Održan sastanak predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske gosp. Ivice Crnića dipl. iur. sa svim predsjednicima županijskih sudova, predsjednicima Upravnog, Visokog prekršajnog i Visokog trgovačkog suda, uz nazočnost ministrice pravosuđa Republike Hrvatske gđe. Vesne Škare-Ožbolt dipl. iur.

20.01.2004.

Održan sastanak predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske gosp. Ivice Crnića dipl. iur. sa svim predsjednicima županijskih sudova, predsjednicima Upravnog, Visokog prekršajnog i Visokog trgovačkog suda, uz nazočnost  ministrice pravosuđa Republike Hrvatske gđe. Vesne Škare-Ožbolt dipl. iur.
U utorak 20. siječnja 2004. predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Ivica Crnić održao je sastanak sa svim predsjednicima županijskih sudova te predsjednicima Upravnog, Visokog prekršajnog i Visokog trgovačkog suda u Republici Hrvatskoj.
Raspravljalo se o radu sudova u 2003. Gost sastanka bila je Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa Republike Hrvatske. Cilj tog sastanka bio je da se nova ministrica pravosuđa neposredno upozna sa stanjem u sudbenoj vlasti na temelju informacija od strane predsjednika sudova. Predsjednici sudova ukazali su na potrebu da se nastavi popunjavanje sudova dovoljnim brojem sudaca, sudskih savjetnika i drugog sudskog osoblja. Bilo riječi i o drugim mjerama koje bi pridonijele rješavanju velikog broja predmeta. Riječ je o različitim mjerama, primjerice premještanjem određenog broja predmeta s više opterećenih na manje opterećene sudove, veći angažman sudskih savjetnika i slično, ali i nužnim izmjenama propisa koji bi pojednostavili sudske postupke.
Ocijenjeno je da posebnu pozornost valja posvetiti radu sudova u Zagrebu i Splitu, jer je tu koncentriran najveći broj neriješenih predmeta, a sudovi nemaju ni dovoljan broj sudaca i drugog sudskog osoblja niti poslovnog prostora. U tim sudovima operativno treba rješavati probleme koji se javljaju u funkcioniranju zemljišnih knjiga. Ocijenjeno je također da bi bilo korisno u većim gradovima osnovati specijalizirane sudove, primjerice kaznene ili građanske.
Predsjednici sudova izrazili su nezadovoljstvo načinom financiranja sudova, osobito kada je riječ o nedovoljnim sredstvima za stručno usavršavanje sudaca, literaturu, plaćanje usluga sudskih vještaka i plaćanja drugih troškova. Također su izrazili nezadovoljstvo odlukom Vlade Republike Hrvatske da se sucima ne prizna pravo na dodatak na godine staža od 0,5 posto. Time su suci stavljeni u neravnopravan ustavni položaj prema drugima koje se financiraju iz Državnog proračuna. Posebno je loše što se potpuno izjednačavaju primanja suca koji tek počinje raditi i onoga koji se nalazi pred mirovinom.
Ukazano je da u velikoj mjeri rad sudova otežava i služba dostave poziva i drugih sudskih pismena. Veliki broj poziva vraća se sudu s naznakom da nisu uručeni, pa se zakazane rasprave zbog nedolaska stranaka odgađaju. To dakako produljuje ionako duge postupke. Jednako je tako ukazano da ovršni postupci kroz koje se prisilno provode pravomoćne sudske odluke nisu efikasni, jer je riječ o kompliciranim i nedorečenim propisima. Takvo stanje zapravo potiče dužnike da ne ispunjavaju svoje obveze, što negativno utječe na građanski i poslovni moral. Zato je zatraženo da se hitno izmijene ti propisi kako bi sudovi dobili učinkovito sredstvo za provedbu svojih odluka.
 

Vesna Fricki
predstojnica Ureda predsjednika

vrh stranice