24.12.2019.
Ustavni je sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti odredbi zakona kojim se ustrojava Visoki kazneni sud (VKS) te je privremeno obustavio početak rada toga suda.
Odluka je donesena većinom glasova sudaca uz izdvojena mišljenja trojica sudaca.
U svojoj je odluci Ustavni sud naveo da treba analizirati pitanje je li Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kako to tvrde predlagatelji, oduzeta ustavna zadaća osiguranja jedinstvene primjene prava jer mu je oduzeta nadležnost za odlučivanje o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima.
Osim toga, Ustavni je sud u odluci naveo da bi učinci dviju odredbi dva zakona „zbog neusklađenosti u propisivanju nadležnosti Visokog kaznenog suda, mogli izazvati poremećaj u djelovanju i međusobnim odnosima pojedinih segmenata sudbene vlasti odnosno u strukturi pravosudnog sustava kao cjeline.“ Riječ je o odredbi članka 19.e Zakona o kaznenom postupku koja propisuje nadležnost VKS-a kao žalbenog suda za odluke koje u prvom stupnju donose općinski i županijski sudovi. Ta je odredba neusklađena s člankom 26.a Zakona o sudovima koja žalbenu nadležnost VKS-a određuje samo za odluke koje u prvome stupnju donose županijski sudovi. Ustavni je sud naglasio da njihova odluka „ne prejudicira konačnu ustavnopravnu ocjenu osporenih zakonskih odredaba.“
U izdvojenim mišljenjima navodi se da se „dvojba oko nadležnosti Visokog kaznenog suda treba razriješiti po načelu lex posterior derogat legi priori [i] da je Zakon o sudovima istovremeno i lex specialis [te da je] u čitavoj stručnoj pravničkoj javnosti nedvojbeno da o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim stvarima i nadalje odlučuju županijski sudovi, a Visoki kazneni sud da je nadležan odlučivati o žalbama protiv kaznenih presuda županijskih sudova.“ Trojica sudaca koji su izrazili neslaganje s odlukom većine navode i da je zadaća ujednačavanje sudske prakse i prava u građanskim postupcima osigurana kroz izvanredne pravne lijekove. Zato nema nikakve ustavne zapreke da tako bude i u kaznenim predmetima. Upućuju na Zaključak Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 20. 11. 2012. u kojem je navedeno: „Osnivanjem Visokog kaznenog suda RH-a kao prizivnog suda omogućilo bi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kao najvišem sudu, da se bavi pravom i ujednačavanjem sudske prakse i to putem izvanrednih pravnih lijekova kao što je izvanredno preispitivanje pravomoćnih presuda, koji će se moći podnositi i protiv odluka županijskih sudova, o čijoj zakonitosti se sada odlučuje samo putem malog broja podnesenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Takvo ustrojstvo kaznenog suđenja doprinijeti će kvaliteti sudskih odluka.“
Trojica sudaca ne vide nikakve „teške i nepopravljive posljedice koje bi mogle nastati primjenom suspendiranih odredaba zakona“. Smatraju da „se Ustavni sud nema osnove miješati, posebice ne na osnovi evidentno pravno "tanke" i logički lepršave argumentacije predlagatelja koji su se u "pet do dvanaest" sjetili krenuti u osporavanje institucije normativno instalirane prije 10 godina [te] da su argumenti predlagatelja ispod razine ozbiljnosti i relevantnosti koja bi bila primjerena komunikaciji s Ustavnim sudom pa je Prijedlog trebalo a limine odbiti.“
Detaljnije na poveznici: