Novosti

Arhiva priopćenja za javnost

  Izaberite godinu:
 

29.5.2019.

Odbijena žalba osuđenog J. P.

Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom Kž-eu 2/2019.-4. od 14. svibnja 2019. odbio je kao neosnovanu žalbu osuđenog J.P. i potvrdio prvostupanjsku presudu.

Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu od 13. prosinca 2018. Kv-eu-51/2018. utvrđeno je da je osuđenik osuđen na kaznu doživotnog zatvora presudom suda u Münchenu, zbog kaznenog djela ubojstva. To kazneno djelo prema odluci prvostupanjskog suda odgovara kaznenom djelu teškog ubojstva iz članka 111. točaka 1. i 4. Kaznenog zakona. Nadalje, odlučeno je da se presuda njemačkog suda priznaje, usklađena je kazna doživotnog zatvora te je osuđeniku izrečena kazna dugotrajnog zatvora 30 godina u koju se osuđeniku uračunava vrijeme oduzimanja slobode.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da nije potrebno zatražiti tumačenje članka 8. stavaka 2. i 3. Okvirne odluke Vijeća 2008/909/PUP od 29. studenog 2008. o primjeni načela uzajamnog priznavanja presuda u kaznenim predmetima kojima se izriče kazna zatvora ili koje uključuju oduzimanje slobode s ciljem njihova izvršenja u Europskoj uniji. Naime, odredba Okvirne odluke je potpuno jasna. Osim toga, iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da je prvostupanjski sud povrijedio zakon u korist osuđenika jer mu nije izrekao maksimalnu kaznu u situaciji kada se preuzima kazna koja po domaćem pravu ne postoji. Međutim, u tom dijelu Vrhovni sud Republike Hrvatske nije mogao intervenirati jer nije bilo žalbe državnog odvjetnika.

Odluku možete pročitati na linku objavljenom uz odluku.

- VSRH Kž-eu-2/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




28.5.2019.

Dvije presude Suda Europske unije od 27. svibnja 2019.

Sud Europske Unije je 27. svibnja 2019. donio dvije presude u kojima je tumačio potpada li državni odvjetnik pod pojam "pravosudnog tijela koje izdaje uhidbeni nalog" iz članka 6. stavka 1. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica, kako je izmijenjena Okvirnom odlukom Vijeća 2009/299/PUP od 26. veljače 2009.

Presude je moguće pročitati na poveznicama: C- 508/18, C-82/19 (spojeni predmeti) i C-509/18.

-

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić





23.5.2019.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je nakon sjednice vijeća održane 2., 3. i 4. travnja 2019. donio presudu pod poslovnim brojem I Kž-Us 2/2018.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je nakon sjednice vijeća održane 2., 3. i 4. travnja 2019. donio presudu pod poslovnim brojem I Kž-Us 2/2018. Izreka presude ima pet točaka.

Djelomično je prihvaćena žalba Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te je preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni pa je optužni I. S. na temelju članka 291. stavka 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora 6 (šest) godina. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je kazna koju je izrekao prvostupanjski sud preblaga. Prvostupanjski je sud pravilno pošao od šireg konteksta jer je riječ o osmišljenoj političkoj korupciji u njenom najtežem obliku. Također je pravilno uzeta u obzir izuzetna pogibeljnost postupanja koje se očituje u tome da je optuženik najteži oblik političke korupcije sam osmislio, a u realizaciji kriminalnog plana i njegovu prikrivanju je bio ustrajan. Riječ je o korupciji koja se provodila kao način života u uvjerenju da je obnašanje najodgovornijih funkcija u društvu osnova bogaćenja, a u svemu je bilo dominantno koristoljublje. Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je tim okolnostima dan premali značaj. Ocjena je najvišeg suda u Republici Hrvatskoj da je ovakav oblik koruptivnog postupanja čelnog čovjeka izvršne vlasti, motiviran isključivo lukrativnim pobudama, jedan od najpogibeljnijih oblika kriminalnog postupanja jer se zbog uskih egoističnih interesa grubo obezvređuju temeljne društvene vrijednosti na kojima počivaju demokratski uređene države i to od samog vrha vlasti koji je izabran da te vrijednosti brani i koji mora biti garant poštivanja zakona. Kada predsjednik Vlade koristi državne institucije radi svog beskrupuloznog bogaćenja, pritom smišljeno dajući takvom kriminalnom postupanju privid zakonitosti, na taj način ne samo da nanosi visoku materijalnu štetu društvu, nego i krši princip vladavine prava koji je conditio sine qua non svakog pravno uređenog društva i koji prema članku 3. Ustava Republike Hrvatske čini jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Osim toga, nije pravilno niti cijenjena okolnosti da je optuženik počinjenjem ovog kaznenog djela ostvario za sebe izuzetno visoku protupravnu imovinsku korist i to 17.450.000,00 kuna. Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će kazna zatvora 6 (šest) godina ispuniti svrhu kažnjavanja propisanu zakonom na način da će jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te će utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, kao i omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

Djelomično je prihvaćena žalba optuženog S. F., a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti, preinačena je prvostupanjska presuda u odluci o imovinskopravnom zahtjevu pa je na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08. oštećenoj Republici Hrvatskoj djelomično dosuđen imovinskopravni zahtjev 14.919.196,05 kuna. Određeno je da petorica optuženika (tri fizičke i dvije pravne osobe) navedeni iznos solidarno uplate u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana pravomoćnosti presude pa do isplate. Naime, trgovačko društvo I. n. d.o.o. je u u Državni proračun uplatilo 222.810,00 kuna s osnove protupravne imovinske koristi koje je steklo optuženo trgovačko društvo M. F. d.o.o. pa je za taj uplaćeni iznos trebalo umanjiti visinu procijenjene štete u odnosu na sve optuženike kao solidarne dužnike.

U povodu žalbi Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, optuženog I. S., optuženog S. F. i optuženog M. M., a po službenoj dužnosti, preinačenja je prvostupanjska presuda u odluci o oduzimanju imovinske koristi u odnosu na optuženog I. S. na način da se na temelju članka 560. stavaka 1. i 2. ZKP/08. utvrđuje da novčani iznos od 10.000.000,00 kuna (deset milijuna kuna) i 1.000.000,00 EUR-a (jedan milijun eura) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate predstavlja imovinsku korist koju je optuženi I. S. ostvario kaznenim djelom iz članka 291. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. te da navedeni iznos postaje imovina Republike Hrvatske. Naloženo je optuženom I. S. da Republici Hrvatskoj isplati navedeni novčani iznos od u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe. Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je optuženi I. S. stekao protupravnu imovinsku korist 17.450,000,00 kuna koju ne smije zadržati, ali se pozvao na odredbe pogrešnog zakona pa je zato prvostupanjska presuda preinačena u ovom dijelu.

U povodu žalbi Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, optuženog I. S., optuženog S. F. i optuženog M. M., a po službenoj dužnosti, preinačena je prvostupanjska presuda u odluci o oduzimanju imovinske koristi u odnosu na optuženo trgovačko društvo M. F. d.o.o. u stečaju i optuženo trgovačko društva C. za r. u s. H. d.o.o. na način da se neće oduzeti imovinska korist pribavljena kaznenim djelom od navedenih trgovačkih društva. Naime, Republici Hrvatskoj je dosuđen imovinskopravni zahtjev koji su navedene pravne osobe dužne solidarno platiti, a koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi oduzetoj od optuženih trgovačkih društava. U toj situaciji se imovinska korist neće oduzeti jer je potpuno obuhvaćena dosuđenim imovinskopravnim zahtjevom.

U ostalom dijelu žalbe Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i optuženog S. F. te žalbe optuženog I. S. i optuženog M. M. u cijelosti odbijaju se kao neosnovane te je u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđena prvostupanjska presuda.

- VSRH I Kž-Us-2/2018

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




10.5.2019.

Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kžm 25/2018

Vrhovni sud Republike Hrvatske je presudom broj Kžm 25/2018. od 21. ožujka 2019. djelomično prihvatio žalbu optuženog D. K. i njegovih roditelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu te je preinačio prvostupanjsku presudu i optuženika osudio na kaznu dugotrajnog zatvora 25 (dvadeset pet) godina za kazneno djela teškog ubojstva na okrutan način.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa u svim olakotnim i otegotnim okolnostima te ocijenio da olakotne okolnosti na strani optuženika nisu pravilno utvrđene niti dostatno vrednovane. Osim toga, neosnovano je uzeta u obzir osuda zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće jer je ona postala pravomoćna nakon počinjenja kaznenog djela za koje je sada proglašen krivim. Uz sve olakotne i otegotne okolnosti, odiozan zločin kojim je mlada djevojka izgubila život pateći pri umiranju više nego li druge žrtve u sličnim situacijama, sigurno zaslužuje oštru kaznu. Zato izrečena kazna dugotrajnog zatvora predstavlja primjerenu i nužnu kaznu koja može dostatno utjecati na optuženika, ali i na sve ostale građane da više ne čine kaznena djela te shvate da je njihovo činjenje pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno. Tako odmjerena kazna sadrži odgovarajuću količinu moralne osude za zlo koje je optuženik nanio, ne samo obitelji žrtve, nego i društvu u cjelini.

Protiv ove presude dopuštena je žalba jer je izrečena kazna dugotrajnog zatvora. O žalbi odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske kao trećestupanjski sud.

- VSRH Kžm 25/2018

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



3.5.2019.

Odbijeni zahtjevi okrivljenika za izuzeće u predmetu "Uljanik"

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa svojim rješenjem posl. br. Su-IV-204/2019.-2 od 30. travnja 2019. odbio je zahtjeve I. okrivljenog M.B., II. okrivljenog D.P., III. okrivljenog V.G., IV. okrivljenog G.R., VI. okrivljenog S.K. i VIII. okrivljenog M.P. za izuzeće predsjednika Županijskog suda u Rijeci u predmetu Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Kir-347/2019.

Tekst odluke dostupan je na poveznici...

- VSRH Su-IV-204/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


24.4.2019.

Europski sud - Nismo nadležni tumačiti usklađenost Ovršnog zakona s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije bez poveznice s pravom Unije

Dana 11. travnja 2019. u predmetu C-657/18 Europski sud donio je rješenje kojim se taj Sud oglasio nenadležnim za tumačenje usklađenosti Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., dalje: OZ) s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u pravnim situacijama koje ne sadržavaju nijednu poveznicu s pravom Unije.

Zahtjev za prethodnu odluku podnesen je u okviru postupka koji se pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu vodi u povodu prigovora protiv platnog naloga. Postupak je započeo donošenjem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik na prijedlog ovrhovoditelja Hrvatske radiotelevizije protiv ovršenika, hrvatskog državljanina s prebivalištem u Zagrebu, radi neplaćene RTV pristojbe.

Općinski sud, podnio je zahtjev za prethodnu odluku Europskom sudu, jer smatra da je odredba članka 1. OZ, koja daje ovlast javnim bilježnicima da provode prisilno ostvarenje tražbine na temelju vjerodostojne isprave, donošenjem rješenja o ovrsi, diskriminatrona, jer dovodi do neravnopravnosti državljana Republike Hrvatske u odnosu na državljane ostalih država članica Europske unije. To zato, jer takvom odredbom, nacionalno zakonodavstvo daje ovlast javnim bilježnicima da donose ovršne naslove koji se ne priznaju u ostalim državama članicama Europske unije (predmeti Pula parking i Zulfikarpašić). Osim toga, s obzirom na to da postupak pred javnim bilježnikom ne nudi jamstvo neovisnosti i nepristranosti i da je lišen načela kontradiktornosti postupka, općinski sud smatra da taj postupak dovodi do neravnopravnosti stranaka u postupku, te da su time narušena osnovna načela poštenog i pravičnog suđenja zajamčena Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temelju sloboda.

Međutim, kako to proizlazi iz odluke Europskog suda, obzirom na to da je riječ o unutarnjoj pravnoj situaciji bez poveznica s pravom Europske unije, te da hipotetska gledišta povezana sa slobodnim kretanjem sudskih odluka nisu dostatna za zasnivanje nadležnosti Suda Europske unije za razmatranje ovog zahtjeva za prethodnu odluku, Europski sud je nenadležan za davanje odgovora na postavljena pitanja.

Predmet je tim značajniji, jer je sud koji je podnio zahtjev za prethodnu odluku, do donošenja odluke Europskog suda, prekinuo stotinjak predmeta u postupcima povodom prigovora na platne naloge sadržane u rješenjima o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje su izdali javni bilježnici.

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


23.4.2019.

Korištenje nevjerodostojne svjedodžbe – opravdan razlog za redoviti otkaz

Zbog velikog zanimanja javnosti glede otkazivanja ugovora o radu zbog korištenja nevjerodostojne svjedodžbe, izvješćujemo javnost da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 18. travnja 2019. zauzeto sljedeće pravno shvaćanje:

"Korištenje nevjerodostojne svjedodžbe prilikom zasnivanja radnog odnosa opravdan je razlog za redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja, neovisno što na temelju te svjedodžbe nije sklopljen ugovor o radu niti je za poslove koje je radnik obavljao kod poslodavca bila potrebna stručna sprema iz nevjerodostojne svjedodžbe pa okolnost da je poslodavac radniku dao redoviti otkaz koji je za njega povoljniji, a ne izvanredni otkaz, ne utječe na zakonitost odluke o redovitom otkazu ugovora o radu".

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






18.4.2019.

Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kžm-24/2018

Vrhovni sud Republike Hrvatske je presudom broj Kžm 24/2018. od 21. ožujka 2019. djelomično prihvatio žalbu optuženog T. Š. protiv presude Županijskog suda u Zadru te je preinačio prvostupanjsku presudu i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 (trideset pet) godina za dva kaznena djela teškog ubojstva, oba počinjena na podmukao način i iz bezobzirne osvete.

Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa u svim olakotnim i otegotnim okolostima te ocijenio da izrečena jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora u prvostupanjskom postupku pretjerano naglašava retributivnu sastavnicu svrhe kažnjavanja. Kazna dugotrajnog zatvora na koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske osudio optuženika primjerena je i osobnosti optuženika, specijalnoj prevenciji i njegovoj resocijalizaciji.

Protiv ove presude dopuštena je žalba jer je izrečena kazna dugotrajnog zatvora. O žalbi odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske kao trećestupanjski sud.

- VSRH Kžm 24/2018

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


12.4.2019.

Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora od 38 godina

Vrhovni sud Republike je presudom broj I Kž 65/2019. od 19. ožujka 2019. potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci kojom je optuženi D.K. proglašen krivim za jedno kazneno djelo teškog ubojstva (na okrutan način) i za jedno kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva (na okrutan način i radi prikrivanja drugog kaznenog djela). Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 38 (trideset osam) godina.

Protiv ove presude dopuštena je žalba jer je izrečena kazna dugotrajnog zatvora. O žalbi odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske kao trećestupanjski sud.

- VSRH I Kž 65/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić






10.4.2019.

Stroža kazna (i zbog) učestalosti kaznenih djela na štetu najbližih, žena i djece

Vrhovni sud Republike Hrvatske je presudom broj I Kž 71/2019. preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog sud u Bjelovaru broj K-12/2018. kojom je optuženi Ž. L. za kazneno djelo teškog ubojstva supruge osuđen na kaznu zatvora 15 (petnaest) godina. Prihvaćena je žalba državnog odvjetnika te je optuženik osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora 21 (dvadeset i jedna) godina. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostavljena je na Županijski sud u Bjelovaru 10. travnja 2019.

Razmatrajući predmet u povodu žalbi državnog odvjetnika i optuženika, Vrhovni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno optuženiku kao olakotno cijenio priznanje počinjenja djela i dosadašnju neosuđivanost. No, pogrešno je cijenjeno olakotnom okolnošću optuženikovo kajanje jer ono nije bilo iskreno s obzirom na to da je izraženo bez odgovarajuće afektivne pratnje, a optuženik je nekritičan spram sebe i vlastitih postupaka. Precijenjen je značaj sudjelovanja u Domovinskom ratu s obzirom na narav i prirodu počinjenog kaznenog djela. Vrhovni sud Republike Hrvatske ističe da je optuženik iskazao znatno veću kriminalnu količinu od one koju je cijenio prvostupanjski sud jer je kazneno djelo unaprijed isplanirao i proveo ga u djelo. Riječ je o kaznenom djelu u kojem je ranije zlosavljanje oštećenice kvalifikatorna okolnost koje djelo čini teškim ubojstvom. Optuženik je, osim oštećenice, prije učestalo zlostavljao i djecu. Nije cijenjena okolnost da je optuženik prilikom počinjenja djela oštećenici prouzrokovao i dodatnu patnju jer je smrt nastupila davljenjem, a opće je poznato da u takvim situacijama smrt ne nastupa odmah.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je kazna dugotrajnog zatvora na koju je optuženik osuđen primjerena svim okolnostima djela i ličnosti počinitalja. Osim toga, sud je vodio računa i o učestalosti kaznenih djela počinjenih na štetu najbližih, žena i djece.

Poveznica za izravan pristup na odluku bit će objavljena nakon anonimizacije odluke.

- VSRH I Kž-71/2019

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Željko Pajalić


5.4.2019.

Određen istražni zatvor protiv optuženog Ive Sanadera

Vrhovni sud Republike Hrvatske je od 2. do 4. travnja 2019. održao javnu sjednicu u predmetu I Kž-Us-2/2018. Rješenjem II Kž 124/2019. u tijeku sjednice 4. travnja 2019. određen je istražni zatvor protiv optuženog Ive Sanadera jer je prvostupanjska presuda preinačena i optuženik je osuđen na kaznu zatvora težu od pet godina. Prema izričitim zakonskim odredbama, u toj pravnoj situaciji, sud mora odmah donijeti rješenje o određivanju istražnog zatvora (članak 486. stavak 2. u vezi sa člankom 123. stavkom 2. ZKP/08.).

           

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


2.4.2019.

Još jedna odluka o kreditima u CHF

U svom predmetu Rev-2868/2018 od 12. veljače 2019. u povodu izvanredne revizije tužiteljice, Vrhovni sud Republike Hrvatske dao je odgovor na pitanje je li sklapanjem dodatka ugovora o kreditu (konverzija kredita uz valutnu klauzulu u EUR) korisnik kredita gubi pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti odredbi osnovnog ugovora o kreditu.

Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u ovoj odluci korisnica ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedenih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvarila eventualna prava za koja smatra da joj pripadaju.

Odluci možete pristupiti klikom na link koji je objavljen na našoj mrežnoj stranici.

- VSRH Rev 2868/2018-2

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


28.3.2019.

VSRH je presudio: Odluka banke o promjenjivoj kamatnoj stopi na kredite u CHF nakon 1. siječnja 2013. do 1.siječnja 2014. nije zakonita

U svojoj odluci Rev-1172/18 VSRH je zaključio, da banka u navedenom razdoblju, nije uskladila svoje poslovanje glede promjenjivih kamata za kredite u CHF s odredbom čl. 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima („Narodne novine“, broj 112/12 - dalje: ZID ZoPK).

Naime, iako je banka sukladno Zakonu u svojoj ponudi korisnicima, za izmjenu ništetne odredbe, u skladu s Zakonom, precizirala način određivanja promjenjive kamatne stope, ona je, ipak, bez uporišta u Zakonu, jednostrano, odredila kamatnu stopu višu od početno ugovorene kamatne stope.

Time je po shvaćanju VSRH, naplatom kamate po stopi višoj od početno ugovorene, dio imovine korisnika kredita bez pravne osnove prešao u imovinu banke, pa osnovano korisnik kredita zahtjeva vraćanje tog iznosa.

Za napomenuti je, da ovom odlukom nije promijenjeno pravno shvaćanje zauzeto u presudi ovog suda posl. br. Rev 2245/17 od 20. ožujka 2018.

Odluci možete pristupiti klikom na link koji je objavljen na našoj mrežnoj stranici.

- VSRH_Rev_1172-2018-2

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


26.3.2019.

Odbijena žalba braniteljice Z.T.H.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem broj I Kž-Us-95/2018. odbio kao neosnovanu žalbe braniteljice optuženog Z.T.H. protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj K-Us-50-2014. Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostavljeno je na Županijski sud u Zagrebu 22. ožujka 2019.

U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatrana je pravilnost prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen zahtjev obrane da se s hrvatskoga jezika na mađarski jezik prevede oko 180 dokumenata iz spisa. Primjenjujući standarde utvrđene u odlukama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ocijenjeno je da:

1. nije potrebno iznova prevoditi pojedine dokumente čiji je sadržaj već preveden i sadržan u optužnici,

2. nije potrebno prevoditi opsežan spis jer je njegov sadržaj poznat braniteljici koja govori jezik suda,

3. optuženik koji ne poznaje jezik suda ne mora imati izravan pristup sudskom spisu jer je dovoljno da ga njegov zastupnik informira o materijalu iz spisa.

S obzirom na to, Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdio je da prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje, da žalbeni navodi nisu osnovani i da nisu nađene povrede na koje sud pazi po službenoj dužnosti.

Link za izravan pristup na odluku bit će objavljen nakon anonimizacije.

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


11.3.2019.

Odgovor Udruzi Veronika Vera

Vrhovni sud Republike Hrvatske primio je 27. siječnja 2019. elektronskim putem obavijest Udruge Veronika Vera, da je medijima poslano "Otvoreno pismo Udruge Veronike Vere – za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa" sa zamolbom da ga objave, kao odgovor na priopćenje Udruge sudaca Ogranak Zagreb nakon prosvjeda održanog pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu dana 19. siječnja 2019. Uz obavijest je dostavljeno i navedeno "Otvoreno pismo", koje Vrhovni sud objavljuje uz ovo priopćenje i na svojim mrežnim stranicama.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je odmah po primitku obavijesti i "Otvorenog pisma", zatražio od sudova na čiju rad su iznesene pritužbe (Županijski sud u Zagrebu, Županijski sud u Zadru, Općinski građanski sud u Zagrebu i Trgovački sud u Zagrebu) da dostave izvješće o stanju predmeta koji su bili predmet pritužbi, te da se očituju o opravdanosti ili neopravdanosti pritužbi.

Od svih sudova zaprimljena su očitovanja, kojima je zajedničko da se, suprotno navodima iz "Otvorenog pisma", u svim predmetima postupalo zakonito i ažurno, da su u svim predmetima donesene odluke, te da se neki nalaze na višim sudovima povodom pravnih lijekova, a neki su arhivirani.

- Otvoreno pismo

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


1.3.2019.

Sudac Darko Milković novi predsjednik Državnog sudbenog vijeća

Sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske Darko Milković izabran je za novog predsjednika Državnog sudbenog vijeća na konstituirajućoj sjednici novog sastava, koja je održana na Vrhovnom sudu dana 1. ožujka 2019. Na istoj sjednici izabrana je i zamjenica predsjednika, sutkinja Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki.

Konstituirajućoj sjednici prethodilo je svečano polaganje prisege novoizabranih članova DSV pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đurom Sessom.

Prisezi su prisustvovali ministar pravosuđa RH, Dražen Bošnjaković, dosadašnji predsjednik DSV Željko Šarić i dosadašnji članovi, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec i suci Vrhovnog suda.

U ime izabranih na izboru, zahvalila se sutkinja Gordana Jalšovečki.

Na izborima održanim 31. siječnja 2019. u DSV izabrani su:

Iz reda sudaca VSRH:

  • GORDANA JALŠOVEČKI, sutkinja VSRH
  • DARKO MILKOVIĆ, sudac VSRH

Iz reda sudaca visokih sudova:

  • MIRTA MATIĆ, sutkinja Visokog trgovačkog suda RH

Iz reda županijskih sudova:

  • LIDIJA VIDJAK, sutkinja ŽS u Zagrebu
  • NEVEN CAMBJ, sudac ŽS u Splitu
  • ANTON DOMINKO, sudac ŽS u Bjelovaru

Iz reda općinskih sudova:

  • GORAN GOLUŽA, sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu

Iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti:

  • prof. dr. sc. IGOR GLIHA, redoviti profesor i dekan Prav. fakulteta u ZG
  • prof. dr. sc. MARIO VINKOVIĆ, redoviti profesor Pravn. fakulteta u OS

Da podsjetimo, Državno sudbeno vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, koje u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

 

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić

 


22.2.2019.

Informacije Europske komisije i država članica Europske unije o sadržaju Uredbe o javnim ispravama (članak 21.) – zajednički tekst

U privitku na našim stranicama objavljujemo informacije unije o sadržaju Uredbe o javnim ispravama (članak 21.). Tekst možete pročitati klikom na link.

- Informacije EK...
- MPRH okružnica...

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


20.2.2019.

Oluka o imenima i prezimenima kandidata izabranih za članove Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca

Na temelju članka 28. stavak 1. točka 2. Zakona o Državnom sudbenom vijeću ("Narodne novine" br. 116/10., 57/11., 130/11. 13/13., 28/13., 82/15. i 67/18.) Povjerenstvo za izbor članova Državnog sudbenog vijeća na mrežnim stranicama VSRH objavljuje ODLUKU O IMENIMA I PREZIMENIMA KANDIDATA IZABRANIH ZA ČLANOVE DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA IZ REDA SUDACA od 20. veljače 2019.

Odluka se nalazi u privitku ove obavijesti.

- Odluka

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


14.2.2019.

Nekoliko činjenica o SupraNova sustavu i Portalu sudske prakse

Dana 7. veljače 2019. objavili smo priopćenje o olakšanom pretraživanju Portala sudske prakse. Tom prilikom smo naglasili da su sudske odluke javno dobro, zbog čega je pretraživanje Portala besplatno. Istaknuli smo da je široka mogućnost pretraživanja sudske prakse pretpostavka pozicioniranju Vrhovnog suda RH kao najvišeg suda u državi koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Naglasili smo da je to posebno važno u svjetlu predstojećih i najavljenih izmjena procesnih zakona (prvenstveno novog uređenja revizije i uvođenja oglednog spora u Zakon o parničnom postupku), kao i uvođenja Visokog kaznenog suda koji redefinira uloga VSRH u toj grani suđenja.

Sada je prilika izvijestiti javnost o osnovnim podatcima o Portalu, a da se radi o važnom sustavu koji omogućuje pronalaženje relevantne sudske prakse, govori podatak da je prošle 2018. godine zabilježeno 1,915.271 pretraživanja.

SupraNova – Portal sudske prakse – je informacijski sustav koji je nastao u sklopu projekta PHARE 2006 "Usklađivanje i objavljivanje sudske prakse" i omogućuje uvid u sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ostalih sudova u Republici Hrvatskoj.

Vrhovni sud Republike Hrvatske objavljuje sve svoje odluke od 1990. pa do danas, dok drugi sudovi objavljuju samo najznačajnije sudske odluke. Trenutno je na Portalu objavljeno, odnosno javno dostupno 203.916 odluka. Uz posebno važne i zanimljive odluke objavljuju se pravna stajališta (tzv. sentence). Svaka odluka u bazi ima cjeloviti tekst, koji se od originalnog razlikuje u dijelu kojim se štiti privatnost stranaka u postupku. Tekstovi odluka objavljuju su u dva oblika: TXT (običan tekst) i PDF.

Uz tekst odluke, navedeni su i osnovni metapodaci (na primjer: naziv suda, sudski odjel, datum odluke, vrsta odluke, ECLI broj itd.) koji su dostupni široj općoj i pravnoj javnosti. Pretraživanje sudskih odluka na Portalu sudske prakse moguće je po riječima iz teksta odluke i/ili po metapodacima (na primjer po: nazivu suda, sudskim odjelima, datumu odluke, vrsti odluke, ECLI broju itd.). Oodluke donesene nakon 1. siječnja 2004. moguće je, uz sve navedeno, pretraživati još i po indeksnim podacima. Indeksni podaci obuhvaćaju pojmove iz Stvarnog kazala i propise iz Zakonskog kazala. Sustav omogućuje i uvid u sudsku praksu objavljenu u tiskanim izdanjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod nazivom "Izbor odluka".

Na početnoj stranici Portala sudske prakse nalaze se detaljne upute o pretraživanju.

- Portal sudske prakse

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


7.2.2019.

Olakšano pretraživanje odluka Vrhovnog suda RH na Portalu sudske prakse

Od 4. veljače 2019. na mrežnim stranicama VSRH, konkretnije na PORTALU SUDSKE PRAKSE, olakšano je otvaranje tekstova i metapodataka objavljenih odluka, bez zaštite sustava provjere autentičnosti, tzv. CAPTCHA kontrolnog koda.

Za naglasiti je da je pregledavanje odluka, kao i dosad besplatno, jer su odluke sudova javno dobro, a široka mogućnost pretraživanja omogućuje pozicioniranje VSRH kao najvišeg suda u državi koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Ovo je posebno važno u svjetlu predstojećih i najavljenih izmjena procesnih zakona (prvenstveno novog uređenja revizije i uvođenja oglednog spora u Zakon o parničnom postupku) kao i uvođenje Visokog kaznenog suda koji redefinira uloga VSRH i u toj grani suđenja.

Na početnoj stranici Portala sudske prakse nalaze se detaljne upute o pretraživanju.

 - Portal sudske prakse

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


4.2.2019.

Objava Odluke Povjerenstva za izbor članova Državnog sudbenog vijeća

Na temelju članka 28. Zakona o Državnom sudbenom vijeću ("Narodne novine" broj 116/10., 57/11., 130/11. 13/13., 28/13., 82/15. i 67/18.) Povjerenstvo za izbor članova Državnog sudbenog vijeća na mrežnim stranicama VSRH objavljuje ODLUKU O REZULTATIMA ZA IZBOR ČLANOVA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA IZ REDA SUDACA NA IZBORIMA ODRŽANIM 31. SIJEČNJA 2019.

Odluka se nalazi u privitku ove obavijesti.

 - Odluka

Pomoćnica glasnogovornika
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Buga Mrzljak Stenzel


23.1.2019.

Priopćenje Platforme za neovisno tursko sudstvo

„Predsjednik Udruge neovisnih turskih sudaca YARSAV, sudac Murat Arslan, osuđen je 18. siječnja 2019. na kaznu zatvora deset godina na temelju optužbe da je pripadnik naoružane terorističke organizacije (to jest, da je aktivni član FETÖ/PDY). Platforma za neovisno tursko sudstvo koja okuplja tri najreprezentativnije udruge sudaca Europe (Europska udruga sudaca, Udruga europskih upravnih sudaca i Europska udruga sudaca za demokraciju i slobodu) te nizozemsku udrugu “Suci za suce”, promatrala je progon i postupak koji se vodio. U povodu osude, Platforma je 19. siječnja 2019. izdala priopćenje koje donosimo u izvorniku i prijevodu.”

- Priopćenje

- Prijevod


7.1.2019.

Izvješće o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta

Uvođenjem eSpisa omogućeno je već na samom početku Nove godine izvijestiti javnost o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za 2018. Iz izvješća je moguće izvesti općenite zaključke o radu VSRH u prošloj godini, o trendovima, ali i o mogućim mjerama za poboljšanje ostvarenih rezultata rada, kako ovog suda tako i sudbene vlasti u cijelosti, obzirom na ustavnu zadaću VSRH za ujednačavanje sudske prakse.

U građanskoj grani sudovanja početkom 2018. bilo je 16.759 neriješenih predmeta. Tijekom godine riješeno je 9.379 predmeta, međutim, zaprimljeno je 6.839 novih predmeta, tako da se u Novu godinu krenulo sa 14.219 neriješena predmeta. U usporedbi s prošlom godinom, razvidan je trend povećanja broja riješenih predmeta, smanjeni su zaostaci za 2.540 predmeta, ali je nastavljena tendencija povećanja broja novih predmeta. Ipak, broj neriješenih predmeta je u padu. Međutim, obzirom na povećani priljev spisa, pitanje je, može li VSRH u ovoj grani sudovanja, ubuduće, izvršavati svoju ranije spomenutu ustavnu ulogu, bez zakonodavnih intervencija u Zakon o parničnom postupku. Prvenstveno, to bi trebalo biti novo uređenje revizije, te uvođenje oglednog spora. Ovi instituti omogućili bi osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i time postavljanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske na mjesto koje propisuje Ustav.

Za razliku od građanske grane sudovanja, u kaznenoj grani, situacija je puno stabilnija. Na početku prošle godine u radu je bilo 625 neriješenih predmeta. U prošloj godini riješeno je 1.906 predmeta, međutim, zaprimljeno je 1.923 nova predmeta. U Novu godinu smo ušli sa 642 neriješena predmeta, dakle, sa sličnim rezultatima kao u prošloj godini. Pri tome, u ostvarenju navedenih rezultata odjel je imao manji broj sudaca nego ranije godine. Osnivanjem Visokog kaznenog suda, ostvarile bi se pretpostavke da VSRH i u ovoj grani sudovanja zauzme svoju ustavnu ulogu.

 

Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


Ovaj projekt podržan je sredstvima Europske unije