vrhovni sud RH održao je u drugoj polovici 2017. jedan sastanak s predstavnicima građanskih županijskih sudova, u 2018. tri takva sastanka i u 2019. dva sastanka tako da nije istinita tvrdnja, ma iz kojeg izvora dolazila da se takvi sastanci ne održavaju, a to je lako provjerljivo na mrežnoj stranici Suda.

3. Ponavljamo već ranije izražen stav iz brojnih odluka, da iznosi u Orijentacijskim kriterijima za naknadu povrede prava osobnosti (ne nematerijalnu štetu) nisu osnova za matematičko računanje iznosa odštete i da posebne i individualne okolnosti manifestacije štete i njenog nastanka ostavljaju prostor za odstupanja od iznosa navedenih u tim kriterijima, pod uvjetom da ih tužitelji dokažu i sud prihvati."


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




6.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio oslobađajuću presudu, a za jedno djelo odbio optužbu u predmetu iz nadležnosti USKOK-a

Vrhovni je sud u povodu žalbe USKOK-a, a po službenoj dužnosti, djelomično preinačio oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu. Za jedno kazneno djelo odbio je optužbu protiv jednog od dvojice optuženika, a u preostalom dijelu potvrdio oslobađajuću prvostupanjsku presudu. Prvostupanjskom presudom su dvojica optuženika oslobođeni optužbe da bi počinili svaki po dva kaznena djela. Jedan optuženik se teretio za kaznena djela primanje mita i zlouporaba položaja i ovlasti u pokušaju, a drugi optuženik za kaznena djela davanja mita i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

Optužnicom je optuženicima stavljeno na teret da je prvi optuženik 2007. primio od drugog optuženika obećanje dara da obavi službenu radnju koju ne bi smio obaviti kako bi se drugi optuženik znatno okoristio. Prema optužnici, prvi optuženik se u dogovoru sa drugim optuženikom angažirao radi iznalaženja najsigurnijeg i najpovoljnijeg načina stjecanja imovine društva iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju u korist drugog optuženika i to mimo tržišne utakmice. Prvi optuženik je na poticaj drugog optuženika poduzimao radnje kako bi to sve realizirao.

Odlukom Vrhovnog suda odbijena je optužba protiv drugog optuženika u dijelu da je počinio jedno kazneno djelo davanja mita. To se odnosi na obećanje dara i druge koristi prvom optuženiku da u granicama svoje ovlasti obavi službenu radnju koju ne bi smio i tako mu pogoduje. Za to je kazneno djelo bila propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 3 godine. Prema Kaznenom zakonu za to djelo zastara kaznenog progona nastupa deset godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. Ovaj postupak je trajao dugo jer su bile donesene tri presude i to: 2009., 2011. i 2015. Sve su u žalbenom postupku ukinute. Sada je, a s obzirom na to da je od počinjena djela prošlo više od 12 godina, utvrđeno da je u odnosu na to jedno djelo nastupila zastara pa je optužbu trebalo odbiti po službenoj dužnosti.

U preostalom je dijelu Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu. Vrhovni sud se slaže sa utvrđenjima prvostupanjskog suda da nema jasnih i nedvojbenih dokaza da su optuženici počinili djela za koja se terete. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da prvi optuženik nije niti mogao drugom optuženiku omogućiti znatnu protupravnu imovinsku korist. Nema dokaza koji bi sa potrebnom sigurnošću upućivali na zaključak o postojanju dogovora o koruptivnoj razmjeni između optuženika. Nema pouzdanih dokaza niti da je na poticaj drugog optuženika prvi optuženik započeo, ali nije dovršio da kao službena osoba iskorištavanjem svog položaja i ovlasti te prekoračenjem granica svoje ovlasti pribavi znatnu imovinsku korist drugom optuženiku.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us-7/2018

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





4.3.2020.

Vrhovni sud potvrdio osudu i kazne za ratni zločin u kojem je ubijeno najmanje 75 civila

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe optuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci. Time je postala pravomoćna presuda kojom su sedam optuženika proglašeni krivima u odsutnosti za kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Protiv dvojice optuženika je odbijena optužba zbog kaznenog djela oružane pobune jer je nastupila zastara kaznenog progona. Tri optuženika su osuđena na kaznu zatvora svaki po 15 (petnaest) godina, a četiri optuženika su osuđena na maksimalne kazne zatvora, svaki po 20 (dvadeset) godina.

Petorica su optuženika osuđeni jer su 1991. za vrijeme trajanja oružanog sukoba sudjelovali u nezakonitom odvođenju civila te njihovom zatvaranju. Zatvorene su civile potom ukrcali u autobus, odvezli na jednu lokaciju gdje su ih izveli iz autobusa i iz vatrenog oružja ubili najmanje 75 civila. Dvojica su optuženika, jedan komandant štaba te jedan komandant postrojbe, osuđeni jer nisu ništa poduzeli da se tako nedopušteno postupanje prema civilima spriječi, suzbije i počinitelji kazne za ubojstva.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će pojedinačne kazne zatvora na koje su optuženici osuđeni ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ovih kazni Vrhovni je sud Republike Hrvatske posebno kao otegotnu okolnost cijenio da je kazneno djelo počinjeno prema većem broju civila, većinom starijem stanovništvu, nemoćnim i bolesnim ljudima koji nisu bili u mogućnosti pružiti bilo kakav otpor i koji zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja nisu nikome predstavljali bilo kakvu opasnost.

Kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje su optuženici prouzrokovali žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-548/2013

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






4.3.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio kaznu za poticanje na ubojstvo iz 1995. u Bosni i Hercegovini

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske postala je pravomoćna presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom je optuženi M.N. proglašen krivim za jedno kazneno djelo poticanje na ubojstvo i oslobođen za drugo kazneno djelo poticanje na ubojstvo. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci. Na oslobađajući se dio žalio državni odvjetnik. Na osuđujući se dio žalio optuženik i državni odvjetnik, zbog odluke o kazni. Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe stranaka i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu.

Optuženik je osuđen jer je 1995. organizirao dovođenje nekoliko osoba u prostorije zapovjedništva paravojne postrojbe u Bosni i Hercegovini. Te osobe je zlostavljao zajedno sa drugim pripadnicima postrojbe. Potom je jednom od pripadnika te postrojbe rekao da ubije jednu osobu koja je privedena. Taj pripadnik je uzeo pištolj i ispalio hitac u glavu toj osobi, ali je život te osobe spašen hitnom liječničkom intervencijom.

Optuženik je oslobođen da bi 1993. kao zapovjednik iste postrojbe, zajedno sa grupom od najmanje 50 naoružanih pripadnika te postrojbe, uhićenika vojne policije izveo iz zgrade gdje je bio zatvoren. Prema optužnici optuženik je potom odveo uhićenika na ulicu i uputio da se šetajući udalji. Optuženik se tereti da su u tom trenutku po njegovoj zapovjedi nepoznati pripadnici postrojbe pucali iz svog naoružanja i usmrtili tog uhićenika.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 3 godine i 6 mjeseci za osuđujući dio presude ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Optuženik je osoba starije životne dobi iznad 70 godina, teško narušenog zdravstvenog stanja i neosuđivan. Dopustio je da policijski djelatnici preuzmu više osoba koje su držali i time je spašen život žrtve, a djelo je počinjeno za vrijeme ratnog stanja. Uzet je u obzir i veliki protek vremena od počinjenja djela (optuženik dobar dio toga vremena nije bio dostupan sudovima u Republici Hrvatskoj; od 2000. do 2013.).

Izrečena kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-291/2016

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






4.3.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske postrožio kaznu optuženom za organizirano prebacivanje preko granice većeg broja stranaca

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu USKOK-a i preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni. Time je optuženik pravomoćno proglašen krivim za dva kaznena djela; zločinačko udruženje i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja. Prvostupanjsku jedinstvenu kaznu zatvora četiri godine Vrhovni je sud povisio te optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora šest godina.

Optuženik je osuđen jer je s više drugih osoba organizirao prebacivanje izvan graničnih prijelaza iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku većeg broja državljana drugih zemalja. Okupio je i povezao u zajedničko djelovanje više osoba i koordinirao njihovo kretanje. Za novčanu naknadu koja se plaćala po stranom državljaninu, organizirao je dolazak većeg broja stranih državljana i nedozvoljeni ulazak mimo granične kontrole iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku. Organizirao je i prihvat, smještaj te vožnju tih stranaca u unutrašnjost Republike Hrvatske do namjeravanih odredišta. Na takav način u organizaciji optuženika četiri puta je prebačeno 48 stranih državljana. Optuženik je ostvario protupravnu imovinsku korist 48.000,00 EUR.

Vrhovni je sud Republike Hrvatske postrožio kaznu. Kod izricanja jedinstvene kazne 6 godina zatvora Vrhovni je sud Republike Hrvatske posebno otegotnim cijenio da je optuženik višestruko ranije osuđivan i da ranije kazne zatvora zbog istovrsnih djela nisu imale utjecaja. Predmetna djela je optuženik počinio nakon što mu je mjera istražnog zatvora u drugom predmetu zamijenjena jamstvom nakon čega je pobjegao i upustio se u ponovno činjenje istovrsnih kaznenih djela, ovaj puta u ilegalnom prebacivanju čak 48 stranih državljana. Optuženik je iskazao upornost u počinjenju kaznenih djela i visoki stupanj kriminalne količine. Od optuženika je oduzeta protupravna imovinska korist koju je ostvario.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us-1/2020

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić







26.2.2020.

Vrhovni je sud potvrdio kaznu dugotrajnog zatvora 33 godine za teško ubojstvo trogodišnjeg djeteta

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu u trećem stupnju kojom je odbio izjavljenu žalbu optuženice kao neosnovanu i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Time je postala pravomoćna presuda kojom su odbijene žalbe optuženice i maloljetnice i potvrđena prvostupanjska presuda i rješenje Županijskog suda u Puli-Poli. Punoljetna je optuženica zbog kaznenog djela teškog ubojstva osuđena na kaznu dugotrajnog zatvora 33 godine. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. svibnja 2017. pa nadalje. Maloljetnici je zbog kaznenog djela teškog ubojstva izrečena odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod najdulje tri godine.

Punoljetna optuženica i maloljetnica su osuđene jer su zajedno jastukom ugušile trogodišnje dijete koje se otimalo i plakalo. Punoljetna optuženica je majka djeteta. Ubojstvo je počinjeno prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi. Optuženica i maloljetnica su mrtvo tijelo djeteta odnijele do obale mora i punoljetna optuženica ga je bacila u more.

Kod izricanja kazne dugotrajnog zatvora 33 godine punoljetnoj optuženici, Vrhovni je sud Republike Hrvatske kao posebno otegotne okolnosti uzeo u obzir činjenice da je optuženica iskazala hladnokrvno planiranje, upornost i bešćutnost u počinjenju djela. Djelo je motivirano bizarnom željom za odlaskom u drugu državu kod dečka kojeg je tek upoznala preko društvene mreže, a dijete joj je za to smetalo. Dijete je trpilo agoniju koja je trajala oko pola sata.

Zbog dubokog poremećaja ličnosti, optuženica je u vrijeme događaja bila u stanju smanjene ubrojivosti. Izrečena joj je i sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.

Prema maloljetnici je primijenjeno maloljetničko pravo, a ne opće kazneno pravo. Kod maloljetnice su izraženi poremećaji u ponašanju. Dosadašnji odgojni utjecaji nisu djelovali. Prije je bila smještena u Domu za odgoj i u udomiteljskim obiteljima odakle je bježala. S obzirom na vrstu kaznenog djela, njegovo počinjenje te teške obiteljske prilike maloljetnice, zaključeno je da je nužno maloljetnicu izdvojiti iz sredine u kojoj živi i prema njoj primijeniti socijalno pedagoški rad uz pojačane mjere odgoja. To se jedino može provoditi u zatvorenim uvjetima. Maloljetnici je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna dugotrajnog zatvora 33 godine punoljetnoj optuženici ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je prouzrokovano žrtvi.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž-6/2018-4

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



25.2.2020.

Vrhovni sud postrožio kaznu za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Puli-Poli. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optužena V.B.B. sada proglašena krivom za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. Prvostupanjsku kaznu zatvora četiri godine Vrhovni je sud povisio te optuženicu osudio na kaznu zatvora pet godina i šest mjeseci.

Ocjena je najvišeg suda da je prvostupanjski sud precijenio značaj olakotnih okolnosti, a podcijenio značaj otegotnih okolnosti. Pravilno je kao olakotno cijenjeno priznanje, žaljenje i kajanje optuženice kao i to da je majka maloljetnog djeteta i da je kazneno neosuđivana. No nije odgovarajuće cijenjeno da je optuženica kršila više prometnih propisa. Naime, vozila je pod visokom koncentracijom alkohola 1,92 g/kg, ugrozila je više sudionika u prometu te udarila vozilom u osobno vozilo kojim je upravljao preminuli oštećenik. Osim toga, optuženica je pravomoćno osuđivana jer je prije počinila prekršaj kada se odbila podvrgnuti ispitivanju stupnja alkoholiziranosti. To pokazuje sklonost nepoštivanja prometnih propisa i općeprihvaćenih normi ponašanja, a to povećava pogibeljnost i traži strože kažnjavanje.

Postrožena kazna u sebi sadrži dostatnu količinu društvene osude za zlo koje je optuženica počinjenjem kaznenog djela nanijela društvu u cjelini te će ovakva kazna ispuniti svrhu kažnjavanja.

Optuženici je izrečena i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju koje je pet godina dulje od izrečene kazne zatvora. U mjeru zabrane uračunato je vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole od 14. rujna 2018. pa nadalje.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-695/2019-6

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



18.2.2020.

Vrhovni je sud potvrdio kaznu zatvora pet godina za tešku tjelesnu ozljedu sa smrtnom posljedicom

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbu optuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Državni se odvjetnik nije žalio na presudu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo teške tjelesne ozljede. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 5 (pet) godina. Državni se odvjetnik nije žalio.

Optuženik je osuđen zbog teškog tjelesnog ozljeđivanja supruge uslijed čega je umrla. Optuženik je teško pokretnu suprugu, ozbiljno narušenog zdravlja, ovisnu o tuđoj njezi i pomoći vrijeđao i udario više puta po glavi i tijelu. Uslijed verbalnog i fizičkog nasilja te zlostavljanja žrtva je doživjela višestruke tjelesne ozljede, jaki strah i snažni emocionalni događaj. Nastupila je psihička trauma zbog koje je žrtva preminula.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 5 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeto u obzir da je optuženik djelo počinio u kući žrtve koja je bila narušenog zdravlja, teško pokretna i nemoćna pružiti otpor i obraniti se. Optuženik je tijekom postupka kršio izrečene mjere opreza i pobjegao iz Republike Hrvatske.

Izrečena kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-643/2019-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




14.2.2020.

Vrhovni sud Republike Hrvatske osudio na jedinstvenu kaznu zatvora šest godina optuženika za spolno zlostavljanje maloljetnog djeteta

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je djelomično usvojio žalbe stranaka u odnosu na presudu Županijskog suda u Zagrebu i preinačio prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci jednog djela i odluci o kazni, a odbio žalbe u preostalom dijelu. Time je optuženik pravomoćno proglašen krivim za tri kaznena djela; teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te dva kaznena djela spolne zlouporabe djeteta starijeg od petnaest godina. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 6 (šest) godina.

Optuženik je osuđen jer je kao očuh s djetetom u više navrata tijekom dvije godine počinio spolne radnje. Dijete tada nije navršilo petnaest godina i živjeli su u zajedničkom kućanstvu. Također je osuđen i što je s istim djetetom kad je navršilo petnaest godina u dva navrata obavio spolni odnošaj.

Vrhovni je sud Republike Hrvatske preinačio prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci prvog djela jer je prvostupanjski sud pogrešno označio da je to djelo počinjeno uz kvalifikatornu okolnost koja bi ga činila težim djelom, a ta okolnosti nije navedena u činjeničnom opisu. Zbog te preinake optuženik je osuđen za djelo s blaže predviđenom kaznom zatvora. Zakonski minimum za to djelo je kazna zatvora tri godine, a zakonski maksimum 15 godina zatvora. Utvrđena mu je niža kazna zatvora jer je sada pravilno proglašen krivim za blaže kazneno djelo. Umjesto prijašnje kazne 6 godina zatvora, sada je utvrđena kazna 5 godina zatvora. Za preostala djela prihvaćena su kazne koje je utvrdio prvostupanjski sud.

Kod izricanja jedinstvene kazne 6 godina zatvora Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno su kao otegotne okolnosti uzete u obzir dugotrajnost razdoblja počinjenja djela (gotovo tri godine) i činjenica da je optuženik znao da je dijete odrastalo u teškim uvjetima i da je već ranije proživjelo traumu. Djela su počinjena ucjenjivanjem djeteta uz povremeno fizičko i psihičko zlostavljanje.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ova kazna ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kžzd-23/2019-6

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



12.2.2020.

Potvrđena kazna zatvora 8 godina za ratni zločin

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optuženik je osuđen na kaznu zatvora 8 (osam) godina.

Optuženik je osuđen zbog nečovječnog postupanja 1991. prema civilnom stanovništvu. Naoružan automatskom puškom, zajedno sa još dvojicom muškaraca, ušao je u kuću civila gdje je zatekao dvije starije osobe; muškaraca i ženu. Ženu je odveo na kat i naredio joj da se skine i legne te je izvršio nasilni spolni odnos. Naredio joj je da dalje leži jer će doći drugi muškarac koji je s njim u društvu. Potom je i drugi muškarac sa ženom izvršio nasilni spolni odnos, a nakon njega i treći muškarac. Za to su vrijeme u kuhinji tukli starijeg muškarca, ubadali su ga noževima po glavi i tijelu, rezali po vratu ispod brade, vezali mu uže oko vrata i prijetili da će ga objesiti. Optuženik je zatim izišao iz kuće i na cesti naredio jednoj ženi (civilnoj osobi) da uđe u dvorišnu zgradu i legne na pod i pokušao je s njom izvršiti nasilni spolni odnos. U tome nije uspio pa joj je naredio da ustane i pored uha joj ispalio iz puške jedan metak.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 8 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeta u obzir brojnost radnji u počinjenju djela i visok stupanj kriminalne volje. Kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz 33/2019-4

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



12.2.2020.

Odbijena žalba osuđenog Z.P., nema uvjeta za blažu osudu

Vrhovni je sud Republike Hrvatske odbio žalbu osuđenika protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim je odbijen zahtjev osuđenika za nepravu obnovu kaznenog postupka.

Riječ je o izvanrednom pravnom lijeku koji je podnio osuđenik tvrdeći da su se nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđen pojavile okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda, a one bi očito dovele do blaže osude. Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Bjelovaru osuđenik je osuđen zbog više kaznenih djela, uključujući i kvalificirani oblik kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora dvije godine i deset mjeseci. Izrečena mu djelomična uvjetna osuda pa se dio kazne zatvora (jedna godina i pet mjeseci) neće izvršiti ako osuđenik u roku provjeravanja tri godine ne počini novo kazneno djelo. Preostali će se dio kazne izvršiti.

Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno primijenio zakon kada je odbio zahtjev te pravilno zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za preinaku pravomoćne presude i bez obnove kaznenog postupka. Zdravstveno stanje osuđenika nije takvog značaja i kvalitete da bi dovelo do blaže osude.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 13-2020-4-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





5.2.2020.

Vrhovni sud postrožio kazne za dva porezna inspektora zbog zlouporabe položaja i ovlasti

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu USKOK-a i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Splitu u odnosu na dva optuženika. Time je postala pravomoćna presuda kojom je jedan optuženik proglašen krivim za sedam kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, drugi je optuženik proglašen krivim za tri kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, treći je optuženik proglašen krivim za dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti poticanjem, a četvrti je optuženik proglašen krivim za jedno poticanja na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

Prvostupanjskom su presudom prvi i drugi optuženik osuđeni jer su kao porezni inspektori vlasnicima ilegalnih aparata za zabavu i igre na sreću odavali podatke o vremenu i mjestu planiranih nadzora poreza od priređivanja zabavnih igara i igara na sreću te su za to primili novac. Treći je optuženik je zaposlenik trgovačkog društva koje je vlasnik nelegalnih aparata, a četvrti je optuženik vlasnik nelegalnih aparata. Obojica su tražili ovakve dojave od poreznih inspektora i time ostvarili nelegalnu zaradu, a proračun je uskraćen za neplaćena javna davanja. Potvrđena je prvostupanjska presuda za trećeg optuženika koji je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora jedna godina, a potom mu je izrečena uvjetna osuda sa rokom provjeravanja tri godine te za četvrtog optuženika koji je osuđen na kaznu zatvora deset mjeseci, koja kazna mu je zamijenjena radom za opće dobro.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni presudu za prvog i drugog optuženika koji su porezni inspektori. Za prvoga je optuženika Vrhovni sud prihvatio pojedinačne kazne zatvora kako je utvrdio prvostupanjski sud, ali potom je optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora dvije godine i šest mjeseci. Vrhovni je sud drugom optuženiku povećao pojedinačnu kaznu zatvora za jedno djelo, za druga dva djela prihvatio pojedinačne kazne zatvora koje je utvrdio prvostupanjski sud i potom je ovog optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora jedna godina i šest mjeseci. Obojici optuženika je u kaznu zatvora uračunato vrijeme koje su optuženici proveli u istražnom zatvoru.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti. Značajna je otegotna okolnost što su dvojica optuženika kao porezni inspektori zlouporabili svoj položaj više puta te kontinuirano i uporno. Optuženici su svojim ponašanjem koje je u potpunosti protivno pravilima i prirodi službe koju su bili dužni obnašati, naškodili ugledu tijela državne uprave koja su dužna postupati savjesno i zakonito te svojim djelovanjem stvarati povjerenje građana u vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom. Optuženici su svojim postupanjem obezvrijedili dužnosti i ugled tijela državne uprave. Kazna zato mora izraziti odgovarajući prijekor društva prema ovakvim odioznim ponašanjima kojima se izrazito štetno narušavaju temelji uređenog demokratskog društva. Zato je preblaga i neodgovarajuća djelomična uvjetna osuda koju je ovoj dvojici optuženika izrekao prvostupanjski sud. Postrožena kazna u sebi sadrži dostatnu količinu društvene osude za zlo koje su optuženici počinjenjem ovih djela nanijeli društvu u cjelini te će ovakva kazna ispuniti svrhu kažnjavanja.

Od svih optuženika oduzeta je imovinska korist ostvarena počinjenjem kaznenih djela, ukupno 177.295,69 kuna te kunska protuvrijednost 300,00 Eura. Osim toga, dvojici poreznih inspektora izrečena je sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti i to zabrana potpunog obavljanja dužnosti ili djelatnosti poreznog inspektora u trajanju 10 (deset) godina, počevši od izvršnosti presude, uz naznaku da se vrijeme provedeno u zatvoru ili kaznionici ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 10/2015-10

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



5.2.2020.

Vrhovni je sud ukinuo osudu za šest optuženika i pravnu osobu koje se tereti za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika, a po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu u osuđujućem dijelu. Prvostupanjskom su presudom petorica optuženika proglašeni krivim zbog počinjenja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, a šesti optuženik i optužena pravna osoba su proglašeni krivim zbog počinjenja kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Tom je presudom i odbijena optužba protiv sedmog optuženika i druge pravne osobe da bi počinili kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom jer je državni odvjetnik odustao od kaznenog progona.

Optužnicom je petorici optuženika stavljeno na teret da su 2004. prilikom obavljanja poslova na remontu broda postupili suprotno propisima o mjerama zaštite na radu i zaštite od požara. Terete se da su obavljali radove za vrijeme dok je u unutrašnjosti broda veća grupa radnika čistila ostatke radnog materijala pa da je zbog korištenja otvorenog plamena došlo do razvijanja otrovnih plinova i gustog dima u prostoru unutrašnjosti tako da su se četiri radnika ugušila, a trojica su zadobila lakše ozljede.

Šesti optuženik se optužnicom tereti da nije kao glavni ovlaštenik poslodavca za provođenje mjera zaštite na radu osigurao da se primjenjuju u potpunosti mjere i pravila zaštite na radu niti izradio upute za radni proces. Uslijed takvog propusta, prema optužnici, izazvana je opasnost za život i tijelo više ljudi te imovinu većeg opsega.

Optužena se pravna osoba prema optužnici tereti da je kaznenim djelom koje je počinio šesti optuženik, postupila suprotno propisima i tehničkim pravilima čime je izazvana opasnost za život i tijelo ljudi i imovinu većeg opsega.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi u odnosu na pet optuženika izreka ne sadrži potpuni opis oblika krivnje. Riječ je o odlučnoj činjenici koja mora biti opisana u izreci, pa je stoga izreka nerazumljiva. Niti u obrazloženju se ne iznose razlozi o krivnji optuženika. U presudi nije razmatrano pitanje pravnog kontinuiteta s obzirom na to da su optuženici osuđeni po zakonu koji nije bio na snazi u vrijeme donošenja presude, a na snazi je bio novi zakon. U prvostupanjskoj presudi, u odnosu na šestog optuženika i optuženu pravnu osobu, nerazumljivo je obrazloženje u odnosu na oznaku o kojem kaznenom djelu bi bila riječ i koji zakon je blaži, a to je nužno zbog izmjene Kaznenog zakona. Budući da je u osuđujućem dijelu izreka presude nerazumljiva i da u obrazloženju nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, to se prvostupanjsku presudu ne može ispitati pa je prema zakonu morala biti ukinuta.

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti pogreške na koje je upozoren. Osim toga će obratiti pažnju na utvrđenje uzročno posljedične veze između radnje ili propusta svakog od optuženika prema posljedici te dopunskim vještačenjem provjeriti uzroke požara. Prvostupanjski sud treba pažljivo ocijeniti jesu li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, uz obveznu primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-95/2016-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



4.2.2020.

Vrhovni je sud potvrdio osudu za teško ubojstvo supruge i nedozvoljeno posjedovanje oružja, a ukinuo osudu za nasilje u obitelji prema punici

Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika djelomično ukinuo, a djelomično potvrdio i preinačio u kazni osuđujuću presudu Županijskog suda u Karlovcu. Prvostupanjskom je presudom optuženik proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela teškog ubojstva, kaznenog djela nasilja u obitelji i kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

Optuženik je proglašen krivim da je 2015. u obiteljskoj kući za vrijeme svađe sa suprugom koju je i ranije fizički i psihički zlostavljao, srušio je na pod i udarao. Potom je iz puške iz blizine ispalio hitac u njenu glavu te u leđa od kojih ozljeda je žrtva - supruga odmah preminula.

Neposredno prije ovog događaja, prema optužnici, optuženik je svoju punicu, koju je i ranije verbalno napadao, dva puta udario šakom u lice zbog čega je ona pobjegla. Žrtva-punica se potom vratila da bi pomogla svojoj kćerki dok je udarana, a optuženik je punicu snažno gurnuo te je pala niz stepenice uslijed čega je zadobila natučenja po tijelu.

Osim toga je proglašen krivim jer je posjedovao dvije puške, ručno rađeni pištolj te više desetaka komada streljiva. Posjedovanje navedenoga je zabranjeno građanima.

Odlukom Vrhovnog suda proglašen je krivim optuženik za dva kaznena djela; teško ubojstvo i nedozvoljeno posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari. Dio prvostupanjske presude koji se odnosi na kazneno djelo nasilja u obitelji je ukinut jer nije sa sigurnošću utvrđeno je li optuženik kontinuirano psihički zlostavljalo svoju punicu u mjeri koja predstavlja grubo verbalno uznemiravanje da bi bila riječ o obiteljskom nasilju. U odnosu na to će djelo prvostupanjski sud iznova provesti raspravu te ocijeniti je li optuženik počinio kazneno djelo nasilja u obitelji.

Budući da je prvostupanjska presuda u odnosu na jedno od tri kaznena djela ukinuta, to je u odnosu na dva kaznena djela za koja je proglašen krivim trebalo preinačiti odluku o kazni. Vrhovni je sud optuženiku za kazneno djelo teškog ubojstva utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora 25 godina, a za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari kazna zatvora 1 godina. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju 25 godina i 10 mjeseci. U kaznu je uračunato vrijeme koje je optuženik proveo u istražnom zatvoru u kojem je i sada.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Uzeto je u obzir da je optuženik kazneno djelo teškog ubojstva počinio u stanju bitne smanjene ubrojivosti. Nakon što je lišio života suprugu, pokušao je ubiti sebe, ali mu je život spašen hitnom medicinskom intervencijom. Posljedice tih ozljeda trpi i danas. Optuženik se očitovao krivim za to djelo i iskazao iskreno žaljenje i kajanje i kritički odnos prema svom djelu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora 25 godina i 10 mjeseci ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi. Kazna treba omogućiti optuženiku da se po izdržanoj kazni opet uključi u društvo.

Protiv drugostupanjske presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dopuštena je žalba trećestupanjskom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-306/2019-8

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




31.1.2020.

Novo pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici Odjela 30. siječnja 2020. donio pravno shvaćanje o tome kada počinje teći zastarni rok kod restitucijskog zahtjeva. To je zahtjev prema kojemu su stranke dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora. Taj rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora.

Pravnim je shvaćanjem pomaknut trenutak početka tijeka zastare za zahtijevanje povrata ispunjenog i to u korist stranke koje je ispunila ništetni ugovor. Prema tom shvaćanju zastara počinje teći od trenutka pravomoćnosti odluke kojom je utvrđena ništetnost ugovora, a ne od trenutka ispunjenja obveze ništetnog ugovora.

Pravno shvaćanje služi ustaljenju i ujednačavanju sudske prakse. Ono je obvezno za sve suce Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Po prirodi stvari, odnosno snagom autoriteta najvišeg suda u Republici Hrvatskoj, pravno je shvaćanje važno i za sve ostale suce u građanskoj grani suđenja.

Detaljnije na poveznici:

- Pravno shvaćanje Građanskog odjela VSRH-a od 30. siječnja 2020.

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



29.1.2020

Netočni napisi u tjedniku „Nacional“

U tjedniku Nacional od 28. siječnja 2020., broj 1136, objavljen je članak: „Kraj pravosudne farse: Zbog odluke Vrhovnog suda pljačka zemljišta na Mirogoju otišla u zastaru“. U napisu se iznose netočne tvrdnje, a utemeljen je očito i na nerazumijevanju ili nepoznavanju prava pa radi pravilnog obavještavanja javnosti navodimo sljedeće.

Netočno se u članku tvrdi da je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojom je utvrđena zastara kaznenog progona protiv optuženog S. M. „ ... legalizirana pljačka … “ zemljišta na Mirogoju jer pitanje prava vlasništva spornog zemljišta nije bio predmet kaznenog postupka, a niti se kaznena presuda odnosi na pravo vlasništva navedenog zemljišta.

VSRH je prije odluke o kojoj je riječ odlučivao o kaznenopravnoj odgovornosti optuženog M.V. Taj je optuženik osuđen kao počinitelj kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavaka 1. i 2. KZ/11. jer je kao zemljišnoknjižni referent Općinskog građanskog suda u Zagrebu iskoristio svoj položaj i prekoračio granice ovlasti time što je izvršio nezakoniti upis prava vlasništva na spornom zemljištu. Takva osuđujuća presuda, po sili zakona, ima za posljedicu brisanje takvog upisa i uspostavljanje zemljišnoknjižnog stanja prije počinjenja kaznenog djela. Zato je netočna, a i zlonamjerna tvrdnja da je odlukom VSRH „legalizirana pljačka“.

Odbijena optužba, zbog nastupa zastare kaznenog progona protiv optuženog S. M., koji je bio optužen za poticanje optuženog M.V., nije od utjecaja na pitanje prava vlasništva nad spornim zemljištem. O pravu vlasništva odlučivat će se u građanskoj parnici.

U odnosu na odluku o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom, naglašavamo da državni odvjetnik takav prijedlog u odnosu na optuženog S. M. nije stavio, niti se s te osnove žalio protiv prethodne osuđujuće presude. Zato nije bilo mjesta oduzimanju imovinske koristi u ponovljenom postupku zbog načela zabrane „reformatio in peius“ (članak 13. Zakona o kaznenom postupku; zabrana preinačenja presude na štetu okrivljenika ako je pravni lijek izjavljen samo u njegovu korist). Stoga, sve da i nije nastupila zastara kaznenog progona, imovinska korist od optuženog S.M. u ovom kaznenom postupku ne bi mogla biti oduzeta, zbog navedenog načela kaznenog postupka.

Naglašava se da je primjena zakonskih odredbi o zastari kaznenog progona obavezna. Svaki je sud, bez iznimke, dužan utvrditi zastaru nakon što proteknu rokovi propisani u članku 81. KZ/11. U ovom predmetu nastup zastare nije rezultat pasivnosti sudova u vođenju postupka, nego činjenice da su protiv optuženika bile donesene četiri prvostupanjske presude koje su bile predmetom žalbenog postupka, a jedna od njih je ispitana i pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske te je prihvaćanjem ustavne tužbe optuženika, ukinuta i postupak je bio vraćen na ponovno suđenje pred prvostupanjski sud.


Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



28.1.2020

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio tri rješenja vezana uz postupak protiv optuženog I. S. koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu

U prvom je rješenju odbijena žalba branitelja optuženika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je određeno da će se rasprava održati u odsutnosti optuženika jer se sam doveo u stanje uslijed kojeg ne može sudjelovati na raspravi. Vrhovni je sud ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenice. Bila je riječ o elektivnom operativnom zahvatu desnog koljena čija je odgoda na šest mjeseci, prema nalazu i mišljenju vještaka, mogla dovesti do minimalnog pogoršanja, a ne o nužnom zahvatu, koji bi po prirodi stvari doveo do odgode rasprave.

U drugome je rješenju odbijena žalba optuženog I. S. protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je braniteljici optuženika uskraćeno pravo podnošenja zahtjeva za otklon (vrste izuzeća). Prvostupanjski je sud smatrao da se takvom radnjom očito zloupotrebljava pravo na podnošenje zahtjeva za otklon. Vrhovni je sud utvrdio da je prvostupanjsko rješenje pravilno, a da je podnošenje zahtjeva za otklon u konkretnoj situaciji primjer očigledne zlouporabe prava na podnošenje zahtjeva za izuzeće.

U trećem je rješenju Vrhovni sud odlučivao o žalbama braniteljice optuženog I. S. i braniteljice optuženog Z. H. protiv rješenja prvostupanjskog suda kojim su braniteljice, zbog ometanja reda u sudnici, kažnjene po 10.000,00 kuna svaka. Vrhovni je sud utvrdio da je žalba braniteljice optuženog Z. H. osnovana jer iz sadržaja snimke proizlazi da ona nije ometala rad suda. Zato je pobijano rješenje u odnosu na nju ukinuto.

Žalba braniteljice optuženog I. S. je djelomično osnovana jer iz sadržaja snimke rasprave proizlazi da je ona ometala red u sudnici ali u manjem opsegu nego je to utvrđeno prvostupanjskim rješenjem. Zato je pobijano rješenje preinačeno te je braniteljici optuženog I. S. izrečena opomena jer je ta mjera primjerena svim okolnostima i nije potrebno novčano kažnjavanje braniteljice odvjetnika I.S.

Detaljnije na poveznicama:

- VSRH I Kž Us 40-2019-11-an

- VSRH I Kž Us 138-2019-8-an

- VSRH I Kž Us 41-2019-10-an

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



27.1.2020

Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo prvostupanjsku presudu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva

Vrhovni je sud u povodu žalbe branitelja, a po službenoj dužnosti, ukinuo osuđujuću presudu Županijskog suda u Rijeci. Prvostupanjskom je presudom optuženik u odsutnosti proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Optužnicom je optuženiku stavljeno na teret da je 1993. naoružan automatskom puškom, zajedno sa još dvojicom nepoznatih, u kući civila zatražio novac i porazbacao stvari po kući. Prema optužnici je optuženik ušao u spavaću sobu i napao ženu (civilnu osobu) dok je spavala sa djecom. Tereti ga se da je zatražio da se žena skine, legao na nju i silovao je ispred sedmogodišnjeg djeteta koje se probudilo i plakalo. Optuženik se ujedno tereti da je žrtvi uzeo dio novca koji je skrivala i da je od tog nasilnog čina žrtva zatrudnjela.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi postoji proturječje izreke i razloga presude. Naime, nije jasno obrazloženo je li riječ o događajima za vrijeme trajanja oružanog sukoba koji ima nemeđunarodni ili pak međunarodni karakter. U presudi nije jasno obrazloženo niti pitanje pravnog kontinuiteta kaznenog djela s obzirom na to da je u međuvremenu od počinjenja djela više puta mijenjan Kazneni zakon. Riječ je o pogreškama zbog kojih se presuda ne može ispitati pa ju je trebalo ukinuti. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti pogreške na koje je upozoren. Osim toga će ocijeniti je li optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti i kako ga pravilno treba pravno označiti, sve uz primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz-6/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


27.1.2020

Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo prvostupanjsku osudu za ratni zločin

Vrhovni je sud prihvatio žalbe branitelja i ukinuo osuđujuću presudu Županijskog suda u Zagrebu. Prvostupanjskom su presudom petorica optuženika proglašeni krivim zbog počinjenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Riječ je o kaznenom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kaznenom djelu ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Optužnicom je petorici optuženika stavljeno na teret da su 1991. ratnog zarobljenika i trojicu zatočenih civila više puta tukli, potom izveli u dvorište i natjerali da pjevaju četničke pjesme i trče, nogama i palicama ih udarali te gazili po njima kad su pali na pod od iznemoglosti. Pucano je u zarobljenika i jednog civila, prerezan im je grkljan te su njihova tijela natovarena na prikolicu. Preostalim zatočenim civilima naređeno je da legnu na mrtva tijela koja su potom odvedena do mosta na rijeci Uni i bačena u rijeku, a zatočeni civili su vraćeni u zatočeništvo. Peti se optuženik optužnicom dodatno tereti da je zajedno sa još dvojicom pripadnika postrojbe, dvojicu ranjenih civila koji su dovedeni radi pružanja liječničke pomoći, izveli ispred ambulante, vezali žicom, izudarali, bacili automobilske gume na njih i potom ih žive zapalili i tako usmrtili.

Vrhovni sud ocjenjuje da u prvostupanjskoj presudi nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama u postupku. Naime, nije obrazložen status ratnog zarobljenika niti jasno utvrđen identitet petog optuženika. Riječ je o pogreškama zbog kojih je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i ponoviti postupak. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud razjasniti sve sporne okolnosti, jasno utvrditi i obrazložiti identitet petog optuženika. Osim toga, prvostupanjski sud treba pažljivo ocijeniti jesu li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, uz primjenu blažeg zakona.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kž-rz-30/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



22.1.2020.

UNODC objavio priručnik za suce u predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama

Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je priručnik za suce o djelotvornim odgovorima kaznenog prava na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i djevojčicama. Priručnik će doprinijeti povećanju svijesti i boljem korištenju važnih međunarodnih standarda i normi kada je riječ o predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama. U radu na priručniku važan je doprinos dao izv. prof. dr. sc. Igor Vuletić s Pravnog fakulteta Osijek.

U mnogim državama još uvijek nema bitnog smanjenja rodno uvjetovanog nasilja iako za žene i djevojčice postoje bolji uvjeti za pristup kaznenom pravosuđu. Zato je nužna standardizacija i ujednačenost pravnih normi kako bi sudovi obratili posebnu pažnju na odnos prema žrtvama u tim postupcima.

Sudstvo ima značajnu ulogu u odgovoru kaznenog prava na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i djevojčicama. Nužna je zaštita od sekundarne viktimizacije žrtve. Osim toga, odluke i postupanje suda trebaju naći ravnotežu između okrivljenikovih prava na obranu i prava žrtava.

Svrha priručnika je poboljšanje znanja i vještina sudaca u predmetima rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i djevojčicama. Poboljšanje standarda i ponašanja sudaca omogućava unaprjeđenje sudske zaštite, bolju dostupnost pravosuđa za žene i djevojčice žrtve te smanjenje rizika od sekundarne viktimizacije. Priručnik će također poslužiti za upoznavanje sa sudskom praksom diljem svijeta kako bi žene i djevojčice koje prijave nasilje dobivale primjerenu zaštitu i podršku tijekom kaznenog postupka.

Detaljnije na poveznici:

Priručnik u pdf formatu

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



17.1.2020.

I ove godine, na samom njenom početku, u mogućnosti smo izvijestiti javnost o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za prošlu godinu. Iz navedenih podataka može se zaključiti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske nastavio sa trendom smanjivanja zaostataka.

U građanskoj grani sudovanja početkom 2019. bilo je 14.217 neriješenih predmeta. Tijekom godine riješeno je 7.140 predmeta, međutim zaprimljeno je novih 6166 predmeta, tako da se u Novu godinu krenulo sa 13.243 neriješena predmeta. Dakle, zaostaci su smanjeni za 974 predmeta.

U kaznenoj grani sudovanja situacija je stabilna, na početku prošle godine u radu je bilo 707 neriješena predmeta. U prošloj godini primjećuje se povećanje broja riješenih predmeta, naime, riješeno je 1.989 predmeta, međutim, nastavljen je trend povećanja novih predmeta kojih je bilo 2600., tako da smo u Novu godinu ušli sa 724 neriješena predmeta.

 

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



13.1.2020.

Vrhovni je sud donio presudu kojom je odbio žalbe i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za tri kaznena djela; dva teška ubojstva u pokušaju i teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 10 (deset) godina.

Optuženik je osuđen zbog pokušaja ubojstva dvojice policijskih službenika koji su došli na intervenciju u obiteljsku kuću optuženika. Policija je pozvana jer je optuženik nakon obiteljskog sukoba, u prisutnosti ostalih članova obitelji, prijetio da će se zapaliti i polijevao zapaljivu tekućinu po sebi. Optuženik je zapaljivom tekućinom polio i dvojicu policijskih službenika koji su prišli optuženiku kako bi zaštitili živote prisutnih i spriječili nasilje. Optuženik je izazvao požar koji je zahvatio njegovo tijelo i tijelo dvojice policijskih službenika. Požar se proširio i zahvatio tijelo oca i maloljetnog djeteta optuženika te prostorije u kući. Jedan policijski službenik zadobio je opekline na 85% površine tijela i time teško ozlijeđen. Drugi je policijski službenik zadobio opekline na 35 % površine tijela i time također teško ozlijeđen. Opekline i teške tjelesne ozljede zadobili su i otac i maloljetno dijete optuženika. Ostali članovi obitelji uspjeli su bez ozljeda napustiti kuću zahvaćenu požarom. Optuženik je i sam teško stradao u požaru.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Posebno je kao otegotna okolnost uzeta u obzir težina posljedica koje i dalje trpe oštećeni policijski službenici (zdravlje sa nepopravljivim zdravstvenim posljedicama i radna nesposobnost te okolnost da je teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti počinjeno prema članovima najuže obitelji.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će jedinstvena kazna zatvora 10 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvama.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH Kžzd 3-2019-15

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



10.1.2020.

Vrhovni je sud donio presudu u trećem stupnju kojom je odbio izjavljene žalbe kao neosnovane i potvrdio drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Time je postala pravomoćna presuda kojom je djelomično prihvaćena žalba optuženika i njegovih roditelja te je preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni. Optuženik je zbog kaznenog djela teškog ubojstva za koje je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora 25 godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 22. veljače 2017. pa nadalje.

Optuženik je osuđen jer je trudnoj žrtvi zadao 88 ozljeda nožem u kabini vozila. Time je ubojstvo počinjeno na okrutan način. Žrtva je trpjela intenzivne bolove, muku, strah i patnju te pružala grčeviti otpor. Optuženik je sa žrtvom bio u intimnoj vezi, ranije je žrtvu verbalno i fizički maltretirao. Žrtva je bila trudna sa drugim muškarcem i htjela prekinuti ljubavnu vezu sa optuženikom.

Zbog dominantnih narcističkih i disocijalnih obilježja u strukturi ličnosti te snažne afektivne tenzije koja je dovela do oslobađanja agresije po tipu narcističkog bijesa, optuženik je u vrijeme događaja bio u stanju bitno smanjene ubrojivosti.

Optuženik je mlađi punoljetnik. Prema njemu je primijenjeno opće kazneno pravo, a ne maloljetničko pravo. S obzirom na vrstu kaznenog djela te njegovo počinjenje zaključeno je da počinjeno kazneno djelo nema karakter mladenačkog delikta niti je počinjenje djela ekcesne prirode proizišlo iz nedovršenog procesa psihosocijalnog sazrijevanja karakterističnog za dob. Djelo je odraz životne dobi počinitelja starijeg od 21 godinu. Osim toga, niti svrha izricanja sankcija ne bi bila postignuta izricanjem maloljetničkog zatvora imajući na umu podatke o ličnosti, obiteljskim prilikama i ranijem životu optuženika. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima.

Posebno su kao otegotne okolnosti uzete u obzir činjenice da je optuženik iskazao upornost i bešćutnost pri počinjenju djela. Djelo je motivirano posesivnošću i ljubomorom, a optuženik je bio svjestan da je žrtva trudna. Nije iskazao iskreno žaljenje i kajanje zbog počinjenog djela.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna dugotrajnog zatvora 25 godina ispuniti svrhu kažnjavanja. Ta kazna će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje je optuženik prouzrokovao žrtvi. Jačina ugrožavanja zaštićenog dobra koja se očituje i kroz patnje žrtve prelazi granice intenziteta i okrutnosti koje to kazneno djelo inače čini teškim. Odiozan zločin u kojem je mlada djevojka izgubila život pateći se pri umiranju više nego li druge žrtve u sličnim situacijama zaslužuje ovako oštru kaznu jer se takvim ponašanjem opasno ugrožavaju temeljna ljudska dobra i moralne vrijednosti društva.

Protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u trećem stupnju nije dopuštena žalba.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH III Kž 7-2019-20

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.1.2020.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao predsjednik Savjetodavnog vijeća Europskih sudaca uputio podršku poljskim sucima u povodu tihog marša

Poljska udruga sudaca "IUSTITIA" pozvala je sve suce i predstavnike pravničke profesije u europskim zemljama da podrže tihi marš koji će poljski suci održati 11. siječnja 2020. u Varšavi, Poljska.

Pravosudne reforme u Poljskoj dovele su do situacije koja izaziva ozbiljnu zabrinutost za neovisnost sudstva. Reforme ugrožavaju vladavinu prava, a time i demokraciju i ljudska prava u toj zemlji.

Poljski suci pozivaju na solidarnost u podršci tihom maršu kojeg organiziraju u svrhu obrane vladavine prava. Njihov poziv možete pročitati na poveznici:

https://www.iaj-uim.org/news/justitia-calls-for-a-silent-march-on-11th-january-2020-in-warsaw-in-solidarity-to-our-polish-colleagues/

Razvoj događaja u vezi sudstva u Poljskoj zadnjih godina prati i Savjetodavno vijeće europskih sudaca (CCJE). CCJE je izdalo nekoliko mišljenja i izjava u kojima izražava protivljenje pravosudnim reformama koje provode izvršna i zakonodavna vlast u Poljskoj. Posebno je CCJE naglasilo zabrinutost u pogledu kršenja europskih standarda sudačke neovisnosti i urušavanju zaštite sudaca kod donošenja odluka.

U povodu najavljenoj tihog marša, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa, kao predsjednik Savjetodavnog vijeća europskih sudaca, uputio je izjavu zabrinutosti svim međunarodnim udruženjima i institucijama u vezi neovisnosti pravosuđa u Poljskoj.

Predsjednik Sessa izrazio je podršku svim naporima poduzetim na nacionalnom i međunarodnom nivou za osiguranje i primjenu opće prihvaćenih europskih standarda sudačke neovisnosti.

Naglasio je da se bez neovisnog pravosuđa potkopava pravni poredak koji omogućava funkcioniranje EU-a. Iznimni napori koje poljski suci poduzimaju da bi zaštitili svoju neovisnost su ujedno i napori u korist građana Republike Poljske, načela vladavine prava te trodiobe vlasti. Neophodno je da tijela izvršne i zakonodavne vlasti Republike Poljske napokon započnu konstruktivan dijalog sa predstavnicima sudbene vlasti i prestanu s napadima na temeljne vrijednosti europskih demokracija.

Cijelu izjavu možete pročitati na poveznici:

- CCJE to Poland

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel



Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije