Vrhovni sud postrožio kaznu optuženiku za dva teška ubojstva

29.03.2022.

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je optuženik osuđen zbog dva kaznena djela teškog ubojstva. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik i dalje nalazi od 2018.

Optuženik je osuđen zbog ubojstva strine i njezina sina zbog koristoljublja. Znao je da je strina slabo pokretna starija osoba (76 godina). Noću je ušao u kuću u kojoj su živjeli, neposredno pored njegove kuće. Dok su spavali, strini je nožem zadao četiri rezne rane po vratu, a njezinom sinu tri rezne razne po vratu. Obje žrtve su od ozljeđivanja odmah preminule. Potom je tražeći novac pretražio ladice te otuđio novčani iznos koji je pronašao u novčaniku strine.

Prvostupanjskom je presudom osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 29 (dvadeset devet) godina. Tom presudom je opozvana uvjetna osuda izrečena presudom općinskog suda iz 2016. i uzeta kao utvrđena kazna zatvora iz te presude (8 mjeseci).

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni prvostupanjsku presudu i optuženiku povećao kaznu. Za svako kazneno djelo teškog ubojstva Vrhovni je sud utvrdio pojedinačne kazne zatvora 20 (dvadeset) godina te osudio optuženika na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 (trideset pet) godina. Pri tome nije opozvana uvjetna osuda iz presude općinskog suda.

Vrhovni sud smatra da su pojedinačne kazne zatvora koje su utvrđene za svako kazneno djelo teškog ubojstva preblage. Preblaga je i jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora. Pravilno je cijenjena olakotna okolnost relativno mlađa životna dob optuženika (38 godina). Otegotnim je cijenjena dosadašnja višestruka osuđivanost (među ostalim i za kaznena djela s elementima nasilja: teška tjelesna ozljeda u pokušaju, teška krađa, razbojništvo i prijetnja) te da je kaznena djela počinio iz egoističnih namjera. No, prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnosti koje se odnose na način počinjenja kaznenih djela. Optuženik je postupao izrazito agresivno, hladnokrvno i bešćutno. Motiv za počinjenje djela bio je apsolutno banalan. Riječ je o najtežim kaznenim djelima protiv života i tijela počinjenima prema žrtvama koje su bile u bliskim rodbinskim odnosima s počiniteljem. Žrtve nisu dale nikakvog povoda za tako nasilno ponašanje optuženika.

Podcijenjen je značaj dosadašnje osuđivanost jer upućuje na optuženikovu nepromjenjivu i trajnu neusklađenost s društveno prihvatljivim normama ponašanja kao i sklonost protupravnom postupanju. Prijašnja osuđivanost i izrečene kazne do sada nisu u potpunosti ispunile svrhu kažnjavanja odnosno nisu u dovoljnoj mjeri utjecale na optuženika da više ne čini kaznena djela, posebno kaznena djela s elementima nasilja, kakva su i ova za koja je proglašen krivim.

Nije opozvana djelomična uvjetna osuda iz presude općinskog suda jer je protekao rok u kojem se ta osuda mogla opozvati.

Postrožena je kazna primjerena ličnosti optuženika i počinjenim djelima u njihovoj ukupnosti. Takva kazna je pogodna za ostvarenje svrhe kažnjavanja i izražavanje jasne i nedvosmislene društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela. Kaznom će se na djelotvoran način prvenstveno utjecati na optuženika da ubuduće više ne čini kaznena djela, osobito ona s elementima nasilja. Istovremeno će se utjecati i na sve ostale članove društvene zajednice kako bi shvatili pogibeljnost činjenja kaznenih djela i potrebu kažnjavanja njihovih počinitelja te da nitko ne čini kaznena djela.

Protiv drugostupanjske presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopuštena je žalba o kojoj u trećem stupnju odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 101/2020

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić




vrh stranice