Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske na sjednici održanoj 31. svibnja, 1. i 2. lipnja 2010. djelomično je preinačilo presudu Županijskog suda u Zagrebu u kaznenom predmetu protiv optuženog Branimira Glavaša i drugih zbog kaznenih djela iz čl. 120. st. 1. OKZ RH i drugih.

Tekst odluke dostupan je na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Branko Hrvatin, susreo se s tridesetak inozemnih polaznika Ljetne pravne škole International Commercial Law and Dispute Resolution. Tu je školu ustanovio Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Universaty of Pittsburgh School of Law i Touro College Jacob D. Fuchberg Law Center.

Programom koji se prolazi tijekom četiri tjedna, nastoji se studentima pružiti pravno znanje i iskustvo o osnovama međunarodnog trgovačkog prava, osobito prava međunarodne prodaje robe te međunarodnoj trgovačkoj arbitraži kao alternativnom načinu rješavanja sporova.

S obzirom da organizatori sa zagrebačkog Pravnog fakulteta nastoje studentima iz inozemstva tijekom pohađanja Ljetne pravne škole predstaviti i hrvatski pravni poredak i kulturu, u razgovoru s predsjednikom Hrvatinom upoznali su se sa sudbenom vlašću u Republici Hrvatskoj, njezinom organizacijom, izborom i položajem sudaca, značenjem sudske prakse, priznanjem stranih arbitražnih pravorijeka u hrvatskom pravnom poretku te radom Vrhovnog suda.

Polaznici Ljetne pravne škole u posjetu Vrhovnom sudu RH

Na poziv predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u službeni posjet Hrvatskoj došao je predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, Patrick Robinson.

Osim što su razmotrena pitanja suradnje između Haškog suda i hrvatskih sudova, u razgovoru s predsjednikom Brankom Hrvatinom, predsjednik Robinson je predstavio Legacy Project - projekt koji se odnosi na korištenje naslijeđa toga suda. Cilj toga projekta je stvaranje službenog okvira za razmjenu podataka, prikupljenih dokaza i sudske prakse koji tvore pravno i institucionalno naslijeđe Suda te promocija koordinacije i suradnje između državnih i drugih tijela na područjima zemalja na koje se rad Haškog suda odnosi.

Predsjednik Hrvatin je istaknuo je važnost ubrzanja postupaka te ukazao na napore koji se poduzimaju da se svi kazneni postupci, osobito oni za najteža kaznena djela u koja spadaju i ratni zločini, provedu pred nepristranim i neovisnim sudom i pred stručnim sucima.

“Najveći izazov kako za Međunarodni kazneni sud u Haagu tako i za sudove u Hrvatskoj u ovom trenutku je kako ubrzati sudske postupke a da ona ostanu pravična i da se pri tome ne umanje prava optuženika,“ naglasio je i predsjednik Robinson u razgovoru sa sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Predstavio tom prigodom predstojeće aktivnosti Suda koje se odnose na nacionalne sudove – provedbu Završne strategije, osnivanje informacijskih centara, osposobljavanje sudaca i sudskog osoblja za korištenje podataka iz arhive Haškog suda. Suci Vrhovnog suda izvijestili su predsjednika Robinsona o napretku postignutom u posljednje vrijeme u suđenjima za ratne zločine na domaćim sudovima kao i o svojim gledanjima na pojedina pitanja suradnje s Haškim sudom.

Tijekom boravka u Zagrebu predsjednik Haškog suda imao je i niz protokolarnih susreta – s predsjednikom Republike Hrvatske, predsjednicom Vlade RH, ministrom pravosuđa RH, predstavnicima nevladinih organizacija te predstavnicima UNDP-a, Delegacije Europske komisije i Misije OSCE u Hrvatskoj.

Predsjednik Branko Hrvatin primio je predsjednika Patricka Robinsona i njegove suradnike

U kaznenom predmetu protiv optuženog Branimira Glavaša i drugih, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavka 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, povodom žalbi stranaka protiv prvostupanjske presude održana je 31. svibnja te 1. i 2. lipnja 2010. sjednica vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje je, nakon završenog javnog dijela sjednice, 2. lipnja 2010. godine i donijelo odluku.

U tijeku je izrada pisanog otpravka drugostupanjske odluke s obrazloženjem, a sa sadržajem te odluke stranke i javnost bit će upoznati nakon što Vrhovni sud Republike Hrvatske dostavi spis prvostupanjskom sudu.

Do tog trenutka sadržaj drugostupanjske odluke ostat će poznat samo sucima koji su sudjelovali u njenom donošenju, pa su sva nagađanja u medijima o vrsti te odluke i pokušajima utjecaja na donesenu odluku bespredmetna.

Boraveći u radnom posjetu Republici Hrvatskoj, ministar pravosuđa Republike Poljske, Krzysztof Kwiatkowski sa suradnicima, posjetio je Vrhovni sud Republike Hrvatske.

U razgovoru s predsjednikom Vrhovnog suda, Brankom Hrvatinom i zamjenicom predsjednika, Anom Garačić, ministar Kwiatkowski istaknuo je važnost promjena koje su u posljednje vrijeme učinjene na izgradnji učinkovitijeg, suvremenijeg i pouzdanijeg pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj.

Suradnja i nadležnosti u odnosu između Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske i Vrhovnog suda, iskustvo u primjeni europske sudske prakse u radu domaćih sudova, rad Državnog sudbenog vijeća, pitanja su kojima su članovi poljskog izaslanstva poklonili najviše pozornosti u susretu s predstavnicima Vrhovnog suda.

Na Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja je održana 8. 6. 2010., nakon rasprave sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske o Prijedlogu Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, doneseni su Zaključci koji se odnose na članke 18. i 22. Prijedloga nacrta.

Tekst Zaključka dostupan je na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Predsjednici visokih i svih županijskih sudova te predsjednici najvećih općinskih sudova sastali su se krajem svibnja kako bi s predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske i njegovim suradnicima raspravili stanje u sudstvu.

Analizirajući rad u prošloj godini te ostvarene rezultate u prvom tromjesečju 2010., osobit je naglasak dan rješavanju starih predmeta. Pojedinačno po sudovima raspravili su se zadaci i planovi rada do kraja ove kalendarske godine. Na sastanku su, osim toga, razmotreni pokazatelji rješavanja predmeta za koruptivna kaznena djela i djela u svezi s organiziranim kriminalitetom.

Od važnijih pitanja koja su tom prigodom raspravljena bilo je i postupanje u predmetima za suđenje u razumnom roku, zatim, provjera točnosti podataka u informatičkom sustavu nakon spajanja pojedinih općinskih sudova, nadalje, osvrt na kadrovsku popunjenost sudova te analizu upućivanja sudaca i sudskih savjetnika na rad izvan matičnog suda.

Sudionici sastanka upoznali su se i s primjenom Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti sudova u Republici Hrvatskoj, projekta koji Vrhovni sud provodi u suradnji s Ministarstvom pravosuđa RH i partnerima iz Velike Britanije.

Predsjednici visokih, županijskih i općinskih sudova na sastanku s predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Brankom Hrvatinom, zamjenicom predsjednika Anom Garačić i predsjednikom Građanskog odjela Jakobom Miletićem

Dvadesetak studenata Pravnog fakulteta J. J. Strossmayera u Osijeku susreli su se s predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Brankom Hrvatinom i zamjenicom predsjednika, Anom Garačić u sklopu posjeta koji je organizirala ELSA Croatia.

Tom prigodom studenti su se upoznali s organizacijom, nadležnošću i radom Vrhovnog suda. Veliko zanimanje iskazali su za Poglavlje 23 u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, primjeni međunarodnog prava, izmjene kaznenog zakonodavstva te odnos javnosti prema radu sudstva.

“Mi Vas, stručne i ambiciozne mlade osobe, s nestrpljenjem očekujemo u sudovima. Osim što sudac mora vjerovati u pravdu, mora i vjerovati da nešto svojim radom može promijeniti. Veliki je izazov donijeti odluku u situacijama koje nisu niti malo jednostavne. Morate imati želju uložiti golemi napor da biste donijeli i napisali dobru odluku i što je jednako tako važno – ljudi i njihove sudbine Vam moraju biti na prvom mjestu. Budete li na ljude gledali kao na stvari, brojke koje morate ostvariti – bit ćete loš sudac,“ poručio je predsjednik Hrvatin studentima.

Nakon razgovora s predsjednikom i zamjenicom predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske

U sklopu radnog posjeta Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, ministrica pravosuđa Republike Srbije, Snežana Malović sa suradnicima, posjetila je i Vrhovni sud RH, gdje se susrela s predsjednikom Brankom Hrvatinom. U razgovoru je naglašeno kako je suradnja izvršne vlasti i državnih odvjetništava dviju zemalja korak ispred suradnje sudova te kako će se njezinim jačanjem pridonijeti unapređenju rada sudskih tijela u Srbiji i u Hrvatskoj.

Ministrica Malović upoznala je predstavnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske s dosada provedenom reformom pravosuđa u Srbiji, između čega je osobito zanimljivo osnivanje žalbenih sudova te Vrhovnog kasacijskog suda, kao i promjena nadležnosti i organizacije ostalih sudova. Istaknula je kako je na području kaznenog sudovanja već uspostavljena međunarodna suradnja naših država te da predstoji rad na njezinom ustrojavanju i na području građanskog sudovanja. Veliko zanimanje gosti iz Srbije su pokazali za provedene izmjene kaznenih zakona u Hrvatskoj te naša dosadašnja iskustva u njihovoj primjeni.

Naporima na podizanju učinkovitosti rada sudova svakako će pridonijeti spremnost koju su ministri pravosuđa izrazili tijekom ovog posjeta, za otpisivanje ugovora između dviju država o izručivanju vlastitih državljana za djela organiziranog kriminaliteta i korupcije kao i odlučnost da se pravomoćno osuđenim osobama koje su izbjegle u Hrvatsku ili Srbiju onemogući izbjegavanje izdržavanja kazne. Razmotrene su i mogućnosti procesuiranja ratnih zločina te razmjena podataka istražnih tijela o tim zločinima.

Ministrica pravosuđa Republike Srbija, Snežana Malović, na razgovoru s predstavnicima Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Dvadesetak veleposlanika, voditelja misija zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, akreditiranih pri OESS-u u Beču, posjetili su Vrhovni sud Republike Hrvatske gdje su se u razgovoru s predsjednikom BRANKOM HRVATINOM, zamjenicom predsjednika ANOM GARAČIĆ te sucem MARINOM MRČELOM željeli upoznati s iskustvima stečenim u suđenjima za ratne zločine.

“Hrvatski suci i sudovi su svjesni težine počinjenih ratnih zločina. Najteže žrtve su nijeme i stoga je na sudovima iznimno velika odgovornost svojim pravednim odlukama kazniti počinitelje i osloboditi one koji nisu krivi. Na tome u svojem radu ustrajava Vrhovni sud Republike Hrvatske i to želimo prenijeti i na niže sudove“, rekao je predsjednik Hrvatin. Izvijestio je veleposlanike kako se u Hrvatskoj stvara učinkovit sustav u kojem će osnovni kriteriji pri suđenju i u postupcima koji se vode za počinjene ratne zločine biti objektivnost, stručnosti i nepristranost. Do sada su poduzete brojne mjere od organizacijskih – ustanovljavanje četiri suda koji sude za ratne zločine, delegiranje postupaka, specijaliziranje službe za potporu svjedocima i žrtvama kaznenih djela; do nadograđivanja zakonskog okvira, što je između ostaloga omogućilo obnovu određenih postupaka u kojima su utvrđeni propusti ili optužene osobe nisu bile dostupne sudu, te do stalne edukacije sudaca i odvjetnika uključenih u suđenje za ratne zločine. Predsjednik VSRH je također napomenuo važnost suradnje sa stranim promatračima i nevladinim organizacijama koji svojim nepristranim primjedbama mogu potaknuti sudove na kvalitetniji rad.

Sudjelujući u razgovoru s predstavnicima Vrhovnog suda, veleposlanici akreditirani pri OESS-u su istaknuli uočljiv napredak posljednjih godina postignut u Hrvatskoj na području suđenja za ratne zločine te su iskazali svoju potporu naporima na području pravosuđa koji se ulažu u sklopu pregovaračkih aktivnosti za pristupanje Europskoj uniji.

Veleposlanici akreditirani pri OESS-u u Beču na sastanku s predsjednikom VSRH

Izaslanstvo Odbora za pitanja Europske unije Parlamenta Savezne Republike Njemačke, predvođeno Guntherom Kirchbaumom, predsjednikom toga Odbora, sastalo se s predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Brankom Hrvatinom, zamjenicom predsjednika Anom Garačić i predsjednikom Građanskog odjela VSRH, Jakobom Miletićem kako bi se upoznali sa stanjem u pravosuđu, koje po njihovoj ocjeni ima ključnu ulogu pri ocjenjivanju napretka u posljednjoj fazi pregovora i priprema Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji. Osobito ih je zanimalo može li se strukturnim i organizacijskim promjenama pridonijeti unapređenju učinkovitosti rada i ekonomičnosti postupka u sudovima.

Predstavljajući mjere koje se poduzimaju na rješavanju stanja u sudstvu predsjednik Hrvatin je naglasio kako je postignut napredak nesumnjiv i u pogledu smanjenja broja predmeta pred sudovima, strukture neriješenih predmeta i kvalitete rada. “Bez obzira na lošu percepciju javnosti i određena politička izvješća, samo pravosuđe ne može biti prepreka ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Mi moramo još puno toga učiniti, ali to ćemo raditi prvenstveno zbog nas samih kako bismo postigli što bolje rezultate“, istaknuo je predsjednik VSRH.

Predsjednik Odbora Kirchbaum i veleposlanik Savezne Republike Njemačke u RH, dr. Bernd Fischer zaključno su poručili kako će izravno ili putem projekata Europske unije u kojima Njemačka sudjeluje i nadalje pružati potporu hrvatskom pravosuđu u ostvarivanju postavljenih ciljeva.

Na poziv predsjednice albanskog Vrhovnog suda, Shprese Beçaj, izaslanstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske u uzvratnom posjetu tom sudu

“Suradnja između Vrhovnih sudova Albanije i Hrvatske rezultat je iznimno dobrih odnosa između Republike Albanije i Republike Hrvatske. Ti su odnosi vrlo značajni jer predstavljaju međusobnu potporu na svim područjima, uključujući i pravosuđe. Putovi koje prolazimo su slični pa je razmjena iskustava važna osobito u ovo vrijeme u kojem se naglasak stavlja na zaštitu ljudskih prava što sudovima daje posebnu ulogu. Ovo je i vrijeme poduzimanja reformskih mjera kako bi se ostvarila što veća kvaliteta rada u sudovima i ojačalo povjerenje u njih,“ rekao je Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske obraćajući se albanskim kolegama.

Izaslanstvo Vrhovnog suda RH imalo je čast susresti se i s predsjednikom Republike Albanije, Bamirom Topijem, koji je u iznimno srdačnom razgovoru naglasio kako je konsolidiranje pravosudnih tijela najveći izazov svake države i to ne samo u pogledu osiguranje njihove neovisnosti već i podizanja kvalitete njihovog rada. Predsjednik Topi je također podsjetio kako su standardi za ostvarivanje tih ciljeva, koji se na putu prema europskoj integraciji postavljaju i pred Albaniju i pred Hrvatsku, sve viši te je stoga važna ovakva razmjena iskustava na čelnoj sudbenoj razini, koja će zasigurno otvoriti vrata i svim ostalim oblicima profesionalne suradnje.

Tijekom boravka u Albaniji predstavnici Vrhovnog suda RH posjetili su i Ustavni sud Republike Albanije, gdje su se susreli s njegovim predsjednikom Vladimirom Krstom te Vrhovno sudbeno vijeće te države. Posljednjeg dana susreta organiziran je posjet Općinskom sudu u Kavaji, gradu udaljenom četrdesetak kilometara od Tirane.

Posjet Arheološkom muzeju u Draču

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. i 17. veljače 2010. donijelo presudu i rješenje kojima je djelomično ukinulo, dijelom preinačilo, a dijelom potvrdilo presudu Županijskog suda u Zagrebu u kaznenom predmetu protiv optuženog Josipa Matanovića i drugih zbog kaznenih djela primanja mita iz članka 348. stavka 1. Kaznenog zakona i drugih.

Tekst odluke dostupan je na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. 17. i 18. studenog 2009. godine donijelo presudu kojom je odlučilo o žalbama državnog odvjetnika i optuženog Mirka Norca Keve podnesenim protiv presude Županijskog suda u Zagrebu od 29. svibnja 2008. godine, broj K-rz-1/06, na način da je djelomično prihvatilo žalbu optuženog Mirka Norca Keve i preinačilo prvostupanjsku presudu u odluci o kazni te ovog optuženika osudilo na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju šest godina, a žalbu tog optuženika u ostalom dijelu kao i žalbu državnog odvjetnika u cijelosti odbilo kao neosnovane.

Tekst odluke dostupan je na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. rujna 2009. donijelo presudu kojom je odbilo žalbu državnog odvjetnika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu od 21. prosinca 2006. broj KZM-15/06 kojom su optuženici bili oslobođeni od optužbe da bi počinili kaznena djela spolnog odnošaja s djetetom iz članka 192. stavka 2. i rodoskvrnuća iz članka 198. stavka 3. Kaznenog zakona.

Radi upoznavanja javnosti s potpunim obrazloženjem razloga ove odluke, objavljuje se njen anonimizirani tekst na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

UVODNO IZLAGANJE PREDSJEDNIKA VSRH

“Konvencija je vaša“ naziv je seminara koji se 29. siječnja 2010. održao u sklopu svečanog otvorenja nove sudbene godine u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Jedan od trojice uvodničara na tom skupu, koji tradicionalno okuplja predsjednike i suce europskih ustavnih i vrhovnih sudova te suce suda domaćina, bio je Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Ovogodišnji je seminar bio posvećen primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na nacionalnoj razini te odnosu europskog sustava zaštite tih prava i njihove zaštite na nacionalnoj razini. “Rečeno nam je da je Konvencija naša. Da bi to uistinu bilo tako potrebno je veliko zalaganje kako nas u nacionalnih sudovima, ali tako i Vas, gospodine predsjedniče Europskog suda. Često ste govorili o potrebi suradnje u tom kontekstu, podjeli odgovornosti. Želio bih naglasiti kako mi u Hrvatskoj ozbiljno shvaćamo tu ponudu i da smo pripravni preuzeti ulogu koja će jamčiti prava naznačena u Konvenciji,“ rekao je na početku svojeg izlaganja predsjednik Hrvatin.

Istaknuo je kako se u Hrvatskoj nastoji dosljedno primjenjivati Konvenciju unutar nacionalnog sustava, što međutim, ne znači da se svaka odluka iz Strasbourga dočekuje s oduševljenjem. “Zacijelo dijelim mišljenje mojih ostalih kolega koji su danas ovdje nazočni, kada kažem da nas brinu određeni praktične posljedice odluka donesenih temeljem strasburških načela, pri čemu se možda uvijek ne vodi računa o problemima s kojima se suočavamo u svakodnevnom funkcioniranju sudskog odlučivanja,“ poručio je predsjednik Hrvatin.

U privitku objavljujemo cjelokupan tekst izlaganja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te video snimku preuzetu s web stranice Europskog suda za ljudska prava.

Uz predsjednika Branka Hrvatina uvodnim izlaganjima su se sudionicima seminara obratili i Geert Corstens, predsjednik Vrhovnog suda Nizozemske te Dame Mary Arden DBE, sutkinja Žalbenog suda Englleske i Walesa

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske donijelo je trećestupanjsku presudu u kaznenom predmetu protiv opt. Ivana Dvorskog.

Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Rijeci od 30. lipnja 2008. broj K-71/07 je, između ostalog, i opt. Ivan Dvorski proglašen krivim zbog počinjenja kaznenih djela razbojništva iz čl. 218. st. 2. KZ, tri kaznena djela teškog ubojstva iz čl. 91. toč. 5. KZ i kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom i sredstvom iz čl. 271. st. 1. KZ te je osuđen je na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina.

Drugostupanjskom presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 8. travnja 2009. broj Kž-1118/08 odbijene su kao neosnovane žalba opt. Ivana Dvorskog, kao i žalbe suoptuženika te državnog odvjetnika i potvrđena je presuda suda prvog stupnja.

Trećestupanjskom presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 17.12.2009. broj III Kž 17/09-7 odbijena je žalba optuženog Ivana Dvorskog protiv drugostupanjske presude.

Tekst trećestupanjske odluke dostupan je na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Vijeće za mladež Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. listopada 2009. donijelo presudu i rješenje kojim je djelomično ukinuta, dijelom preinačena, a dijelom potvrđena presuda Županijskog suda u Bjelovaru.

Naime, presudom Županijskog suda u Bjelovaru od 11. veljače 2009. broj Kzm-2/08, pod toč. 1 izreke proglašen je krivim opt. Ž. Z. zbog kaznenog djela silovanja iz čl. 188. st. 4. KZ, za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od pet godina i za kaznenog djela rodoskvrnuća iz čl. 198. st. 2. KZ za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri godine, pod toč. 2. izreke zbog kaznenog djela bludnih radnji iz čl. 193. st. 2. KZ za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od četiri godine i pod toč. 3. izreke zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 2. KZ za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci te je, temeljem čl. 60. st. 2. toč. c. KZ, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvanaest godina. Temeljem čl. 63. st. 1. KZ, u izrečenu kaznu zatvora uračunato mu je vrijeme provedeno u pritvoru od 1. kolovoza 2008. pa nadalje.

Vijeće za mladež Vrhovnog suda Republike Hrvatske je donijelo presudu i rješenje kojima je odlučeno da se:

- ukida prvostupanjska presuda u toč. 3. izreke u odnosu na kazneno djelo iz čl. 129. st. 2. Kaznenog zakona i u tom dijelu predmet vraća nadležnom prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje;

- preinačuje prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i izriče da je optuženik djelima za koja je oglašen krivim, počinio jedno kazneno djelo silovanja iz čl. 188. st. 4. KZ, u vezi čl. 61. KZ i kazneno djelo rodoskvrnuća iz čl. 198. st. 2. KZ;

- uslijed takve odluke, kao i djelomičnim prihvaćanjem žalbe optuženika, preinačuje prvostupanjska presuda i u odluci o kazni tako da se opt. Ž. Z., za kazneno djelo iz čl. 188. st. 4. u vezi čl. 61. KZ, za koje je sada proglašen krivim, na temelju čl. 188. st. 4. KZ utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, a prihvaća se po sudu prvog stupnja utvrđena kazna zatvora za kazneno djelo iz čl. 198. st. 2. KZ u trajanju od 3 (tri) godine, pa se opt. Ž. Z., temeljem čl. 60. st. 2. toč. c. KZ, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina i 6 (šest) mjeseci;

- u ostalom dijelu žalbe opt. Ž. Z. i državnog odvjetnika, odbijaju kao neosnovane te se u pobijanom, a neukinutom i nepreinačenom dijelu, potvrđuje presuda prvostupanjskog suda.

S obzirom na pogrešne interpretacije sadržaja i obrazloženja ove odluke u sredstvima javnog priopćavanja, objavljuje se anonimizirani tekst ove odluke na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 24. studenog 2009. donijelo trećestupanjsku presudu kojom je djelomično prihvatilo žalbu optuženog Mihajla Hrastova i preinačilo u odluci o kazni drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 4. svibnja 2009. broj I Kž-738/07-9 na način da je optuženika za kazneno djelo protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz članka 124. stavka 1. i 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske osudilo na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, dok su u ostalom dijelu žalba optuženog Mihajla Hrastova te žalba državnog odvjetnika u cijelosti odbijene kao neosnovane, pa je u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđena drugostupanjska presuda.

Pobijanom drugostupanjskom presudom Vrhovni sud Republike Hrvatske je, na temelju održane rasprave, prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Karlovcu od 28. ožujka 2007. broj K-7/04 te je optuženog Mihajla Hrastova proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, iz članka 124. stavka 1. i 2. OKZRH i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od osam godina.

Tekst odluke trećeg stupnja dostupan je na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. studenog 2009. donijelo rješenje kojim su prihvaćene žalbe državnog odvjetnika i punomoćnika oštećenika te je preinačeno rješenje Županijskog suda u Šibeniku od 29. svibnja 2009. godine broj Kv-33/09 (K-72/08) na način da je prigovor okrivljenog Dražena Slavice podnesen protiv optužnice odbijen kao neosnovan te je određeno da se kazneni postupak ima nastaviti.

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Šibeniku bio je prihvaćen prigovor okrivljenog Dražena Slavice podnesen protiv optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj K-DO-59/07 te je obustavljen kazneni postupak protiv okrivljenog Dražena Slavice zbog kaznenog djela iz članka 271. stavka 2. Kaznenog zakona.

Tekst odluke dostupan je na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 13. siječnja 2010. donijelo rješenje kojim je odbilo kao neosnovanu žalbu optuženog Milana Šlogara protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 10. prosinca 2009. broj K-160/09.

Navedenim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu odbijen je prijedlog branitelja optuženog Mladena Šlogara za izdvajanje iz spisa potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 0076724 i 0076725 od 4. prosinca 2008. godine s listova 31 i 32 spisa, te svih nalaza i mišljenja provedenih vještačenja koji su proizašli iz navedenih potvrda o privremenom oduzimanju predmeta.

Tekst drugostupanjske odluke dostupan je na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. studenog 2009. donijelo presudu kojom su odbijene žalbe državnog odvjetnika i optuženog Vladimira Zagorca kao neosnovane te je potvrđena presuda Županijskog suda u Zagrebu od 2. ožujka 2009. godine, broj K-215/08.

Navedenom presudom Županijskog suda u Zagrebu optuženi Vladimir Zagorec proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 4. Kaznenog zakona te je temeljem istog zakonskog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju sedam godina.

Tekst odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske dostupan je na web-stranici ovog suda.