Naime, imajući na umu obveze Republike Hrvatske u procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, pri čemu je razvoj pravosuđa jedan od prioriteta tog procesa, Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske koju čine svi suci tog najvišeg suda u Republici Hrvatskoj ocijenila je da su izostala bitnija ulaganja u razvoj sudbene vlasti, pa prijedlog proračuna ne jamči da će biti moguće riješiti brojne zaostale predmete odnosno ubrzati sudske postupke. Zato Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocjenjuje da postoje razlike u verbalnim političkim opredjeljenjima da se za rad sudbene vlasti osiguraju dovoljna sredstva koja će omogućiti rješavanje zaostalih predmeta, ali i ubrzati postupke pred hrvatskim sudovima i stvarne političke volje da se taj novac osigura kroz Državni proračun. U takvoj situaciji i Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske moraju biti svjesni svoje odgovornosti za stanje u sudbenoj vlasti, pa i za moguće posljedice koje mogu nastati u procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji. Neće se, naime, moći staviti na teret sudovima da oni nisu ispunili očekivanja hrvatske javnosti, ako im ne budu osigurani uvjeti za rad. Iako su povećana sredstva za stručno usavršavanje sudaca, ocjenjuje se da ona nisu dovoljna. To tim više što su nedavno izmijenjeni i stupili su na snagu brojni novi propisi koji uređuju nove nadležnosti i postupanje sudova. Osigurana sredstva neće omogućiti trajnu izobrazbu sudaca za nove zadaće koje pred njih postavlja Hrvatski sabor kao zakonodavac. Također je vrlo upitno smanjenje sredstava namijenjenih uređenju poslovnih prostora u više sudova. To znači da ti sudovi neće biti u funkciji. Time se također onemogućuje jedan od ciljeva reforme pravosuđa, tj. rješavanje zaostalih predmeta i ubrzavanje sudskih postupaka. Bez namjere da se obuhvate svi problemi posebice valja ukazati da je stanje u zgradi Županijskog i Općinskog suda u Splitu takvo da prijeti mogućnost požara ili poplave iz uređaja za grijanje odnosno hlađenje. Sredstva predviđena prijedlogom državnog proračuna za 2004. za uređenje zgrade tih sudova potpuno su nedostatna. Time se zapravo odgađa rješavanje problematike tijela sudbene vlasti u Splitu, a u tim sudovima, kao i u sudovima u Zagrebu najviše je problema, posebice kad je riječ o velikom broju predmeta i nedovoljnom broju sudaca i drugog sudskog osoblja, bez kojeg nisu mogući pomaci u rješavanju zaostataka. Ostaje i problem sredstava za povećanje stupnja sigurnosti na sudovima. U sudovima, naime, postoji realna opasnost od fizičkog nasrtaja na život i zdravlje, ne samo sudaca, već i stranaka i njihovih zastupnika. Opća sjednica ponovno ističe da tom pitanju valja posvetiti posebnu pozornost kako bi se izbjegle moguće nesreće. Opća sjednica također ocjenjuje da bi valjalo u cijelosti riješiti i isplatu dodatka na godine staža sudaca. Taj se dodatak djelomično isplaćuje i to samo za staž proveden na pravosudnim dužnostima, a ne priznaje se ukupan radni staž. Opća sjednica ukazuje i na neodgovarajući materijalni položaj sudskih savjetnika, službenika i namještenika, te predlaže da Hrvatski sabor obveže Vladu Republike Hrvatske da razmotri pitanje plaća tih državnih službenika, ali i pitanje plaća u državnoj upravi u cijelosti. Sadašnje plaće ne stimuliraju sposobne da prihvate rad u državnoj upravi. Vesna Fricki predstojnica Ureda predsjednika