Pribavljeni su podaci od svih općinskih sudova u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020., te je utvrđeno da je u tim postupcima postupalo 16 općinskih sudova. Iz podataka proizlazi da su sudovi podnijete prijedloge prihvatili i da nije bilo odbijajućih odluka, osim što je u jednom slučaju prijedlog bio povučen, te je na temelju toga postupak priznanja obustavljen. Sudovi koji su odlučivali o posvajanje djece iz DR Konga svoju nadležnost su temeljili na čl. 52. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, prema kojoj odredbi je svaki sud kojemu je podnijet prijedlog bio nadležan za odlučivanje s obzirom da predlagatelji imaju uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj odnosno imaju njezino državljanstvo. Iz obrazloženja predmeta proizlazi kako hrvatski sudovi nisu posumnjali u vjerodostojnost odluka sudova DR Kongo i vjerojatno zbog toga nisu provodili poseban postupak ispitivanja njihove vjerodostojnosti (legalizacija). Postupak kojeg su provodili sudovi provodio se kao izvanparnični postupak priznanja strane sudske odluke, dakle prema općim pravilima o priznanju inozemnih sudskih odluka, kojim nije izrijekom propisano da bi u takvoj situaciji sud trebao primjenjivati odredbe Obiteljskog zakona. Međutim, može se zaključiti da u ovom dijelu postoji određena pravna praznina i radi otklanjanja te pravne praznine, sve dok ne budu donijete odgovarajuće zakonske izmjene i dopune Vrhovni sud je 5. siječnja 2023. donio Preporuku kojom je preporučen način postupanja koji bi uzeo u obzir specifičnosti postupka posvojenja djeteta. glasnogovornik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sudac Željko Pajalić