| |
|
|
"Bitna povreda odredaba kaznenog postupka - nezakoniti dokazi", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2005. |
|
|
|
Autor članka bavi se materijom bitne povrede odredaba kaznenog postupka, na koje drugostupanjski sudovi paze i po službenoj dužnosti, a koja se ogleda u primjeni odredbe čl. 367. st. 2. Zakona o kaznenom postupku. Radi se o utemeljenosti ili ne utemeljenosti presude na dokazu za koji sud utvrđuje da je nezakonit.
|
|
|
|
"Zapovjedna kaznena odgovornost", izdanje Inženjerski biro, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva 2004. godina |
|
|
|
Članak obrađuje pitanje kaznene odgovornosti zapovjednika za tzv. ratno-humanitarna kaznena djela. Uočavaju se razlike u procjeni odgovornosti u odnosu na "vertikalu zapovijedanja". Poseban dio posvećen je odgovornosti zapovjednika za njegov čin propuštanja konzumiranja ovlasti koje proistječu iz njegove dužnosti zapovijedanja podčinjenima, sa osvrtom na slučajeve kada je tijekom rata ili oružanog sukoba ratno-humanitarno kazneno djelo od njemu podčinjenih samo planirano u odnosu na ono koje je i počinjeno. Članak prepoznaje da ova kaznena djela, u odnosu na radnju izvršenja, osim što mogu biti počinjena činjenjem mogu biti počinjena i nečinjenjem te kao takva spadaju u red kaznenih djela mješovitog tipa. Obrađuju se potrebne sastavnice za utvrđivanje kaznene odgovornosti zapovjednika, kao njegove garantne odgovornosti u odnosu na njemu suprotnu stranu u ratu ili oružanom sukobu.
|
|
|
|
"Opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne", izdanje Organizator, Kazneni zakon u praktičnoj primjeni 2004. godine |
|
|
|
Članak se bavi općim pravilima za postupanje sudova prilikom izbora vrste i mjere kazne. Ovaj dio sudskog rada u procesu individualizacije kazne, prepoznat je kao jednako važan, ako ne i važniji od dijela koji se bavi utvrđivanjem krivnje. Ovaj problem odmjere prave kaznenopravne sankcije počinitelju kaznenog djela predstavlja složeni intelektualni proces suđenja, koji ima svoja pravila. Neke od okolnosti koje sudovi u tom procesu razmatraju bile su dvojbene i sudska praksa je pokušala na njih dati odgovore. Ovaj članak ima primarni naglasak na odluke sudova o tome kako tretirati određene okolnosti koje su sudovi utvrdili tijekom kaznenog postupka i kakav je njihov značaj u procesu individualizacije sudske prakse. Izvor citiranih odluka su brojne publikacije koje se bave objavljivanjem pregleda sudske prakse.
|
|
|
|
"Nezakoniti dokazi u kaznenom postupovnom pravu Republike Hrvatske", Hrvatska pravna revija, broj 1/2004. |
|
|
|
Sudska odluka ne može se temeljiti na nezakonitom dokazu. Nezakoniti dokazi jesu: a) dokazi pribavljeni povredama određenih temeljnih prava i sloboda; b) dokazi za koje je izričito u Zakonu o kaznenom postupku predviđeno da se ne smiju uporabiti kod donošenja sudske odluke u kaznenom postupku; c) dokazi do kojih tijelo kaznenog postupka ne bi došlo bez podataka iz nezakonitih dokaza (tzv. plodovi otrovne voćke).
U članku se obrađuju nevaljani dokazi prema kriteriju osobnih dokaza i dokaza čiji su nositelji predmeti, a njihova valjanost bi ovisila o zakonitosti pribavljanja tih predmeta, kao i pojam nezakonitog dokaza u svjetlu odredbe čl. 32. Corpus iuris.
|
|
|
|
"Institut ublažavanja kazne u procesu njene individualizacije", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, broj 2/2003
|
|
|
|
Namjera ovoga članka je obraditi, u procesu individualizacije kazne, primjenu odredaba o ublažavanju kazni počiniteljima kaznenog djela. Radi preglednosti analiza se temelji na tri osnovna kaznena djela karakteristična za zaštitni objekt života i tijela, zaštitni objekt imovine i zaštitni objekt ovlaštenja i dužnosti propisanih u određenom pravnom poretku za odgovornu odnosno službenu osoba u okvirima njene djelatnosti. Radi se o kaznenim djelima ubojstva, teške krađe i zlouporabe položaja i ovlasti. Analiza je učinjena za tri godine smještene u razdoblje od 10 godina, počev od vremena kada je Republika Hrvatska bila sastavnica bivše države, pa do 2000. godine. Na temelju ovih podataka članak analizira neusklađenost "zakonske i sudske kaznene politike" te ukazuje na propuste zakonodavca pri izradi teksta Kaznenog zakonika, sa mogućom vizijom zakonskih rješenja u budućnosti, a s ciljem usklađenosti procesne i materijalne materije u kaznenom zakonodavstvu te postizanja moguće izvjesnosti kaznenih sankcija, a sve u cilju postizanja opće svrhe kaznenog zakonodavstva...
|
|
|
|
"Glavna rasprava - izmjena i dopuna odredaba ZKP-a iz 2002. godine - praktični i teoretski aspekt", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 2, broj 2/2003 |
|
|
|
Članak se bavi problematikom posljednjih izmjena i dopuna odredaba Zakona o kaznenom postupku izvršenih tijekom 2002. godine. Ove promjene motivirane su istovremenim htijenjem za efikasnim i zakonitim kaznenim postupkom, uz uvođenje tehnoloških novina u postupak, sa popravljanjem pojedinih dosadašnjih nejasnoća...
|
|
|
|
"Izvršenje strane kaznene presude", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 7 broj 1/2000 |
|
|
|
Ovim radom autor daje prikaz normativne regulative u postupcima pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći koja se odnosi na transfer osuđenih osoba. Nakon naznake osnovnih razloga za uvođenje ovog instituta, autor razrađuje pravne izvor iz međunarodnog prava i domaćeg prava. U radu anticipiraju se i problemi vezani za izvršenje kazne zatvora izrečene po ICTY-u kao i u budućnosti problemi koji mogu proizići u izvršenju kazne zatvora budućeg stalnog Međunarodnog kaznenog suda. Poseban osvrt sa tabelarnim prikazom autor daje na praksu postupanja Županijskog suda u Zagrebu u postupcima transfera.
|
|
|
|
"Kaznenopravna odgovornost vezana uz kaznena djela gospodarskog kriminaliteta", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 7 broj 2/2000 |
|
|
|
Članak se bavi kaznenopravnim aspektima zaštite hrvatskog gospodarstva. Ponašanja koja Kazneni zakon inkriminira kao kazneno djelo koje ulazi u sferu gospodarskog kriminaliteta ili su bliska gospodarskom kriminalitetu zakonodavac je razvrstao u glavu XVII (kaznena djela protiv imovine), glavu XXI (kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja) i glavu XXV (kaznena djela protiv službene dužnosti). U radu se tabelarno prikazuje koja su nova kaznena djela uvedena u naš Kazneni zakon 1997. godine, te koja su djela djelomično izmijenjena ili ostala ista kao i ranije...
|
|
|
|
"Postupak dokazivanja kriminalnog porijekla imovinske koristi u praksi hrvatskih sudova", Policija i sigurnost, broj 3-4/1999 |
|
|
|
Imovinska korist pribavljena izvršenjem kaznenog djela jedan je od osnovnih pokretača kriminalne aktivnosti. Prevencija pribavljanja takove imovinske koristi problem je sa kojim se susreću sva modrena zakonodavstva, pa tako i zakonodavstvo Republike Hrvatske. Uz odgovarajuća zakonska rješenja poseban problem predstavlja njihovo oživotvorenje u praksi tj. na koji način sudovi u svojim postupcima utvrđuju postojanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom te sa kojim se realnim problemima susreću. Ovim radom nastoji se prikazati zakonska regulativa u kaznenom zakonodavstvu vezana uz problematiku utvrđenja postojanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom te rezultati takovih utvrđenja.
|
|
|
|
"Presuda u kaznenom postupku kao rezultat suglasne volje stranaka", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inžinjerski biro 2003.
|
|
|
|
Ovaj članak obrađuje novine koje je donijela novela Zakona o kaznenom postupku iz 2002. godine, a odnose se na mogućnost donošenja presude izraženom suglasnom voljom stranaka. Ovo suglasje volja stranaka odnosi se kako u odnosu na krivnju, tako i u odnosu na kaznenopravnu sankciju. Mogućnost donošenja takve presude uvedena je odredbama ZKP-a iz 1997. godine, a ogledala se u uvođenju pojma kaznenog naloga. Posljednja novela proširuje te mogućnosti, kao u odnosu na sam kazneni nalog tako i u odnosu na kaznene postupke za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina. Naravno, ova mogućnost nije neograničena, te zakonodavac propisuje formu postupanja, kako stranaka tako i samog suda, o čemu će šire biti govora u ovom tekstu
|
|
|
|
"Primjena načela oportuniteta u kaznenom progonu - uz čl. 176. Zakona o kaznenom postupku (Pokajnik)", Hrvatska pravna revija, broj 4/2001
|
|
|
|
U članku autor ukazuje na naraslu opasnost od organiziranog kriminaliteta te iznosi jedno od rješenja koja se pojavljuju kao oblik suprotstavljanja organiziranom kriminalitetu. Radi se o proširivanju, u odnosu na tradicionalnu primjenu, načela oportuniteta u odnosu na kazneni progon osumnjičenika ili okrivljenika – članova zločinačke organizacije. Uz isticanje uvjeta za primjenu članka 176. Zakona o kaznenom postupku autor u članku naznačuje i nedostatnost trenutne normativne regulative ovoga pravnog instituta. Sve uočene nedostatnosti istovremeno, kako autor nalazi, nisu razlog za ne primjenu ovoga instituta i danas.
|
|
|
|
"Problematika oduzimanja imovinske koristi", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 5 broj 2/1998 |
|
|
|
Ovim člankom autor nastoji prikazati, kako kroz strana zakonodavstva, tako i razvoj domaćeg zakonodavstva u razradi davnašnje teze o nedopustivosti bogaćenja izvršenjem kaznenog djela. Problem prepoznavanja takove protupravno stečene imovinske koristi multiplicira se globalnim industrijskim razvojem te svjetskim trendom brisanja granica. U tome kontekstu autor ovoga članka ističe i problem organiziranog kriminaliteta te Republiku Hrvatsku kao potpisnicu Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom koja predstavlja jedan od instrumenata u borbi protiv organiziranog kriminaliteta.
|
|
|
|
"Zaštita identiteta svjedoka - teoretski i praktični aspekti", Hrvatska pravna revija, broj 2/2001 |
|
|
|
Autor u svome članku obrađuje pitanje normativnog postava i stvarne primjene u sudskoj praksi instituta zaštite identiteta svjedoka. Problematizirano je pitanje lika, te moguće glasa, osobe kao temeljnih elemenata nečijega identiteta. Također obrađen je novi zakonski institut koji omogućava sudu ispitivanje svjedoka pod zakonom predviđenim uvjetima putem sredstava za prijenos slike i zvuka...
|
|
|
|
"Zakonska i sudska politika kažnjavanja Županijskih sudova u RH", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu Vol. 11 – Broj 2/2004 |
|
|
|
Članak se bavi pitanjem sudske i zakonske politike kažnjavanja počinitelja kaznenih djela ubojstva, razbojništva i kaznenog djela teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa u dva vremenska razdoblja tj. od 1992. do 1997. godine i od 1998. do 2002. godine. Za analizu u odnosu na ova kaznena djela je obrađeno 277 pravomoćno okončanih predmeta u kojima su sudovi donijeli osuđujuće presude, a predmeti su se nalazili na rješavanju u drugom stupnju pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Autor uočava rasprostranjenost kaznenih okvira, koja se kreće u donjim granicama zapriječene kazne, te posebno primjenu odredaba o ublažavanju kazne ispod posebnog minimuma, sa posebnim osvrtom na postupanje sudova prilikom utvrđivanja olakotnih i otegotnih okolnosti u procesu individualizacije kazne pojedinom počinitelju kaznenog djela. Posebna pažnja posvećena je ublažavanju kazne ispod posebno propisanih okvira za pojedino kazneno djelo, razlikujući primjenu zakonom propisanih instituta kao osnova za ublažavanje kazne i tzv. fakultativnog sudskog ublažavanja kazne. Cjelovitost izvršene analize moguće je sagledavati tek uvidom u tablice priloga uz ovaj članak. Autor prepoznaje razliku tzv. zakonske i sudske politike kažnjavanja.
|
|
|