Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Ivica Crnić održao je sastanak s predsjednicima županijskih sudova u Republici Hrvatskoj, te s predsjednicima Upravnog, Visokog prekršajnog i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske

14.04.2004.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Ivica Crnić održao je u srijedu, 14. travnja 2004. sastanak s predsjednicima svih županijskih sudova u Republici Hrvatskoj, te s predsjednicima Upravnog, Visokog prekršajnog i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.
Predsjednici sudova izrazili su zabrinutost činjenicom da je u sudove u 2003. primljeno 1.305.714 novih predmeta ili 5,3 posto više nego u 2002. (Podaci ne obuhvaćaju prekršajne sudove). Iako su sudovi u 2003. riješili 5,1 posto više predmeta nego 2002. odnosno ukupno 1.192.815 predmeta, zaostaci rastu. Pojava da građani i pravne osobe sve više zahtijevaju zaštitu od sudova upućuje da nema drugih učinkovitih društvenih mehanizama koji bi omogućili da se sporovi rješavaju izvan državnih sudova.
Razmatrana su i specifična pitanja rada prekršajnih sudova, osobito u primjeni novoga Zakona o prekršajima koji je pred te sudove uveo kompliciraniji postupak, što utječe na dulje trajanje prekršajnih postupaka.
Prekršajni sudovi imali su u 2003. u radu ukupno 428.240 predmeta, što znači da su svi sudovi u Republici Hrvatskoj te godine imali u radu sveukupno 2.994.028 predmeta. Uključujući i prekršajne sudove, sudovi u Republici Hrvatskoj bilježe povećan priljev novih predmeta u 2003. za čak 6,6 posto.
Osobita pozornost posvećena je predmetima u kojima postupak traje dulje od pet godina, a odluke u njima još nisu donesene. Predsjednik Vrhovnog suda zahtijevao je da se tim predmetima da prvenstvo u rješavanju.
Najveći broj starih predmeta imaju sudovi na području Zagreba i Splita. Riječ je o područjima u kojima su sudovi i inače opterećeni najvećim brojem predmeta, vrlo složenim po pravnoj problematici, a u kojima godinama nedostaje dovoljan broj sudaca. Primjerice, u Općinskom sudu u Zagrebu već više godina nedostaje oko 50 sudaca. Takvo stanje, dakako, utječe na dulje trajanje postupaka kao i na stvaranje zaostataka.
Kao jedna od mjera za rješavanje zaostataka razmatrana je i mogućnost premještanja predmeta s više opterećenih na manje opterećene sudove, te zapošljavanje većeg broja sudskih savjetnika s većim ovlastima u vođenju sudskih postupaka.
Osim toga razmatrano je i postupanje u predmetima u kojima je Ustavni sud Republike Hrvatske naložio sudovima da predmete riješe u određenom roku, jer su postupci trajali nerazumno dugo. Prema izvješćima sudova riječ je o ukupno 67 takvih predmeta koji također imaju prvenstvo u rješavanju.
U više sudova koji imaju dovoljan broj sudaca broj predmeta u kojima postupci dulje traju je relativno povoljan pa je takva situacija zabilježena na području Bjelovara, Čakovca, Koprivnice, Osijeka, Požege, Varaždina i Virovitice.
Na sastanku su razmatrana i pitanja zastare u kaznenim i prekršajnim postupcima. I ovdje je konstatirano da se najviše zastara bilježi na području Zagreba i Splita. Prema ocjenama predsjednika sudova riječ je o objektivnim razlozima zbog kojih dolazi do zastara, ponajprije velikom opterećenju sudaca predmetima, odnosno, nedovoljnom broju sudaca. Istaknuto je da ima slučajeva da se optužni akti kasno podnose sudu, da okrivljenici izbjegavaju dolazak pred sud, a problemi nastaju i zbog pribavljanja dokaza, primjerice dugotrajnih vještačenja, te u sustavu dostave poziva i drugih akata suda. Općinski i županijski sudovi radili su u 2003. na 97.349 predmeta istrage, prvog i drugog stupnja kaznenog sudovanja. Zastare kaznenog progona nastupile su u 1.025 slučajeva ili 1,05 posto tih predmeta. Ti su sudovi imali u radu i 47.773 drugih predmeta koji su vezani uz kazneni postupak ili sveukupno 145.085 predmeta u toj oblasti.
Osobito je ukazano na poteškoće u provedbi pravomoćnih sudskih odluka. U 2003. sudovi su imali u radu 699.418 ovršnih predmeta ili 21,5 posto više nego u 2002. Istaknuta je potreba zakonskih izmjena u ovršnom postupku na način da vjerovnici mogu učinkovitije ostvarivati svoja prava, što bi trebalo utjecati na jačanje građanskog i poslovnog reda i morala.
Sastanak je održan u Cavtatu, u hotelu Albatros. Predsjednici su 15. travnja posjetiti Županijski, Općinski, Trgovački i Prekršajni sud u Dubrovniku i upoznali se s uvjetima rada u kojima rade ti sudovi, te njihovim rezultatima.
 

Vesna Fricki
predstojnica Ureda predsjednika

vrh stranice